Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

EU smanjila crnu listu poreskih rajeva

Ilustrativna fotografija

Evropska unija (EU) skinula je danas osam zemalja sa crne liste poreskih rajeva nakon što su te zemlje ispunile zahteve iz Brisela.

Bardabos, Grenada, Makao, Mongolija, Panama, Južna Koreja, Tunis i Ujedinjeni Arapski Emirati skinuti su sa liste poreskih rajeva nakon što su pristali da pooštre svoje poreske zakone.

Francuski ministar ekonomije i finansija Bruno Le Mer (Bruno Le Maire) rekao je da nove obaveze koje su te zemlje preuzele pokazuju da je "evropski pritisak" efikasan.

Evropska unija se do sada fokusirala na javno imenovanje i kritiku zemalja zbog nepoštenih šema za izbegavanje poreza, a francuski ministar je pozivao na oštrije akcije.

EU je u decembru na "crnu listu" stavila 17 zemalja zbog nepoštenih šema za izbegavanje poreza, a više od 40 zemalja je stavljeno na "sivu listu" i one će biti pod nadzorom dok se u potpunosti ne obavežu na reforme.

Pogledajte najnovije vesti dana

Haradinaj: Mogerini ubila dijalog o normalizaciji

Ramuš Haradinaj, premijer Kosova

Premijer Kosova Ramuš Haradinaj izjavio je da je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku, Federika Mogerini "ubila dijalog" o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.

"Poremetila ga je, od dijaloga o normalizaciji ona je taj dijalog preusmerila u dijalog o teritoriji, granici, i razmeni, a što se na Balkanu podrazumeva šta to znači, dakle destabilizacija. Ona je realno prouzrokovala štetu našem regionu tako što je dopustila tu diskusiju, ali i što je imala smelosti da o tome i javno razgovara. To je za žaljenje. Nakon ovoliko velike investicije EU, da se dopusti ovako veliki poremećaj. Njen stav za mene je neprihvatljiv i, razume se, ne važi, barem za mene. Verujem da je tako i za veliki deo Kosova", kazao je Haradinaj na press konferenciji nakon zasedanja vlade u utorak.

To je bio njegov komentar povodom izjave Mogerini u ponedeljak, u kojoj nije isključila mogućnost razgraničenja između Srbije i Kosova, ali je istakla da moguća korekcija granica ne sme biti bazirana na etničkim linijama.

Na istoj konferenciji za novinare Haradinaj je takođe potvrdio da je njegova vlada identifikovala potencijalne dodatne mere koje može poduzeti protiv Srbije, a nakon one o 100-postotnoj taksi na uvoz robe.

Dodao je da se one za sad neće uvesti, ali da je to moguće da se desi ukoliko Srbija nastavi sa svojom "agresijom", kao što je to radila u prošlosti.

U tom kontekstu, on je pomenuo zadržavanje poslanika Kosova iz Samostalne liberalne stranke, Slobodana Petrovica, na graničnom prelazu u Merdare tokom prethodnog vikenda. Petrović je jedini srpski poslanik koji ne pripada Srpskoj listi.

"To je praksa policijskih država, diktatorskih država", rekao je Haradinaj.

"Ukoliko Srbija nastavi sa agresivnim delovanjem, mi imamo listu mera koje su spremne za odluku", kazao je Haradinaj.

On je ponovio da mera Vlade Kosova od 100 odsto nije uperena protiv kosovskih Srba, već da se ona odnosi na Srbiju.

Dodao je da je Vlada Kosova zainteresovana da reši sva otvorena pitanja sa Srbijom, ali dodao da se pitanje takse može rešiti priznavanjem Kosova.

Komentarišući i pozive Specijalnog suda za ratne zločine sa sedištem u Hagu upućenim pojedinim bivšim komadantima OVK-a, Haradinaj je kazao da građani Kosova i borci slobode "nemaju čega da se plaše", ukoliko veruju sebi.

"Neka odu, neka odrade svoj posao, vrati će se. Ne vidim da je to neki kijamet", poručio je.

Priveden migrant iz Pakistana zbog optužbe za silovanje

Ilustracija

Policijskoj stanici u Bihaću u ponedjeljak je jedna 18-godišnja djevojka prijavila silovanje.

Pripadnici MUP-a Unsko-sanskog kantona (USK) uhapsili su migranta iz Pakistana čiji inicijali su A.D., zbog sumnje da je počinio krivično djelo silovanja.

"Ista je prijavila da je prije par dana na području grada Bihaća upoznala dva migranta koji su je odveli do, njoj nepoznatog stambenog objekta, gdje ju je jedan od migranata prvo fizički napao, udarivši je u predjelu glave, nakon čega je izvršio i spolni odnos sa istom", rekla je portparolka policije USK, Snežana Galić.

"Operativnim radom na terenu, istražitelj sektora Kriminalističke policije MUP-a Unsko-sanskog kantona identifikovali su lice koje se dovodi u vezu sa izvršenjem ovog krivičnog djela, a radi se o migrantu A.D., rođen 1995. godine iz Pakistana, koji je lišen slobode i nad njim je provedena kriminalistička istraga. Lice A.D. predan je na dalje postupanje tužiocu Tužilaštva Unsko-sanskog kantona", navela je portparolka policije.

Bivši komandant OVK Ljuštaku pozvan na razgovor u Hag 14. januara

Specijalizovano tužilaštvo Kosova za ratne zločine, sa sedištem u Hagu, pozvao je na intervju bivšeg komandanta Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), Samiju Ljuštakua 14. januara u Hagu.

To je na društvenoj mreži Fejsbuk potvrdio njegov advokat, Arianit Koci.

On je dodao da se radi o pozivu na intervju.

"Ljuštaku će se javiti dobrovoljno i spreman je da razjasni sve okolnosti koje Kancelarija specijalizovanog tužioca istražuje", dodao je on.

Pre Ljuštakua, poziv za intervju dobio je i bivši komandant OVK-a Rusem Mustafa - Remi, takođe za 14. januar.

Mediji na Kosovu su preneli da je još jedan broj osoba pozvan na razgovor.

Otkazane konsultacije u Predsjedništvu zbog Dodika i zastave

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik

Konsultacije koje su bile najavljene u zgradi Predsjedništva radi imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH su otkazane. Razlog za to je ponovo zastava, ali ovaj put Milorad Dodik je tražio da se iz sale gdje zasjeda Predsjedništvo i gdje su trebali biti održani sastanci, iznese zastava BiH, saznaje Klix.ba.

Novinarima i snimateljima koji su čekali početak sastanka rečeno je da je sastanak otkazan nakon što nije prihvaćeno da se pored zastave BiH nađe i zastava RS-a.

Kako saznajemo, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović nije pristao na taj Dodikov zahtjev koji je mimo zakona. Štaviše, Dodik se uopće nije ni pojavio u zgradi Predsjedništva BiH.

Za sutra je najavljena i sjednica Predsjedništva BiH i to prva zvanična, ali kako saznaje Klix.ba, Dodik je planirao da se sjednica održi videolinkom, gdje bi se on javio iz Istočnog Sarajeva, iz kabineta sa zastavom RS-a. Druga dva člana Predsjedništva neće pristati na tu opciju.

U zgradi Predsjedništva BiH je trebao biti održan sastanak članova Predsjedništva Milorada Dodika, Šefika Džaferovića i Željka Кomšića.

Ovim konsultacijama, koje bi se prevashodno trebale ticati imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, trebali su prisustvovati i članovi Кolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović, Borjana Кrišto i Denis Zvizdić.

Dodik je u više navrata napuštao sastanke u zgradi Predsjedništva BiH zbog činjenice da uz zastavu BiH nije istaknuta i zastava RS. Jedan od njih je i sastanak sa članovima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC).

Ličnosti godine Timea čuvari medijskih sloboda

Uredništvo i novinari lista Capital Gazette

U tradicionalnom izboru za TIME-ovu ličnost godine fokus u 2018. stavljen je na više medijskih djelatnika - za ličnosti godine izabrani su čuvari (The Guardians) medijskih sloboda: u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2. oktobra ubijeni saudijski novinar Džamal Kašogi, zatvoreni novinari Reutersa u Mjanmaru zbog istraživanja zločina nad Rohindžama, Va Lone i Kjav Soe O, filipinska novinarka i kritičarka predsjednika Rodruga Dutertea, Maria Ressa izložena pritisku i brojnim sudskim tužbama, i Capital Gazette iz Anapolisa, medija u kojem je krajem juna naoružani napadač upao i ubio petoro zaposlenih.

Glavnu urednik TIME-a Edward Felsenthal je u obrazloženju ovogodišnjeg izbora za ličnosti godine naveo da se danas demokratija širom svijeta suočava sa svojom najvećom krizom decenijama unazad, da su njeni temelji podriveni i toksični iznutra, uz pomoć novih tehnologija koji osnažuju prastare impulse, trujući ih koktelom političara koji vladaju čeličnom pesnicom i slabim institucijama.

"Od Rusije do Rijada preko Silikonske doline, manipulacije i zloupotreba istine je zajednička nit u toliko mnogo ovogodišnjih glavnih vijesti, i podmukla i rastuća prijetnja slobodi", napisao je urednik TIMA-a.

Potom je podsjetio na prijetnje i napade kojima su bili izloženi brojni mediji širom svijeta.

"Ove godine mi prepoznajemo četvoro novinara i jednu medijsku organizaciju koji su platili užasnu cijenu da bi se suočili sa izazovom trenutka: Džamal Kašogi, Maria Ressa, Va Lone i Kjav Soe O i jedan medij Capital Gazeta iz Anapolisa. Oni su predstavnici šire borbe nebrojenih drugih širom svijeta ... koji su rizikovali sve da ispričaju priču", navodi se u obrazloženju i podsjeća da je do 10. decembra 52 novinara ubijeno u 2018. godini.

Članovi sindikata štrajkuju u 500 škola u Srbiji

Arhivski snimak sa ranijih protesta prosvetara

Direktorka Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPRS) Jasna Janković rekla je nakon današnjeg protesta repreezentativnih sindikata, održanom ispred Vlade Srbije, da članovi tog sindikata u prepodnevnoj smeni štrajkuju u preko 500 škola u Srbiji, skraćenjem časova na pola sata.

Ona je za agenciju Beta izjavila da su zahtevi prosvetаra isti već duže vreme, da trаže nаstаvаk pregovorа o plаtnim grupаmа i rаzredimа, povećаnje zаrаdа zа 14,67 odsto i početаk pregovorа o posebnom kolektivnom ugovoru koji ističe u mаrtu sledeće godine.

Janković je navela da je USPRS ove godine ističući te zateve štrajkovao tri puta ove godine i da "nemaju razloge da sa njima prestanu".

"Dolazimo do toga da nismo dovoljno poštovani. Sa Vladom (i nadležnim Ministarstvom) smo pregovarali mesecima, a nakon toga dogovori nisu ispunjeni. Time je sam socijalni dijalog u Srbiji doveden u pitanje", rekla je Janković.

Ustavni sud CG odbio žalbe Kneževića i Medojevića

Poslanici opzicionog Demokrtskog fronta Nebojša Medojević i Milan Knežević

Tročlano vijeće Ustavnog suda Crne Gore nije u utorak bilo saglasno o uvođenju privremene mjere na osnovu koje bi bilo obustavljeno izvršenje kazne zatvora za poslanike crnogorskog opozicionog Demokratskog fronta (DF) Milana Kneževića i Nebojšu Medojevića, tako da će se tome Sud izjasniti sjutra na plenarnoj sjednici.

Medojević je već u protvoru dok Knežević neprekidnim boravkom u parlamentu 12 dana izbjegava hapšenje.

Po zakonu, ako tročlano vijeće nije saglasno, odluku donosi Sud na plenarnoj sjednici.

Sudije izvjestioci Ustavnog suda Mevlida Muratović i Milorad Gogić predložili su Vijeću suda obustavu izvršenja kazne zatvora koju je Viši sud odredio poslanicima Demokratskog fronta Medojeviću i Kneževiću zbog odbijanja da svjedoče, nakon što su njihovi advokati podneli žalbu.

Ako Ustavni sud na plenarnoj sednici prihvati žalbu advokata, Medojević i Knežević će konačnu odluku o ustavnoj žalbi čekati na slobodi.

Ustavni sud nema jasan rok u kojem se mora izjasniti o ustavnoj žalbi na odluku da Medojević i Knežević budu zatvoreni.

Sjutra novi protest DF-a

Demokratski front (DF) organizovaće sjutra protest u Podgorici, a poslanici tog političko saveza pozvali su opoziciju da im se priduži i pokaže jedinstvo i solidarnost.

Jedan od lidera DF-a, Milan Knežević rekao je da će protest biti održan sjutra u 18 sati i pozvao kolege iz opozicije da im se pridruže.

“Da pokažemo jedinstvo i solidarnost, jer ovo su izazovi koji se tiču čitavog crnogorskog društva”, kazao je Knežević na konferenciji za novinare u parlamentu.

On je pozvao građane da se okupe sjutra veče “na velikom, mirnom i dostojanstvenom skupu koji će pokazati da postoji slobodna Crna Gora koja je spremna da se bori za slobodu govora, mišljenja”.

“Ovo se najmanje tiče Medojevića i mene, mi ćemo se sigurno odbraniti i izdržati sva iskušenja ali sjutra će na red doći novinari, pa obični građani. Ako sada ne postavimo granicu Crna Gora će klizinuti u diktaturu koja će ući na velika vrata”, rekao je Knežević.

Medojević je juče prebačen u bolnicu, iz zatvora gde je od 30. novembra, jer je na osnovu odluke Višeg suda kažnjen s ukupno četiri mjeseca zatvora zbog odbijanja da svjedoči u dva slučaja. Njegovi advokati tvrde da je on dao iskaz, ali da se to što je rekao nije svidjelo Specijalnom tužilaštvu koje je tražilo da se on uhapsi.

Viši sud je 3. decembra naložio da Medojević provede još dva mjeseca u zatvoru, jer je odbio da svjedoči u predmetu povodom njegovih tvrdnji iz maja prošle godine da je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić učestvovao u ratnom zločinu kod Cavtata 1991. i 1992.

Tu kaznu, po zakonu Medojević, može izdržati tek pošto mu istekne prethodna, zbog koje je od 30. novembra u zatvoru, pošto je odbio da kaže ko je pripadnik Agencije za nacionalnu bezbednost koji mu je rekao da je tužilac Katnić od bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoiše uzeo 100.000 eura kako mu ne bi odredio pritvor u slučaju "Carine".

I u tom slučaju zatvor traje dok Medojević ne pristane da svjedoči, ili dok njegovo svjedočenje ne postane nepotrebno, ili dok se krivični postupak ne završi, a najduže dva mjeseca, računajući od dana i časa hapšenja.

Sud je zatvor odredio i njegovom kolegi Kneževiću koji je od 29. novembra neprekidno u zgradi Skupštine Crne Gore.

On je nekoliko puta ponovio da se neće dobrovoljno predati. Kneževiću prijeti zatvor zbog odbijanja da dostavi podatke o sudiji koji mu je navodno ponudio da mu za 10.000 eura ukine presudu zbog napada na policajaca 2015.

Crna Gore preduzela je sve mjere za slučaj priliva migranata

Ilustracija

Crna Gore preduzela je sve mjere za slučaj priliva migranata, a suočavanje sa migracionim izazovima zahtijeva tijesnu saradnju država, ocijenio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova(MUP) je saopšteno da je Nuhodžić na konferenciji Ujedinjenih nacija o migracijama u Maroku, poručio da crnogorska Vlada radi na svim poljima, kako bi bolje regulisalam migracijske procese, naročito u smislu kontrolisanog ulaska na teritoriju države.

“Kao odgovorna država preuzela je sve mjere za eventualni prihvat migranata i izbjeglica u slučaju njihovog priliva, a u skladu sa svim međunarodnim standardima u ovoj oblasti“, rekao je Nuhodžić na Međuvladinoj konferenciji za usvajanje Globalnog kompakta za sigurne, uređene i regularne migracije.

Nuhodžić je ponovio da Crna Gora pozdravlja sinhronizovanu međunarodnu aktivnost odnosno definisanje Globalnog kompakta za sigurne, uređene i regularne migracije, što je jasan politički signal jedinstvenim aktivnostima i podijeljenoj odgovornosti zemalja porijekla, tranzita i destinacije za suočavanje sa ovim fenomenom.

Na marginama skupa ministar Nuhodžić razgovarao je sa ministrima unutrašnjih poslova Hrvatske Davorom Božinovićem i Turske Sulejmanom Sojluom o bilateralnim odnosima i jačanju saradnje na polju bezbjednosti i upravljanja migracijama.

Novo glasanje o Brexit sporazumu prije 21. januara

Britanski parlament će glasati o sporazumu koji je premijeka Theresa May postigla sa Briselom prije 21. januara, rekao je njen portparol u utorak.

Glasanje u britanskom parlamentu koje je trebalo da se održi kasnije danas, odgođeno je juče iznenada, a premijerka je najavila da će od Evropske unije tražiti dodatne garancije da bi obezbijedila da plan dobije podršku u britanskom parlamentu.

Evropski zvaničnici odbacili su ranije danas mogućnost da ponovo pregovaraju s britanskom premijerkom o dogovoru o Brexitu.

May danas kreće u operaciju spasavanja dogovora i posjetiće nekoliko zemlja kako bi tražila "uvjeravanja" za sporazum o razlazu koji bi mogla da ga provuče kroz britanski parlament.

Mediji: Makronov govor nije u potpunosti ubedio žute prsluke

Protesti žutih prsluka u centru Pariza

Novi ustupci koje je predsednik Francuske Emanuel Makron najavio u dugo očekivanom obraćanju naciji tek treba da ubedi pokret "žutih prsluka" koji danas nastavlja mobilizaciju dok se javnosti sve više pominje novi prostest u subotu, preneli su danas francuski mediji.

Mnogi Francuzi na društvenim mrežama kritikuju od jutros Makronovo obraćanje iz Jelisijeske palate, najpre što je snimljen govor a ne uživo, što oni smatraju nedostatkom poštovanja prema građanima. Oni postavljaju i pitanja kako će neki ustupci biti sprovedeni jer se i dalje "ne dira u novčanike bogataša".

Mediji različito reaguju, od lista Parizjen s naslovom "Ovog puta je odgovorio" do levičarskog Liberasijona koji ironično navodi: "Samo malo smo vas razumeli".

Makron, kojeg je gledalo 21 miliona ljudi, obećao je niz ustupaka kako bi smirio krizu "žutih prsluka", među kojima povećanje minimalne zarade od 2019. godine za 100 evra mesečno kao i razne olakšice za zaposlene i penzionere sa malim primanjima.

Mnogi stručnjaci smatraju da ma koliko Makronovi ustupci mogu biti jaki, takve mere nisu uspele da u potpunosti smire bes gradjana, koji su od 17. novembra mobilisani širom zemlje, a svake subote organizuju proteste u velikim gradovima.

Žuti prsluci navode da jesu vrata otvorena s vlastima ali da će nastaviti da se bore.

Opozicija je takođe bila medju prvima u reakcijama. Lider radikalne levice Žan-Lik Melanšon već je reagovao pozivom na nastavak protesta.

Predsednica ekstremne desnice Marin Le Pen je rekla da je dobro što Makron odustaje od nekih poreza, ali konstatovala da predsednik ne priznaje da narod osporova model koji on zagovara, a to su "divlja globalizacija, nelojalna konkurencija, široko rasprostranjena slobodna trgovina i masovna imigracija".

Predsednik sindikata CGT Loran Berže je rekao da Makron nije razumeo bes jer je ponudio kratkoročna rešenja.

Sa političke strane, premijer Eduar Filip će se danas obratiti parlamentu dok su razni ministri pozvani da u medijima odgovore na pitanja građana. Makron će danas imati sastanke s bankarskim i predstavnicima velikih preduzeća koje će zamoliti da učestvuju u zajedničkom naporu ka rešavanju krize, koja se smatra najvećom od njegovog dolaska na vlast u maju 2017. godine.

Human Rights Watch: Hrvatska ilegalno i nasilno vraća migrante u BiH

Migrantima se ukazuje pomoć nakon pokušaja prolaska iz BiH ka Hrvatskoj

Hrvatska policija vraća migrante nazad u Bosnu i Hercegovinu, u nekim slučajevima i nasilno, ne dajući im priliku zatražiti azil, objavila je u utorak organizacija Human Rights Watch (HRW).

Ta organizacija sa sjedištem u New Yorku razgovarala je s 20 ljudi, uključujući 11 glava obitelji i jednim dječakom bez pratnje, a oni su otkrili da ih je hrvatska policija deportirala u Bosnu i Hercegovinu bez procesuiranja njihovih slučajeva, nakon što ih je uhitila duboko u hrvatskom teritoriju, prenosi Hina.

Njih šesnaestero, među njima i žene i djeca, tvrde kako ih je policija tukla pendrecima i udarala, ukrala im novac i ukrala im ili uništila mobitele.

"Hrvatska ima obavezu zaštititi tražitelje azila i migrante", ističe Lydia Gall, istražiteljica HRW-a za Balkan i istočnu Europu. "Umjesto toga, hrvatska policija žestoko batina tražitelje azila i vraća ih prema granici".

Svih 20 ispitanika tvrdi da su ih pritvorili ljudi koji su se identificirali kao hrvatska policajci ili su nosili takve odore. Sedamnaestero je dalo dosljedne opise policijskih kombija kojima su prevedeni do granice. Jedna majka i kći su se vozili u policijskom automobilu. Dvoje je reklo da je policija pucala u zrak, a petero da su policajci bili maskirani.

Ko tuče migrante?
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:22 0:00

Ovi izvještaju pridružuju se sve većem broju dokaza o zloupotrebi hrvatske policije na granicama, zaključuje HRW. Ta organizacija osnovana 1978. u prosincu 2016. dokumentirala je, kako navodi, slična zlostavljanja hrvatskih policajaca na granici sa Srbijom. Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) u kolovozu ove godine objavio je kako je primio informacije da je Hrvatska od početka godine u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu vratila 2.500 migranata, ponekad nasilno i uz krađu njhove imovine.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je u rujnu, odgovarajući na poziv povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava da istraži te optužbe, odbacio da je došlo do zloupotreba, te je doveo u pitanje izvore tih informacija, piše HRW.

Policija u Donjem Lapcu, na granici s BiH, odbila je hrvatskoj pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović omogućiti pristup policijskim zapisnicima o tretmanu prema migrantima i poručila joj da je djelovala u skladu sa zakonom, dodaje organizacija.

Vraćanje tražitelja azila preko granice bez razmatranja njihovih slučajeva protivno je zakonu o azilu Europske unije, Povelje EU o temeljnim pravima i UN-ovoj Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine, naglašava HRW.

Evropski zvaničnici odbijaju nove pregovore o Brexitu

Ilustrativna fotografija

Evropski zvaničnici odbacili su danas mogućnost da ponovo pregovaraju s britanskom premijerkom Terezom Mej o dogovoru o Brexitu, pošto je prethodni dogovor naišao na protivljenje u Velikoj Britaniji.

Mej će danas krenula u operaciju spasavanja dogovora i posetiće nekoliko zemlja kako bi tražila "uveravanja" za sporazum o razlazu koji bi mogla da ga provuče kroz britanski parlament.

Ona je u ponedeljak povukla sporazum s glasanja u britanskom donjem domu, pošto je bilo jasno da nema većinu.

Predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker odbacio je nove pregovore o sporazumu o razlazu s Velikom Britanijom, ali je rekao da bi elementi dogovora o Brexitu mogli biti razjašnjeni, preneo je Asošiejted pres.

U obraćanju poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu, Junker je rekao da "nema prostora za ponovno pregovaranje" o sporazumu o razlazu, ali da ima prostora za dalja razjašenjenja i interpretacije. Junker, koji će se večeras sastati s Terezom Mej, rekao je da je postignut dogovor "najbolji moguć" i "jedini moguć".

Zamenik ministra spoljnih poslova Nemačke Mihael Rot rekao je da britanska premijerka neće dobiti garancije za nove pregovore o dogovoru o razlazu kad bude razgovarala s kancelarkom Angelom Merkel. On je dodao da su glavni pregovarači u Briselu, a ne u Berlinu. Rot je na pitanje novinara u Briselu šta Mej može očekivati od današanjeg sastanka s Merkel, rekao da se nada da će medjusobno čestitati Božić i poželeti zdravlje i sve najbolje u novoj godini.

"Dobro je međusobno razgovarati, ali svakako neće biti nikakvog obećanja da ćemo sada otvoriti pitanje i ponovo pregovarati", rekao je Rot.

Danski ministar spoljnih poslova Anders Samuelsen rekao je da bi zemlje EU mogle biti spremne da razjasne delove dogovora o razlazu s Velikom Britanijom, ali da nisu spremne za velike promene. Samulesen je novinarima u Briselu rekao da "uvek postoji politička opcija za razjašnjenje ako je to potrebno". On je dodao da se ne postavlja pitanje potpuno novih pregovora. Šef danske diplomatije je odbio da komentariše da li bi EU bila spremna za nacrt dodatne političke deklaracije koja bi pomogla da sporazum prodje parlament u Londonu.

Iran potvrdio da je sproveo raketnu probu

Ilustrativna fotografija

Iran je danas potvrdio da je "nedavno" sproveo raketnu probu, javila je agencija Fars, više od nedelju dana pošto su Vašington, London i Pariz osudili ove aktivnosti Teherana.

"Nastavljamo testiranje raketa i nedavna proba bila je važan test", rekao je general Amirali Hadžizadeh, komandant vazduhoplovnih snaga Iranske revolucionarne garde.

SAD su prošlog vikenda saopštile da je Iran sproveo probu "balističke rakete srednjeg dometa koja može da nosi nekoliko bojevih glava i da pogodi nekoliko područja u Evropi i Bliskom istoku".

Američke vlasti pozvale su Evropsku uniju da uvede sankcije na iranski program balističkih raketa za koji smatra da predstavlja "rastuću i ozbiljnu pretnju"

Avganistan: Najmanje četvoro mrtvih u samoubilačkom napadu

Ilustrativna fotografija

Najmanje četiri pripadnika avganistanskih snaga bezbednosti ubijena su jutros u samoubilačkom napadu u predgrađu Kabula, saopšili su avganistanski zvaničnici, prenosi AP.

U napadu je, kako je saopšteno, ranjeno šest osoba. Za sada niko nije preuzeo odgovornost.

U napadu na policijski punkt kasno sinoć u provinciji Kandahar ubijeno je osam pripadnika policije. Talibani kontrolišu polovinu teritorije Avganistana. Pripadnici snaga bezbednosti su dnevno na meti napada talibana.

Mej se sastaje sa liderima EU kako bi spasila sporazum o Bregzitu

Tereza Mej

Premijerka Velike Britanije Tereza Mej susrešće se sa evropskim liderima i zvaničnicima Evropske unije radi razgovora u cilju spašavanja njenog sporazuma o Bregzitu, prenosi BBC.

Ona će razgovarati sa holandskim premijerom Markom Ruteom i nemačkom kancelarkom Angelom Merkel nakon odloženog glasanja o sporazumu u britanskom parlamentu. Premijerka Velike Britanije izjavila je da joj je potrebna "daljnja garancija" u vezi s planom granice u Severnoj Irskoj kako bi dobila podršku poslanika.

Predsedavajući Evropskog saveta Donald Tusk insistirao je ranije na tome da EU neće naknadno "pregovarati", ali je rekao da će lideri raspravljati o tome kako pomoći i "olakšati ratifikaciju sporazuma Velike Britanije".

Dogovor o Bregzitu "u potpunosti i bez sumnje je najbolja stvar oko koje se sa Evropskom unijom može pregovarati", rekla je Mej juče u vanrednom obraćanju parlamentarcima.

Najava premijerkinog obraćanja je usledila pošto je održala sastanak kabineta o sledećim koracima u vezi s Bregzitom.

Prethodno je Mej naglo odlučila da odloži glasanje o dogovoru o Bregzitu koji je u novembru postigla sa Briselom.

Ministrima je rekla da se vraća u Brisel kako bi osigurala pravno-obavezujuće garancije da Britanija neće biti zarobljena u zaštitnoj meri (backstop) na granici Severne Irske u nedogled.

Ona je podsetila da "backstop" sistem predstavlja neophodnu garanciju narodu Severne Irske, te da ne postoji sporazum koji ne uključuje "backstop".

Mej je pozvala poslanike da saslušaju Severnu Irsku koja ne želi tvrdu granicu.

"Ljudi u Sjevernoj Irskoj ne žele da se vrate tvrdoj granici i ako ovaj parlament želi da sačuva našu uniju onda oni moraju da saslušaju te ljude, jer će naša unija nastaviti da postoji samo sa njihovim pristankom", rekla je May.

Irska granica je bila jedna od ključnih zamjernih poslanika tokom rasprave u parlamentu.

Istraživanje: Evropski Jevreji ponovo u strahu, razmišljaju o emigraciji

Ilustracija

Mnogi Jevreji u Evropi kriju svoju religiju, a jedan od njih tri razmišlja o emigraciji sa evropskog tla, nakon rasta antisemitizma u zemljama Evropske unije, pokazalo je istraživanje jedne EU agencije za ljudska prava.

Anketa provedena među skoro 16.400 Jevereja iz 12 država koje su dom za 96 posto Jevreja u EU, pokazala je da devet od 10 osjeća da je anti-semitizam u porastu u posljednjih pet godina, navodi agencija EU za fundamentalna prava (FRA) čije je sjedište u Beču.

Najnesigurnije se osjećaju Jevreji u Francuskoj, potom Poljskoj, Beligiji i Njemačkoj, pokazala je studija koja je u ponedjeljak predstavljena u Briselu.

Više od 25 posto ispitanih je navelo da su namjanje jednom bli izloženi uznemiravanju u protekloj godini.

Oko 40 odsto ispitanih se plaši da bi mogli postati žrtve fizičkog nasilja zato što su Jevreji, a tri posto njih je navelo da su imali iskustvo zločina iz mržnje u proteklih pet godina.

Studija je pokazala i da je jedan od deset ispitanih rekao da se osjećao diskriminisanim na polju zapošljavanja, obrazovanja, stanovanja ili zdravstvene zaštite.

Zvaničnici EU su pozvali vlasti da preduzmu ozbiljnije korake u borbi protiv mržnje i antisemitizma uključujući i komemoracijom istorije holokausta u kojem su naciti ubili najmanje 6 miliona evropskih Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.

"Nema Evrope, ako se Jevreji ne osjećaju sigurno u Evropi" rekao je potpredsjednik Evropske komisije Frans Timmermans novinarima u Briselu.

"Jevreji se ne osjećaju sigurnim u Evropi i to je alarmantno," rekla je evropska komesarka pravde Vera Jurova.

Mađarski premijer Vikitor Orban i lider britanskih laburista Jeremy Corbin među najprominentnijim su evropskim političarima koji se suočavaju sa optužbama za antisemitizam od strane lidera jevrejskih zajednica.

Advokati pritvorenih u slučaju Ivanović: Narušena su prava branjenika

Negovan Šaranović obraća se na pres-konferenciji

Advokati pritvorenih u slučaju istrage o ubistvu Olivera Ivanovića u Severnoj Mitrovici saopštili su na konferenciji za novinare u ponedeljak uveče da su njihovim branjenicima narušena osnovna ljudska prava, time što se sednica Osnovnog suda na kojoj će se na zahtev Apelacionog ponovo razmatrati mera pritvora, odlaže za ponedeljak, 17. decembar.

Sednica je prevashodno bila zakazana za utorak.

Advokat Dragiše Markovića, Dejan Vasić, rekao je da je to dve sedmice nakon što je Apelacioni sud u Prištini rekao "da ne postoji osnovana sumnja da su oni izvršili krivična dela koja im se stavljaju na teret".

"Ono što su učinili je vratilo stvar na početak, ali našim klijentima nije ukinuta mera", rekao je Vasić na konferenciji za novinare.

Pravna mera na osnovu koje se nalaze u pritvoru je rešenje Apelacionog suda gde je u prvom stavu ukinuto rešenje o određivanju pritvora, ali se u drugom stavu određuje da okrivljeni ostaju i dalje u pritvoru do donošenja nove odluke, kazao je advokat policajca Nedeljka Spasojevića, Negovan Šaranović.

Advokati odbrane najavili su da će se obratiti i, kako su naveli, "međunarodnim faktorima" od kojih očekuju hitnu reakciju u skladu sa odredbama zakona.

Advokat Miloš Delević podsetio je na član 185 Zakona o krivičnom postupku gde stoji da sudski pritvor mora da bude sveden na najkraći rok, te da svi organi koji učestvuju u krivičnom posptupku moraju da postupaju po posebnoj hitnosti ukoliko se okrivljeni nalazi u sudskom pritvoru i najavio da će na osnovu tog člana sutra sudiji uputiti prigovor.

Hapšenja u Severnoj Mitrovici izvršena su 23. novembra na zahtev Specijalnog tužilaštva Kosova.

Policija je ranije saopštila da je na lokacijama gde su uhapšeni zaplenila relevantne dokaze vezane za predmet.

Macron razumije ljutnju, najavio povećanje plata

Emmanuel Macron u obraćanju naciji, 10. decembar 2018.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron obratio se javnosti dan nakon posljednjih demonstracija koje traju već tri sedmice i nasilnih protesta "žutih prsluka" širom zemlje, porukom da vjeruje da je moguće pronaći rješenje iz aktuelnih problema.

"Ljutnja u zemlji je duboka i opravdana" rekao je francuski predsjednik, obećavši smanjenje poreza za penzionere i druge beneficije ali i poručivši da nema opravdanja za nasilje.

Kako je rekao, tražio je od vlade da poveća zarade do 100 eura mjesečno od januara, ali je dobio da ponovo uvede porez na bogate. Rekao je i da će se boriti protiv poreskih prevara.

"Mi ćemo odgovoriti na ekonomsku i socijalnu hitnost sa snažnim mjerama, smanjujući porez još brže, držeći državnu potrošnju pod kontrolom, ali ne sa U-zaokretima" poručio je Macron u televizijskom obraćanju naciji.

Macron je takođe naglasio da će iskoristi "sva sredstva" za uspostavljanje reda nakon nasilnih protesta protiv njegovog predsjedničkog mandata koji su duboko potresli naciju.

Iako se trudio da smireno prizna da razumije "bijes i indignaciju" dijela javnosti zbog troškova života, poručio je da "nikakvog oproštaja" neće biti za one koji stoje iza nasilja na protestima.

Kako je rekao predsjednik Macron "nikakav bijes ne opravdava" napade na policiju ili pljačkanje prodavnica, poručivši da takve stvari prijete dragocjenoj francuskoj slobodi.

Poslaniku DF Medojeviću ponovo pozlilo u zatvoru

Nebojša Medojević, poslanik opozicionog Demokratskog fronta

Poslaniku i funkcioneru crnogorskog opozicionog Demokratskog fronta (DF) Nebojši Medojeviću je ponovo pozlilo i nalazi se u Internoj klinici Kliničkog centra, na Odjeljenju za endokrinologiju.

Klinički centar Crne Gore je saopštio da je Medojević, zbog ranije evidentirane slabosti i malaksalosti, zadržan u toj ustanovi radi daljeg praćenja i da je "potpuno stabilnih vitalnih parametara".

Visokom funkcioneru DF-a je pozlilo i prije par dana, kada je pregledan u Urgentnom centru. Poslije toga je vraćen u zatvor.

Medojević štrajkuje glađu u zatvoru, kako tvrde njegova supruga i funkcioneri DF-a, gdje je od 30. novembra, jer je na osnovu odluke Višeg suda kažnjen s ukupno četiri mjeseca zatvora zbog odbijanja da svjedoči u dva odvojena slučaja.

Njegovi advokati tvrde da je on dao iskaz, ali da se to što je rekao nije svidjelo Specijalnom tužilaštvu koje je tražilo da se on uhapsi. Viši sud je u ponedjeljak, 3. decembra, naložio da Medojević provede još dva mjeseca u zatvoru, jer je odbio da svjedoči u predmetu povodom njegovih tvrdnji iz maja prošle godine da je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić učestvovao u ratnom zločinu kod Cavtata 1991. i 1992.

Tu kaznu po zakonu Medojević može izdržati tek pošto mu istekne prethodna, zbog koje je od 30. novembra u zatvoru, pošto je odbio da kaže ko je pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost koji mu je rekao da je tužilac Katnić od bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoiše uzeo 100.000 eura kako mu ne bi odredio pritvor u slučaju "Carine".

I u tom slučaju zatvor traje dok Medojević ne pristane da svjedoči, ili dok njegovo svjedočenje ne postane nepotrebno, ili dok se krivični postupak ne završi, a najduže dva mjeseca, računajući od dana i časa lišenja slobode.

Sud je zatvor odredio i njegovom kolegi Milanu Kneževiću koji se od 29. novembra nalazi neprekidno u zgradi parlamenta. On je nekoliko puta ponovio da se neće dobrovoljno predati.

Kneževiću prijeti zatvor zbog odbijanja da dostavi podatke o sudiji koji mu je navodno ponudio da mu za 10.000 eura ukine presudu zbog napada na policajaca 2015. Njihovi advokati su se žalili Ustavnom sudu.

Zbog Medojevića i Kneževića u nedjelju veče su u Podgorici održani protesti.

Žuti prsluci u Podgorici
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:01:46 0:00

Osim rješavanja spora da li je pritvaranje poslanika Medojevića i odlukom da Knežević ide u zatvor povrijeđeno ustavno pravo, tražili su da Ustavni sud obustavi izvršenje kazne zatvora, odnosno da donese privremenu mjeru, do okončanja rješavanja žalbe u meritumu.

Prema najavama, odluka o privremenoj mjeri bi mogla biti donesena sjutra za kada je Ustavni sud zakazao sjednicu. Ako Ustavni sud prihvati žalbu advokata, Medojević i Knežević će konačnu odluku po ustavnoj žalbi čekati na slobodi.

Ustavni sud nema jasan rok u kome se mora izjasniti o ustavnoj žalbi na odluku da Medojević i Knežević budu zatvoreni.

Lajčak: Izbor Komšića u skladu sa slovom ne i duhom Daytona

Miroslav Lajčak, ministra vanjskih poslova Slovačke

Izbor Željka Komšića za člana predsjedništva BiH u skladu je sa slovom, ali ne i duhom Daytonskog ustava jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i Hrvati u Bosni i Hercegovin i ne osjećaju da imaju svog predsjednika ili člana predsjedništva, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajačak.

"Mislim da je taj izbor u skladu sa slovom, ali ne i s duhom Daytonskog ustava, jer je činjenica da je on izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i rezultat toga da Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svoga predsjednika ili člana predsjedništva", rekao je Lajčak odgovorajući na upit novinara u Bruxellesu o postizbornoj situaciji u BiH, prenose hrvatski mediji.

Na upit da komentira pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su optužili Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari u BiH, Lajčak je rekao da takav način samo pogoršava postojeću situaciju.

"Mislim da je na štetu Hrvata koji žive u BiH da se njihovo pitanje politizira i da koristi za bilo kakve prepreke. Mislim da svi trebamo raditi da se oni osjećaju ravnopravno, da osjećaju da imaju svoju političku predstavljenost i da nemaju tih problema koje očigledno imaju. Mislim da trebamo na taj način raditi jer ovakav način komunikacije samo pogoršava situaciju", rekao je Lajčak, koji je i sam svojedobno bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Dodao je da je upoznat s pismom trojice bivših visokih predstavnika te da njemu nije ni predloženo da ga potpiše, što je, kako je rekao, logično, budući da obnaša ministarsku dužnost.

Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling prošli su tjedan uputili pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

Na to pismo dosta oštro odgovorio je premijer Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

"Mi smo i prošli mjesec raspravljali o BiH i tada je jasno rečeno da se trebamo ozbiljno baviti stanjem u toj zemlji. Trenutačno imamo sukob između Daytonskog ustava, koji je činjenica, i europskih očekivanja, koja su budućost. Mi to trebamo rješavati na sistemski način, što se danas ne događa. Jedno od prvih očekivanja nakon formiranja vlasti u BiH jest rješavanje pitanja izbornog zakona", rekao je Lajčak.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Mogherini izjavila je na konferenciji za novinare da pitanje izbornog zakona u BiH treba riješiti što je prije moguće i pri tome pronaći ravnotežu između jedinstvenog ustrojstva zemlje i europskih standarda.

"Vjerujemo da izborno pitanje u BiH mora biti riješeno što prije, pronalaženjem prave ravnoteže između jedinstvenog ustrojstva države i standarda Europske unije. Nadam se da će nakon formiranja vlasti reformska agenda ponovno biti u fokusu i da se to pitanje može riješiti na koooperativan način", rekla je.

Dodala je da čelnike zemlje treba potaknuti da preuzmu političku odgovornost i brzo formiraju vlast kako bi se krenulo s provedbom reformske agende.

Izraelska vojska upala u redakciju agencije Wafa

Izraelski vojnik, fotoarhiv

Izraelski vojnici upali su danas u prostorije palestinske novinske agencije Wafa u Ramali na Zapadnoj obali, javila je ova agencija.

Nije jasno da li je upad vojske povezan sa potragom u Ramali, nakon što je palestinski napadač juče otvorio vatru na Izraelce u blizini jevrejskog naselja.

"Vojnici su upali u server sobu i pretražili sve snimke kamera. Vojnici su napustili prostorije kada su uzeli sve kopije snimaka", javila je agencija na svom sajtu.

Agencija je objavila snimak sa mobilnog telefona na kome se vidi pet vojnika unutar redakcije kako naređuju radnicima da otvore jednu od kancelarija u kojoj su kamere.

Jedan Palestinac otvorio je juče vatru na grupu Izraelaca koji su stajali na autobuskoj stanici, nedaleko od jevrejskog naselja, i ranili šest ljudi, među njima jednu trudnicu, koja je u kritičnom stanju.

Crna Gora otvorila pretposljednje poglavlje u pristupnom procesu

Bedževi u bojama zastave Crne Gore i EU

Crna Gora je otvorila pretposljednje poglavlje u pristupnom procesu sa Evropskom unijom (EU), otvaranjem poglavlja 27 koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena.

Naime, zemlja je od 35 poglavlja danas otvorila 32. Posljednje poglavlje se očekuje u martu 2019 godine.

U crnogorskom slučaju neće biti pregovora oko poglavlja 34 koje se tiče institucija i poglavlja 35 o "ostalim pitanjima". Ova dva poglavlja u pristupnom procesu nisu predmet pregovaranja.

Austrijska šefica diplomatije Karin Kneissl je podvukla da je Crna Gora najnaprednija zemlja u pristupnom procesu.

"Radi se o tehnički veoma zahtjevnom poglavlju. Otvaranje ovog poglavlja podrazumijeva da je Crna Gora učinila napredak na terenu", naglasila je Kneissl.

Za komesara nadležnog za proširenje Johannesa Hahna otvaranje ovog posljednjeg poglavlja će uticati na kvalitet života narednih generacija.

"Crna Gora je još u ranoj fazi da postigne neophodne standarde za ambijent", rekao je Hahn, podvukavši da zvanična Podgorica treba da posveti posebnu pažnju u sektoru voda, te na očuvanje prirode.

"Sva ova pitanja će se pratiti izbliza", rekao je Johannes Hahn.

Evropski komesar je naglasio da će se i u crnogorskom slučaju posvetiti posebna pažnja na napredak u polju vladavine prava.

Crnogorski šef diplomatije Srđan Darmanović koji je predvodio podgoričku delegaciju u međuvladinoj konferenciji, ocijenio je da se sada otvaraju nove aktivnosti u okončanju reformskog procesa.

"Uvjeren sam da ćemo otvaranjem posljednjeg poglavlja obilježiti novi momentum procesu integracija ne samo za Crnu Goru, nego i za ostale zemlje regiona", rekao je Darmanović.

Inače, Crna Gora je od 32 otvorenih poglavlja privremeno zatvorila tri.

Mogherini: Potaknuti političke lidere u BiH da preuzmu odgovornost

Federica Mogherini

Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije Federica Mogherini izjavila je danas u Briselu da je potrebno potaknuti političke lidere u BiH da preuzmu odgovornost i brzo formiraju vlade.

Naime, Bosna i Hercegovina je bila tema sastanka ministara vanjskih poslova zemalja EU u Briselu.

"Moramo prije svega da podstaknemo političke lidere da preuzmu odgovornost i brzo formiraju vlade koje će provesti Reformsku agendu. Ja sam jedna od onih koja je vidjela neočekivane pozitivne korake koje je BiH uspjela da uvede od 2014. pa do ove godine", kazala je ona.

Poslije izbora, dodala je, naravno da postoje poteškoće.

"BiH je dosta specifično organizovana zemlja, ali sam uvjerena da lideri u toj zemlji i narod mogu da krenu naprijed po pitanju reformi, na jedinstven način", poručila je Mogherini.

Još jedna doživotna robija za bivšeg ruskog policajca

Mihail Popkov

Serijski ubica iz Sibira policajac Mihail Popkov (54), koji je silovao i ubio 56 žena, osuđen je na još jednu doživotnu zatvorsku kaznu.

Sud u gradu Irkutsk poslao je Popkova na još jednu doživotnu robiju nakon što je dokazano da je ovaj najzloglasniji serijski ubica u istoriji moderne Rusije ubio još žena od 1992. do 2015. godine.

Prvobitno je osuđen za silovanje i ubistvo 22 žene, navode ruski mediji.

Popkov je nudio ženama vožnje kasno u noći, ponekad u policijskom automobilu dok nije bio u službi, te ih odvozio u okolinu grada Angarsk u blizini Irkutska.

Ubijao ih je koristeći oružje, uključujući čekić i sjekiru, a zatim je bacao njihova tijela u šumu, uz put i na lokalno groblje.

Proglašen je krivim i za silovanje deset žena.

Popkov je sebe opisao kao "čistača", koji svoj dom "čisti od prostitutki". Sve žrtve bile su ženske osobe u dobi između 16 i 40 godina.

Srbija otvorila dva nova poglavlja sa EU

Zastava EU i Srbije, Beograd

Srbija je otvorila dva nova poglavlja u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU): poglavlje 17 – ekonomska i monetarna politika, kao i poglavlje 18 – statistika.

Nakon Međuvladine konferencije u Briselu, austrijska šefica diplomatije Karin Kneissl je ime predsedavajuće EU naglasila da je otvaranje novih poglavlja priznanje za napredak zvaničnog Beograda u polju vladavine prava.

"Mi prepoznajemo sve napore koje je Srbija postigla, posebno kada se radi o vladavini prava, borbi protiv korupcije i situacije u pravosuđu", poručila je Kneissl.

Evropski komesar nadležan za pitanja proširenja Johannes Hahn je naglasio da će zemlje članice EU uvek biti spremne da otvore nova poglavlja, kada zemlja pokaže rezultate u vladavini prava.

"Slažem se da je nesumnjivo postignut napredak. Veliki broj zakonodavstva je usvojen. Međutim, sada se radi o održivim dokazima. Ovo žele da vide zemlje članice kada će se odlučivati o otvaranju novih poglavlja. Na kraju, sve se odnosi na dobar učinak u vladavini prava", poručio je Hahn.

Ministarka za evropske integracije Srbije Jadranka Joksimović, koja je predvodila beogradsku delegaciju u pregovorima, naglasila je da je Beograd očekivao otvaranje većeg broja poglavlja ali je zadovoljna budući da su, prema njenim rečima, neke zemlje članice čak razmišljale da ne otvore ni jedno poglavlje sa Srbijom.

"Mislim da smo mogli da otvorimo više (poglavlja) jer smo imali suštinske rezultate u oblasti vladavine prava. Nismo nezadovoljni zato što smo rešeni da budemo uporni i strpljivi, da budemo veoma odlučni u našoj nameri da postanemo članica EU", poručila je Joksimović.

U pristupnom procesu Srbija je do sada otvorila 16, a privremeno zatvorila dva poglavlja.

Srbija i EU će pregovarati o 35 poglavlja u procesu pregovara o punopravom članstvu.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG