Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Kormak: Građani BiH će odlučivati o članstvu u NATO-u

Američki ambasador u BiH Morin Kormak izjavila je da će građani BiH imati priliku, kada bude pravo vrijeme, da odluče da li će se pridružiti NATO-u.

"Znam da odluka o članstvu brine neke građane BiH. Razumijem da neki ljudi imaju emotivne probleme sa tim, da imaju istoriju koja ih tjera da osjećaju da to nije prava odluka, ali ta odluka je daleko u budućnosti", rekla je Kormakova u intervjuu za agencije Srna i Fena.

Međutim, navodi Kormakova, već postoji odluka Predsedništva i parlamenta da BiH želi da postane članica NATO-a i sada je važno da to predstavlja i dalje dugoročni cilj.

Ona je dodala da bi do odlučivanja građana o ovom pitanju trebalo raditi na ispunjavanju uslova za aktiviranje Akcionog plana za članstvo /MAP/, koji postoji za BiH od ministarskog sastanka u Talinu 2010. godine.

"Dakle, ovo je samo jedna stepenica na putu koja će zahtijevati veoma mnogo posla prije nego što bude donesena konačna odluka", ocijenila je ambasador SAD u BiH i ponovila da je ta odluka na "svim građanima da je donesu zajedno".

Kormakova je izrazila očekivanje da će doći do aktiviranja MAP-a, ukoliko se ispune uslovi.

"Vidimo širom BiH da građani žele ekonomski razvoj i bezbjednost, a približavanje NATO-u obezbjeđuje jedan okvir za sigurnost koji će omogućiti ne samo građanima, već i firmama koje razmatraju situaciju u BiH da se osjećaju bezbjednije jer su njihova ulaganja zaštićena", smatra američki ambasador u BiH.

Prema tome, ocenila je ona, to je bezbednosna odluka, ali koja omogućava jači okvir za razvoj privrede u BiH. "U međuvremenu, ono što NATO nudi je mogućnost da se radi zajedno sa BiH, da se pomogne ovoj zemlji da se dalje razvija", kaže Kormakova.

Na pitanje da li očekuje da BiH nastavi i naredne godine sa reformama, Kormakova je odgovorila potvrdno, navodeći da SAD shvataju važnost reformi u BiH.

"Uskoro ćemo proslaviti godišnjicu administracije predsednika /SAD Donalda/ Trampa i tokom proteklih godinu dana smo viđeli značajan interes za BiH i Balkan", rekla je Kormakova, podsetivši na dugogodišnju posvećenost SAD prosperitetu, stabilnosti i napretku BiH.

Kormakova smatra da bi naredne godine fokus trebalo da bude na reformama Izbornog zakona, na ekonomskim i socijalnim reformama u BiH, kao i oblasti vladavine zakona.

"Reforma Izbornog zakona je ključni korak koji se mora preduzeti. Implementacija presude Ustavnog suda BiH u slučaju `LJubić` mora biti sprovedena i mi radimo zajedno sa međunarodnim partnerima da podržimo taj proces. To odluka mora uključivati sve stranke u BiH, da bi prošla parlamentarnu proceduru i bila primenjena", istakla je ona.

Kormakova smatra da to mora biti otvorena diskusija koja će uzeti u obzir razna pitanja, kao što je izabrana budućnost BiH u EU.

"Bilo koja odluka koja se donosi mora se baviti odlukama Ustavnog suda, ali isto tako mora se uzeti u kontekstu odluka Evropskog suda za ljudska prava koje su donesene u prošlosti. Dakle, veoma smo posvećeni da podržimo lokalne aktere dok rade na rješavanju slučaja `Llubić`", napomenula je američkka ambasadorka.

Ona je izrazila očekivanje da će biti rešeno i pitanje Mostara, ali i Kluba Srba u Parlamentu Federacije BiH.

"To je odluka koju politički lideri moraju doneti. Istovremeno, ovo je zemlja gde se gotovo pola budžeta koristi za plate javne administracije. Pet od svakih deset KM odlazi na plate javne administracije, što znači da ima resursa na raspolaganju da se riješi više od jednog pitanja", konstatovala je Kormakova.

Na pitanje Srne da li je doprinela da SAD uvedu sankcije predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i, ako jeste, zašto, kao i da li namerava da se sastane sa njim, budući da se nikada zvanično nisu sastali, ni pre sankcija, Kormakova je odgovorila da pojedinci ne odlučuju u američkoj politici sankcija.

"O sankcijama odlučuje više agencija u SAD, to vodi Ministarstvo trezora i Kancelarija za kontrolu imovine stranaca i viši nivoi američke vlade. Shvatam da bi nekim ljudima bilo lakše da mogu reći da je to odluka pojedinca i da mogu mene kritikovati. Ali, to nije politika američke Vlade", kaže Kormakova.

Ona tvrdi da je ta odluka donesena zato što je Dodik "narušio odluku Ustavnog suda BiH, nije poštovao vladavinu zakona i zato što je protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma", te poručuje da odluka, koju podržava američka vlada, a ne pojedinac, ostaje važeća.

"Bilo bi nam veliko zadovoljstvo da vidimo da se predsednik Dodik zalaže za istinsku implementaciju vladavine zakona, poštovanje Ustavnog suda i napretka u sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, što uključuje i teritorijalni integritet BiH, ali i da odbacuje bilo kakav govor o secesiji. Mi bismo to pozdravili, ali to je odluka koju on mora donijeti", zaključila je Kormakova.

Na pitanje da li je Jugoistočnoj Evropi, odnosno Balkanu, potrebno stalno američko vojno prisustvo, kako je nedavno predložila američka nevladina organizacija "Atlantski savjet", Koramakova je odgovorila da su članovi američke Vlade saopštili koji su joj ciljevi na Balkanu, a to je podrška građanima u regionu da ostvare ciljeve koji su sebi postavili.

"Američka administracija predsjednika Trampa podržava rad širom Balkana kako bi se pomoglo ovim zemljama da napreduju ka ciljevima koje su odabrale. To odražava američku inostranu politiku i, takođe, odražava njegov osećaj da radi za interese američke spoljne politike, koji su zasnovani na izgradnji mirnog sveta u kojem naša i sve druge zemlje mogu raditi na postizanju istih ciljeva na Balkanu", navela je Kormakova u intervjuu za Srnu i Fenu.

Pogledajte najnovije vesti dana

Američka vojska postavila bodljikavu žicu na granici sa Meksikom

Američki vojnici postavljaju bodljikavu žicu

Američka vojska postavila je bodljikavu žicu i podigla barikade, dok se stotine migranata iz Centralne Amerike približavaju granici Meksika i SAD-a.

Oko 400 migranata, koji su se odvojili od glavnog dijela karavana u Meksiko Sitiju, stigli su u pogranični grad Tihuanu autobusom, rekli su očevici.

Očekuje se da će veće grupe migranata stići narednih dana, rekle su grupe za ljudska prava. Nekoliko hiljada migranata u najmanje tri karavanske grupe kreću se kroz Meksiko prema granici sa SAD-om.

Američki ministar odbrane Džejms Matis najavio je da će sutra posjetiti region na granici sa Meksikom i ovo je njegova prva posjeta od kada je Vašington najavio slanje više od 7.000 vojnika kako bi SAD spriječilo ulaz karavanu migranata, većinom državljana Hondurasa.

Američka Agencija za carinu i zaštitu granice (CBP) saopštila je da će zatvoriti saobraćajne trake na prelazima San Isidro i Otaj Mesa iz Tihuane, a nakon toga će vojska postaviti bodljikavu žicu, kao i barikade i ograde.

Đukanović: Napredak na Balkanu doveden u pitanje

Milo Đukanović predsjednik Crne Gore

Napredak na Zapadnom Blakanu doveden je u pitanje, izjavio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i poručio da samo aktivnija Evropa može spriječiti da Balkan padne pod uticaj Rusije i Turske.

Đukanović je to rekao u intervju za francuski “Le Figaro” koji prenosi portal Antenam, prilikom boravka u Parizu na godišnjici obilježavanja završetka Prvog svjetskog rata, na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Na pitanje koje su glavne prijetnje za Zapadni Balkan, Đukanović je rekao da je doveden u pitanje napredak u cijelom regionu.

„To objašnjavam dvijema glavnim okolnostima. Prva se odnosi na interese velikih koji se ponovo sudaraju na Balkanu“, naveo je Đukanović. Nije nikakva novost da je region u istoriji uvijek korišćen kao „moneta za potkusurivanje u rješavanju problema velikih sila“

„Druga okolnost je to što od devedesetih godina vučemo tri problema koji truju region: Makedoniju paralisanu od 2008., konflikt Srbije i Kosova čiji je krajnji rezultat svima nepoznat i nefunkcionalna Bosna i Hercegovina“, rekao je Đukanović.

On je istakao da novi pregovori između predsjednika Srbije i Kosova stvaraju posebnu nervozu u regionu.

„Nestabilnost je pojačana nedavnim pogoršanjem odnosa između Srbije i Hrvatske. Plašim se da takav razvoj situacije daje polet pristalicama Velike Srbije. Neki od njih ponovo počinju sa osporavanjem crnogorske nezavisnosti tvrdeći da Srbija ima prirodno pravo na Crnu Goru“, rekao je Đukanović i upozorio da je takva retorika opasna u vremenu nestabilnosti.

Đukanović je, na pitanje da li je Rusija prihvatila članstvo Crne Gore u Alijansi, rekao da se Moskva generalno protivi NATO integraciji Zapadnog Balkana.

„Budući da smo mi bili jedina zemlja kandidat, to se protivljenje prirodno okrenulo prema nama“, naveo je Đukanović.

Kaže da cilj Crne Gore uvijek bio da se pridruži zapadnoj porodici čije vrijednosti dijeli i dodao da je taj proces započeo ulaskom u NATO, a da će se završiti učlanjenjem u Evropsku uniju (EU).

Đukanović je rekao da je Crna Gora istorijski i kulturno uvijek bila bliska Rusiji, ali da su se posljednih godina odnosi dvije države značajno pogoršali.

„Mogao bih čak da kažem da nikada ranije nijesu bili tako loši. Crna Gora je podržala politiku evropskih sankcija protiv Rusije nakon aneksije Krima. Moskva je odgovorila primjenom sankcija prema nama“, istakao je Đukanović.

Upitan da li su i dalje evidentni pritisci Rusije, kao što je bio slučaj tokom crnogorksog pristupanja NATO-u, Đukanović je rekao da je ruska politika na Balkanu vrlo jasna i nepromijenjena, protiv ulaska u NATO i u EU.

Kako je naveo, sve je počelo političkim porukama iz Moskve, koja se protivila toj integraciji. Đukanović je ukazao da je nakon toga Kremlj formirao filijale ruskih medija na Balkanu, a Moskva finansijski podržavala protivnice NATO i EU integracije.

Crnogorski predsjednik je rekao da su pojačane i obavještajne aktivnosti pa je Moskva na kraju podržala i pokušaj državnog udara 2016. godine.

„Uspjeli smo se oduprijeti tom prijetećem zemljotresu, ali pritisci se nastavljaju. Rusija pokušava, kao i drugdje u Evropi, da dovede u pitanje evropski sistem vrijednosti“, ocijenio je Đukanović.

Upitan da li je turski uticaj jednako problematičan kao ruski, Đukanović je rekao da je osnovni problem nedostatak entuzijazma u EU, u odnosu na Crnu Goru.

Prema njegovim riječima, ta nezainteresovanost podstiče treće zemlje da se angažuju na Balkanu.

„Rusija i Turska, koje se smatraju važnim međunarodnim faktorima, u tome nalaze svoj interes. Samo aktivnija Evropa može spriječiti da Balkan ne padne pod njihov uticaj“, poručio je Đukanović.

Na pitanje da li podržava ideju prema kojoj bi približavanje Srbije i Kosova išlo preko razmjene teritorija, odogvorio da je pominjanje eventualne razmjene teritorija novost.
Tačno je, kaže on, da su neke zapadne prijestonice promijenile mišljenje, vrlo eksplicitno.

„Drugim riječima, došla su druga vremena. Mislim da treba sačuvati opreznost i voditi računa o tome da se ne stvori presedan koji će izazvati domino efekat u regionu. Sačekajmo odluke dva predsjednika“, poručio je Đukanović.

Otpravnica ambasade SAD: Kosovo ništa ne dobija povećanjem taksi Srbiji i BiH

Otpravnica poslova Američke ambasade na Kosovu Colleen Hyland (Kolin Hajland) ocenila je da Kosovo ništa ne dobija od povećanja taksi prema drugim zemljama članicama CEFTA-e.

Ona je na Twitter napisala kako se time "stvara nesigurnost za poslovanje i ekonomska nestabilnost".

"Povećanje obaveza drugim članicama CEFTA-e nema dobrobiti za Kosovo. Samo stvara nesigurnost za posao i proizvodi ekonomsku nestabilniost. Bolje je više napora uložiti u obezbjeđivanje prosperitetne budućnosti kroz dijalog," napisala je otpravnica poslova američke ambasade na Kosovu.

Vlada Kosova je prošle sedmice donijela odluku o uvođenju takse od 10 odsto za proizvode koji se iz Srbije i Bosne i Hercegovine uvoze na Kosovo. Premjer Ramuš Haradinaj je mjeru objasnio kao recipročnu i u svrhu zaštite interesa Kosova.

To je međutim izazvalo oštre kritike i negodovanje Srbije i BIH, i prijavljivanje Kosova zbog kršenja ugovora o slobodnoj trgovini CEFTA-e.

Oštro je reagovala i Evropska komisija koja je zatražila od Kosova razjašnjenjje i povlačanje odluke za koju su takođe naveli da je u suprotnosti sa pravilima CEFTA-e.

Makedonija će tražiti hapšenje Gruevskog

Nikola Gruevski

Makedonija će zatražiti hapšenje bivšeg premijera Nikole Gruevskog po međunarodnom nalogu za hapšenje, nakon što je potvrđeno da je pobjegao u Mađarsku i da je u Budimpešti zatražio politički azil, da bi izbjegao služenje dvogodišnje zatvorske kazne za korupciju, objavio je MUP te zemlje skoro pet sati nakon što je sam Gruevski na Facebooku napisao gdje se nalazi.

Makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) ranije je potvrdilo je da se bivši premijer Nikola Gruevski nalazi u Budimpešti i da je u toj zemlji zatražio politički azil.

Nikola Gruevski za kojim je rapisana potjernica jer se nije pojavio radi izdržavanja zatvorske kazne, na Facebooku je ranije danas objavio da se nalazi u Mađarskoj, u Budimpešti, gdje traži azil.

Mađarska vlada nešto ranije u utorak na pitanje RSE da li je bivši premijer zatražio azil u toj zemlji, nije niti potvrdila, niti demantovala tu informaciju.

"Ne možemo niti da potvrdimo, niti da demantujemo. Nijesmo u mogućnosti da komentarišemo individualne zahtjeve za azil, koji su još uvijek u procesu," odgovorili su na upit RSE.

Makedonski MUP izdao je u ponedjeljak potjernicu za bivšim premijerom Gruevskim prema nalogu Krivičnog suda.

Gruevski je trebao da se u petak 9. novembra dobrovoljno javi na izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne. On je pravosnažno osuđen zbog nezakonite kupovine blindiranog "mercedesa S 600 gard" 2012. godine kada je bio premijer.

U sudskom postupku prvostepeno je na šest godina zatvora osuđena tadašnja ministarka unutrašnjih poslova i bliska saradnica Gruevskog, Gordana Jankulovska, dok je njen pomoćnik Đoko Popovski pravosnažno osuđen na četiri i po godine.

Nikola Gruevski je bio premijer Makedonije od 2006-2016. Bivši je lider sada opozicione konzervtivne stranke VRMRO-DPMNE, iz koje tvrde da je žrtva političkog progona.

Osim ove pravosnažne osuđujuće presude Gruevski se suočava sa još tri sušenja za korupciju, uključujući i najveći skandal nezakonitog prisluškivanja političara i građana.

Britanija i EU 'dogovorile tekst' Brexita

Theresa May će se nasamo susresti sa svakim ministrom uoči sjutrašnje sjednice kabineta

Velika Britanija i Evropska unija dogovorile su nacrt teksta sporazuma o Brexitu i što, prema navodima BBC-ja, predstavlja značajan pomak u pregovorima.

Izvor iz kabineta premijerke Therase May je za BBC naveo da je dokument dogovoren na tehničkom nivou od strane zvaničnika obje strane, nakon intenzivnih pregovora.

Poseban sastanak kabineta britanske premijerke zakazan je za sjutra u 14 sati, gdje će May zatražiti podršku svojih ministara.

Takođe se navodi da je od svakog ministra u njenom kabinetu za večeras zatraženo da održi sastanak jedan na jedan sa premijerkom.

Budućnost granice između Sjeverne Irske i Republike Irske bilo je posljednje veliko pitanje koje je trebalo riješiti zbog razmimoilaženja oko toga kako dobiti garancije da tu neće postojati fizičke kontrole koje bi se uvele nakon Brexita.

Kabinet ministra je ranije u utorak brifovan o stanju u pregovorima kada im je rečeno da je "mali broj važnih pitanja preostao za riješiti".

Ministri su sada pozvani na poseban sastanak "da razmotre nacrt sporazuma pregovaračkih timova koji je postignut u Briselu i da odluče o sljedećim koracima".

Prije nego što to učine, biće im omogućeno da pročitaju relevantnu "dokumentaciju."

BBC-jev glavni politički izvještač navodi da neki ministri imaju "duboke brige" oko oblika izvjesnog sporazuma, za koji kritičari kažu da bi Britaniju mogao ostaviti u carinskom sporazumu sa EU.

Navodi se da će oni morati da odluče da li to mogu podržati, ako ne da li će podnijeti ostavku u vladi Therese May.

U drugom razvoju događaja, ambasadori preostalih 27 članica EU susrešće se u srijedu u Briselu.

Britanska premijerka je pod žestokim pritiskom kod kuće i zagovornika Brexita i pro-EU orijentisanih poslanika britanskog parlamenta, dok pokušava da ugovori takozvani sporazum o razvodu sa EU, odnosno uslovima pod kojima će Britanija izaći iz EU 29. marta 2019.

Glavni dokument, sporazum o povlačenju, prema The Guardianu, ima više od 400 stranica gustog zakonskog teksta. Ministrima će biti data prilika da pročitaju tekst prije sastanka i biće pažljivo razmotren da bi se vidjelo na koji je način riješeno pitanje granice Sjeverna Irska-Republika Irska i šta sadrže njegove odredbe.

Nigel Dodds iz desničarske Demokratske unionističke partije (DUP) koja podržava vladu May, za BBC je rekao da će sporazum o Brexitu biti "veoma teško prodati". Ključno pitanje za May je može li zadovoljiti sve, konstatuje.

"Ključno će biti šta će se dogoditi kad prijedlog stigne u kabinet, a onda kada stigne u parlament. Još nijesmo vidjeli nijedan detalj, vidjećemo šta će biti. Ljudi znaju našu poziciju veoma jasno i mi ćemo suditi šta god dođe pred nas u skladu sa pozicijama koje smo ranije postavili", rekao je Dodds.

Brexiteri u kabinetu May, kao što su Andrea Leadsom i Penny Mordaunt, neprekidno ponavljaju da Britanija ne može potpisati dokument koji će ih vječno zatvoriti u carninsku uniju sa EU.

I drugi su, navodi The Guardian, iskazali nezadovoljstvo na nedavnim sastancima uključujući i ministra unutrašnjih poslova Sajida Javida i vanjskih poslova Jeremy Hunt, a obojica slove za potencijalne alternativne lidere konzervativaca. Takođe se šire glasine od prošle sedmice i da je Dominic Raab bio pred ostavkom zbog nezadovoljstva.

"Brexiteri u kabinetu će morati sada dobro da zavire u svoje duše", naveo je jedan konzervativni izvor za The Guardian.

Laburistička stranka koja je rekla da će se usprotiviti svakom sporazumu koji ne zadržava "tačno iste" ekonomske benefite koje imaju sada sa EU, saopštila je da nije izgledno da je najavljeni sporazum odgovarajući za Britaniju, prenosi Reuters.

Poznati Brexiteri kao što su bivši šef diplomarije Boris Johnson, te lider desnog krila konzervativaca Jacob Rees Mogg, tvrde da je May prodala Ujedinjeno Kraljevstvo i najavljuju da će biti protiv.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG