Za koji dan se u Varšavi održava summit Inicijative triju mora 12 srednjeeuropskih i baltičkih zemalja. Hrvatska može od nje imati koristi u prometnom i gospodarskom povezivanju, kao i u izgradnji energetske infrastrukture poput plinovoda TAP kojim bi se do Hrvatske i dalje doveo prirodni plin iz Kaspijskog mora, upozoravaju eksperti za međunarodne odnose. Interes takve suradnje nije razbijanje Europske unije niti antagoniziranje Rusije, kako to neki tumače.
"Ne treba imati neka prevelika očekivanja", kaže bivši socijaldemokratski zamjenik ministra vanjskih poslova Joško Klisović pred summit Inicijative triju mora Jadran – Baltik – Crno more 6. srpnja u Varšavi, na kojem će sudjelovati i američki predsjednik Donald Trump.
"Korist od takve inicijative je u prvom redu gospodarska i infrastrukturna, dakle gospodarsko i prometno povezivanje 12 država članica Inicijative, kao i izgradnja plinovoda koji bi doveo prirodni plin iz Kaspijskog mora do Hrvatske i dalje, i time oslobodio niz država srednje i jugoistočne Europe ovisnosti isključivo o ruskom plinu", ocjenjuje Klisović za Radio Slobodna Europa.
"Jedino tu Hrvatska ima koristi, a da bi ostvarila tu korist i pokazala svoju ozbiljnost, Hrvatska bi trebala biti puno aktivnija unutar Europske unije, gdje se osmišljavaju takvi planovi za infrastrukturni razvoj pojedinih država članica Europske unije i EU kao cjeline. Mislim da samo predsjedničino inzistiranje na povezivanju istočne Europe, a da to ne bude i dio šire strategije Europske unije, neće uroditi nikakvim plodom, neko će samo završiti različitim vrstama naslikavanja i srećom što je lider najveće sile na svijetu došao i posjetio jedan takav skup", dodaje zamjenik ministra vanjskih poslova.
Klisović kaže kako nema mjesta bojazni i upozorenjima da je ova inicijativa u stvari američki pokušaj da se unese podjele unutar Europske unije.
"Sigurno nije politika stvarati novi 'cordon sanitaire' prema Rusiji i antagonizirati Rusiju. Na kraju krajeva, Europska unija je susjed Rusiji i zajednička europska sigurnosna i vanjska politika morala bi onda osmisliti taj dio i to sigurno Amerikanci niti žele niti mogu samostalno djelovati na razbijanje Europske unije u tom kontekstu. Tako da mislim da je to jedno pretjerivanje", ocjenjuje Joško Klisović.
Klisović povodom prozivanja da je Inicijativa triju mora u stvari samo obnova starog projekta međuratnih poljskih nacionalista koju su preuzeli neki novi poljski nacionalisti, kaže kako uvijek i svugdje ima ekstremista i desničara koji zagovaraju neke svoje "velike ideje".
"Ali to ne znači da ih službena politika prati i da će ih realizirati u praksi", podsjeća Klisović.
Inicijativa triju mora Jadran – Baltik – Crno more okuplja 12 država srednje i istočne Europe i Baltika: Austriju, Bugarsku, Češku, Estoniju, Hrvatsku, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.
Profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Lidija Vukadinović Čehulić ocjenjuje da u sklopu Inicijative triju mora postoji ogroman prostor za napredak u hrvatskom interesu.
"Postoji podatak da je cijela gospodarska suradnja Hrvatske sa centralnom Europom i sa baltičkim zemljama svega jedna šestina ukupne gospodarske suradnje koju Hrvatska ostvaruje sa zemljama zapadnog Balkana. Prema tome, prostor postoji, ali ono što je bitno je – hoće li to biti samo prilika za slikanje političara, ili će nakon tog svečanog čina uslijediti konkretni gospodarski, financijski, kulturni, sportski i obrazovni projekti i programi, koji će stvarno unaprijediti suradnju tih zemalja?", pita se Vukadinović Čehulić.
Mnogi su prijepori oko Inicijative triju mora.
"Nekima nije drago što Sjedinjene države poticanjem ove Inicijative nastoje otežati kineski prodor u Europu preko novouspostavljenog koncepta 'Puta svile', nekima u 'staroj Europi' nije drago što ovakva mnogima poželjna inicijativa dolazi od slabije razvijenih postsocijalističkih zemalja, a ne iz Njemačke ili Francuske", ocjenjuje Vukadinović Čehulić za Radio Slobodna Europa.
"A i ako gledate kod nas – na prostoru jugoistočne Europe ili zapadnog Balkana – tada ćete isto naći neke zemlje koje su možda ljubomorne na hrvatsku politiku i ne žele da se Hrvatska jače promovira unutar Europe unije. Prema tome, naći ćete argumente i za i argumente protiv te inicijative", dodaje profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.
Pred varšavski summit Inicijative triju mora i iz ureda hrvatske predsjednice poručili su, kako javlja N1 Hrvatska, da to "nije inicijativa protiv njemačkog utjecaja, protiv Rusije ili američki trojanski konj u Europi".
Facebook Forum