Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Požar u Španiji pod kontrolom, evakuisano dvije hiljade ljudi

Ilustracija

Stotine vatrogasaca stavilo je pod kontrolu veliki šumski požar na jugu Španije, gdje je zbog vatre oko dvije hiljade osoba moralo da bude evakuisano.

Lokalne vlasti Andaluzije uputile su dodatne vatrogasce nedaleko od grada Mogere, prenio je AFP.

"Vatra je sada pod kontrolom, a povrijeđenih nema" izjavio je portparol vatrogasne službe.

Regionalna predsjednica Andaluzije SuSana Dias izjavila je da se još ne zna uzrok požara, ali da se "ne može isključiti ljudski faktor".

Požar je zahvatio i Nacionalni park Donjana, jedan od najvažnijih rezervata prirode u Španiji koji se prostire na 50 hiljada hektara, koji je pod zaštitom UNESCO-A.

Njegove šume i močvare predstavljaju važno stanište za ptice selice koje pristižu iz Afrike i Evrope i dom za različite životinje kao što su Iberijski ris i španski krstaš koji se vode kao ugrožene vrste.

Pogledajte najnovije vesti dana

Uhapšene tri osobe zbog ratnog zločina u selu Jusići kod Zvornika

Zvornik, ilustrativna fotografija

Po nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine uhapšene su tri osobe osumnjičene za zločin protiv čovječnosti na području Zvornika.

Osumnjičeni koji su lišeni slobode terete se za ratni zločin počinjen prilikom napada na selo Jusići kod Zvornika, u maju 1992. godine, kada je ubijeno 48 žrtava bošnjačke nacionalnosti.

Po nalogu tužioca Posebnog odjela za ratne zločine, policijski službenici SIPA-e su locirali, identificirali i lišili slobode osumnjičene Branka Studena, rođenog 01. 09. 1963. godine u Zvorniku, Peru Radića, zv. „Jarac“, rođenog 11. 06. 1959. godine u Zvorniku i Božu Vidovića, rođenog 07. 01. 1954. godine u Zvorniku.

Osumnjičeni su pod istragom Posebnog odjela za ratne zločine i osumnjičeni su da su, kao pripadnici TO Srpske opštine Zvornik, učestvovali u širokom i sistematičnom napadu na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na području Zvornika i okoline, te učestvovali u napadu na selo Jusiće, nastanjeno civilnim stanovništvom bošnjačke nacionalnosti.

Osumnjičeni se terete za krivično djelo zločina protiv čovječnosti. Nakon ispitivanja osumnjičenih, postupajući tužilac će donijeti odluku o daljim aktivnostima u predmetu, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

Protestni skupovi na Zapadnoj obali zbog ubistva Palestinaca

Ilustrativna fotografija

Protestni skup održan je u četvrtak u gradu Tulkarm na Zapadnoj obali kako bi se ožalilo ubistvo Ashrafa Naalweha, mještana gradskog kvarta Shweikeh, i dvojice ostalih Palestinaca koje su ubile izraelske snage u proteklih 24 sata u Ramallahu i Jerusalemu.

Palestinci su učestvovali u protestnom maršu zbog ubistava, mašući palestinskim zastavama i uzvikujući parole protiv izraelskih ubistava Palestinaca.

Ostali su palili gume u Shweikehu.

U Ramallahi, Palestinci su se okupili u centru grada kako bi protestvovali protiv ubistva troje ljudi, prenosi palestinska novinska agencija Wafa.

Potraga za napadačem iz Strazbura se nastavlja

Osumnjičeni za napad u Strazburu

Više od 700 pripadnika snaga bezbednosti učestvuje u potrazi za osumnjičenim napadačem iz Strazbura, izjavio je danas portparol francuske vlade Benžamen Grivo.

On je rekao da nastoje da uhvate osumnjičenog 29-godišnjeg Šerifa Šekata "živog ili mrtvog". Policija je objavila i fotografiju ranjenog begunca.

Napadač je u utorak uveče ubio troje i ranio 12 na božićnom vašaru u Strazburu.

Tusk i Mej pred samit EU na razgovorima o Brexitu

Tereza Mej i Donald Tusk, ilustrativna fotografija

Predsednik Evropskog saveta Donald Tusk sastaće se danas sa britanskim premijerkom Terezom Mej, pre samita Evropske unije u Briselu.

Tusk je tvitovao danas da će sa Mej imati "razgovore u poslednjem trenutku".

U Briselu danas počinje dvodnevni samit Evropske unije na kojem će se prvog dana raspravljati o istupanju Velike Britanije iz članstva Unije (Brexit).

Šalja u bekstvu nakon poziva Specijalnog suda

Jedan od protesta boraca Oslobodilačke vojske Kosova, ilustrativna fotografija

Bivši pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova Remzi Šalja koga je Specijalizovano tužilaštvo u Hagu pozvalo na razgovor 17. januara, odbio je da se odazove pozivu, i trenutno se nalazi u bekstvu.

To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio advokat Natal Bulakaj, koji je zastupao Šalju na Kosovu, i dodao da je Šalja pozvan na razgovor u svojstvu osumnjičenog. Bulakaj je istakao da od prošle nedelje, od dana kada je Šalja dobio poziv, više nema kontakta sa njim ni on a ni njegova porodica.

"Pokušaću još jednom danas da posetim njegovu porodicu. Pozivam ga da se odazove pozivu jer je to u interesu pravosuđa", kazao je Bullakaj.

Bulakaj se, međutim, nije prijavio za advokata pred Specijalizovanim većima i Specijalizovanim tužilaštvom.

Šalji se trenutno sudi u Prizrenu za ratne zločine.

U međuvremenu, u četvrtak će se održati prvo ispitivanje Sokolja Dobrune, bivšeg predsednika suda OVK-a.

Jedan od intervjuisanih je i bivši pripadnik OVK-a Safet Sulja u svojstvu svedoka u početnoj fazi istrage. On je na konferenciji izjavio da ga je Specijalizovano tužilaštvo intervjuisalo dva dana, po devet sati, u kancelarijama EULEX-a na Kosovu.

"Pozvan sam od Specijalizovanog tužilaštva u svojstvu svedoka, u prvoj fazi istrage, a mogu da kažem da sam i lično bio pod istragom. Intervjuisan sam 18 sati. Na osnovu pitanja shvatio sam da se radi o mojoj ulozi u ratu", kazao je on.

Dodao je da nije imao zvaničan poziv, već da su ga pozvali telefonom.

Iz EULEX misije na Kosovu nema informacija u vezi sa ovim. Aktuelni mandat Misije EU za vladavinu prava predviđa i pružanje podrške Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu u skladu sa relevantnim zakonima na Kosovu.

Premijer Kosova Ramuš Haradinaj izjavio je da će Vlada Kosova biti uz "borce za slobodu" i da je spremna da u svakom trenutku pruži potrebnu pomoć za pravnu zaštitu. On je u svojoj objavi na Fejsbuku u sredu dodao da je oslobodilački rat bio pravedan i da su se pripadnici OVK uvek odazivali, bez oklevanja, pozivima međunarodnog pravosuđa.

Najmanje devetoro stradalih u železničkoj nesreći u Ankari

Mesto nesreće, Ankara, 13. decembar

Najmanje devet osoba je poginulo, a 47 ih je povređeno u železničkoj nesreći u Ankari, saopštile su jutros turske vlasti.

Brzi voz na liniji Ankara-Konija udario je u lokomotivu po polasku iz glavnog grada, rekao je guverner Ankare Vasip Sahin.

Prilikom sudara, voz je iskočio iz šina i udario u nadvožnjak pri stanici Marsadiz, a deo mosta se sručio na dva vagona.

CNN Turk navodi da se voz kretao brzinom između 80 i 90 km/h i da se nesreća dogodila u 6.30 po lokalnom vremenu. Anadolija prenosi da je u trenutku nesreće u vozu bilo 206 ljudi. Među više od 40 povređenih, tri osobe se nalaze u kritičnom stanju. Strahuje se da bi broj stradalih mogao da poraste.

Na terenu je veliki broj policajaca, vatrogasaca i ekipa hitne pomoći.

Još jedan kanadski državljanin uhapšen u Kini

Kina upozorila Kanadu na posledice nedavnog hapšenja zvaničnice Huaveija

Kanadsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je jutros da pokušava da stupi u kontakt sa još jednim kanadskim državljaninom koji je pod istragom u Kini.

Kanadski biznismen Majkl Spavor je 10. decembra stavljen pod istragu u Dandongu, u provinciji Lijanoning, gde živi, navodi se u izveštaju kineskih medija.

Kako prenosi AP, kineski zvaničnici su potvrdili da je Spavor uhapšen.

Prema navodima kineskih vlasti, Kanađinin je osumnjičen za "aktivnosti koje ugrožavaju nacionalnu bezbednost", javili su kineski državni mediji.

Kineska provincija Lijaoning je nedaleko od severnokorejske granice. Portparol kanadskog ministarstva spoljnih poslova Gijom Beribe rekao je da Kanda nastoji da utvrdi gde se Spavor nalazi.

U Kini je ranije ove sedmice uhapšen bivši kanadski državljanin Majkl Kovrig, nekadašnjij diplomata u Pekingu, Hongkongu i UN. Hapšenje, odnosno nestanak, kanadskih državljana usledili su nakon što je Kina upozorila Kanadu na posledice nedavnog hapšenja zvaničnice Huaveija Meng Vandžu na vankuverskom aerodromu.

Ćerka osnivača kompanije Huavej uhapšena je u Kanadi 1. decembra i mogla bi da bude izručena u SAD, čije vlasti tvrde da je sakrila povezanost Huaveja i kompanije Skajkom, u pokušaju da proda opremu Iranu, uprkos sankcijama koje je Vašington uveo Teheranu. To hapšenje je izazvalo veliko nezadovoljstvo kineskih vlasti koje su navele da ona nije prekršila zakon.

EP traži da se obustavi gradnja Sjevernog toka 2

Izgradnja Sjevernog toka 2, Njemačka

Europski parlament (EP) zatražio je da se prekine gradnja plinovoda "Sjeverni tok 2", navodi se u rezoluciji ovog tijela.

U rezoluciji, koju je u srijedu usvojio EP, nakon izvještaja o implementaciji sporazuma o pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji (EU), navodi se da je Sjeverni tok 2 "politički projekat koji predstavlja prijetnju europskoj energetskoj sigurnosti".

Zastupnici su pohvalili dobru suradnju Ukrajine u sektoru energetike i njen napredak u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, te istakli da Kijev treba nastaviti sa reformama, posebno u oblasti plina i električne energije.

"Imajući u vidu da Ukrajina igra ključnu ulogu u europskoj mreži opskrbljivanja energentima, zastupnici osuđuju izgradnju Sjevernog toka 2, koji zaobilazi Ukrajinu, kao politički projekat, koji predstavlja prijetnju europskoj energetskoj sigurnosti", navodi se u rezoluciji.

Projekat Sjeverni tok 2 uključuje izgradnju dva plinovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje od obale Rusije, preko Baltičkog mora do Njemačke.

Cijena projekta se procjenjuje na oko 9,5 milijardi eura, a puštanje u rad plinovoda planirano je do kraja naredne godine, podsjeća TASS.

Pročitajte: SAD obećao Ukrajini borbu protiv plinovoda

SAD potvrdio da Kina smanjuje carine na automobile

Model BMW-a na sajmu automobila u Frankfurtu, fotoarhiv

Američki ministar trgovine Wilbur Ross (Vilbur Ros) pozdravio je odluku Kine da smanji carine na kola proizvedena i uvezena iz Sjedinjenih Država, potvrdivši tako pisanje medija.

"To je veoma konkretna pomoć", rekao je on za CNBC, dodavši da bi to moglo da olakša američkoj vladi razgovore s njemačkim proizvođačima automobila i privuče ih da više proizvode u SAD-u.

Ross je naveo da je BMW jedan od najvećih izvoznika kola iz SAD-a u Kinu.

Bloomberg News je u utorak prenio da je prijedlog o smanjenju carina podnijet kineskoj vladi.

Kinesko Ministarstvo trgovine je saopštilo da je vicepremijer Liu He u utorak razgovarao s američkim ministrom finansija Stevenom Mnuchinom (Stiven Mnučin) i trgovinskim predstavnikom Robertom Lighthizerom (Lajthajzer) o načinima za primjenu "konsenzusa" predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) i Xi Jinpinga (Si Đinping).

Pročitajte: Predah ili kraj američko-kineskog trgovinskog rata

Mej najavila povlačenje pre izbora 2022.

Tereza Mej (u sredini)

Britanska premijerka Tereza Mej rekla je u sredu pred poslanicima svoje partije da planira da napusti funkciju pre narednih parlamentarnih izbora 2022, rekao je konzervativni poslanik Alek Šelbruk.

"Ona je rekla da se neće kandidovati 2022", rekao je Šelbruk novinarima.

Mej se obratila Komitetu 1922, organu zaduženom za unutrašnju organizaciju konzervativaca, pred glasanje o poverenju koje su pokrenuli protivnici njenog sporazuma o Bregzitu.

Pročitajte: Dan odluke za britansku premijerku

Fogo: Transformacija KBS je suverena odluka

Pripadnici Kosovskih bezbednosnih snaga, Priština, fotoarhiv

Transformacija Kosovskih bezbednosnih snaga (KBS) je suverena odluka koju trebaju da donesu poslanici Skupštine Kosova, izjavio je u Skoplju komandant Združenih snaga NATO-a u Napulju Džejms Fogo (James Foggo).

On je dodao da su snage NATO-a spremne za svaku odluku koju budu donele kosovske institucije, kao i da garantuju bezbednost na Kosovu.

"Kosovo je demokratska država, kao što ste vi (Makedonija), i kao što je Srbija. U demokratiji birate ljude kako bi donosili odluke u vaše ime. Transformacija bezbednosnih snaga Kosova je suverena odluka koju trebaju da donesu poslanici Kosova", kazao je Fogo nakon sastanka sa makedonskom ministarkom odbrane, Radmilom Šekerinskom.

"Mi smo spremni za kakvu god odluku Skupštine ove nedelje", bio je odgovor admirala Foga na pitanje o tome koji je stav Alijanse povodom odluke Vlade Kosova o usvajanju zakona o transformaciji ovih snaga.

Skupština Kosova će 14. decembra u drugom čitanju glasati za tri zakona koji predviđaju promenu mandata Kosovskih bezbednosnih snaga.

Mandat ovih snaga će, očekuje se, u budućnosti biti i odbrana suvereniteta i teritorijalnog integriteta, što do sada nije bio slučaj.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je upozorio je zvaničnu Prištinu da će se suočiti sa ozbiljnim posledicama ako nastavi proces transformacije Kosovskih bezbednosnih snaga u Vojsku Kosova.

Pročitajte - Bassuener: Kosovska vojska, paravan za dogovor Vučića i Tačija

Maduro: Bolton planira invaziju na Venecuelu

John Bolton

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro (Nicolas) rekao je da američki savjetnik za državnu sigurnost John Bolton (Džon) predvodi plan invazije na Venecuelu.

"John Bolton se još jednom našao na čelu zavjere da se Venecuela preplavi nasiljem i da traži stranu vojnu intervenciju", rekao je Maduro na konferenciji za novinare, dodajući da je Bolton organizirao obuku plaćenika u vojnim bazama u Kolumbiji i SAD-u.

Američki predsjednik Donald Trump (Tramp) rekao je prošle godine da je "vojna opcija" u slučaju Venecuele i dalje na stolu.

Trumpova administracija je do sada uvela nekoliko rundi sankcija protiv Venecuele.

Bolton je dugogodišnji protivnik ljevičarskih vlada u Latinskoj Americi i on je u tom smislu nedavno najavio nove sankcije protiv Venecuele, Kube i Nikaragve, koje je opisao kao "trojku tiranije".

Pročitajte: Predsjednik SAD 'spreman na susret' s venecuelanskim čelnikom

Protest DF-a bez Medojevića i Kneževića koji su oslobođeni od zatvora

Andrija Mandić (u sredini) obraća se okupljenima na protestu DF-a, 3. decembar

Čelnici opozicionog Demokratskog fronta (DF) optužili su u srijedu uveče vrh Demokratske partije socijalista (DPS) da stoji iza naredbe o hapšenju poslanika tog saveza Nebojše Medojevića i Milana Kneževića, koji su današnjom odlukom Ustavnog suda oslobođeni od zatvora.

Protestu nisu prisustvovali Medojević, koji je već 12 dana u zatvoru i Knežević, koji je hapšenje izbjegao neprekidnim boravkom u Skupštini od 30. novembra kada je ono naloženo.

Dvojica poslanika čekaju rješenje Ustavnog suda o obustavljanju kazne zatvora i oni će uskoro biti na slobodi, potvrdio je Beti ranije danas jedna od njihovih branilaca, Dražen Medojević.

Lideri DF-a su optužili čelnike vladajućeg DPS-a, premijera Duška Markovića, predsjednika države i lidera DPS-a Mila Đukanovića i ministra pravde Zorana Pažina da su "nalogodavci" hapšenja dvojice poslanika DF-a, dok su predstavnike pravosudne vlasti nazvali "njihovim slugama".

"Ne postoje slobodne sudije, profesionalno tužilastvo… Oni su sluge spremne da urade sve što se od njih traži, što narede Đukanović, Marković i Pažin se bespogovorni sprovodi", rekao je na protestu pred nekoliko stotina okupljenih jedan od čelnika DF-a, Andrija Mandić.

Član Predsjedništva DF-a Predrag Bulatović saopštio je na skupu da je Mandić pozvan od strane specijalnog policijskog, istražnog tima da svjedoči o "škaljarcima i kavčanima", kako se nazivaju dva suprotstavljena narko klana u Crnoj Gori.

Pročitajte: Ustavni sud oslobodio Medojevića i Kneževića

Večerašnji protest je bio najavljen u nedjelju, a uoči odluke Ustavnog suda o žalbama odbrane Medojevića i Kneževića na odluku da budu uhapšeni, jer su odbili da svjedoče zbog javno iznesenih tvrdnji o primanju mita pojedinih predstavnika pravosuđa u dva odvojena slučaja.

Oni su uhapšeni bez prethodne odluke Skupštine o skidanju imuniteta, što je izazvalo oštru osudu dijela javnosti, uz ocjenu da se "uvodi cenzura", te da je hapšenje poslanika zboj javno izgovorene riječi "pravno nasilje".

DF je, međutim, iako je Ustavni sud obustavio rješenje o izvršenju kazne, odlučio da nastavi sa protestima i pozvao opoziciju da im se pridruži u "vaninstitucionalnoj borbi" do ostavke vlade i novih izbora.

Večerašnji protest je završen mirno. DF, sem poziva opoziciji da im se pridruži u "vaninstitucionalnoj borbi", nije precizirao dalje korake.

SAD: Kina ozbiljna pretnja za nacionalnu bezbednost

Haker, ilustracija

Hakerske pretnje iz Kine i krađa intelektualne svojine američkih kompanija postavljaju velike izazove za ekonomiju i nacionalnu bezbednost SAD, rekli su danas zvaničnici zaduženi za nacionalnu bezbednost.

Ljudi iz ministarstva pravde, FBI i ministarstva za domovinsku bezbednost su pred pravosudnim komitetom Senata rekli da Kina radi na krađi poslovnih tajni i intelektualne svojine američkih firmi da bi nanela štetu američkoj ekonomiji.

"Ne možemo tolerisati zemlju koja krade plodove našeg uma", rekao je zamenik ministra pravde Džon Demers. Prema njegovim rečima, kineska špijunska aktivnost se poslednjih godina "konstantno pojačava".

Zamenik direktora kontraobaveštajnog odseka FBI Bil Pristap je rekao da federalni funkcioneri rade sve što mogu da bi preneli informacije o trenutnim pretnjama poslovnim liderima i vladinim zvaničnicima.

"Suština je da će oni (Kinezi) učiniti bilo šta da postignu ciljeve", naveo je Pristap. On je naveo da slučajevi sajberšpijunaže mogu da se otegnu, da uključuju osetljive obaveštajne podatke i da na kraju ne dovedu do optužnica. Američko ministarstvo pravde je u proteklih par meseci podnelo nekoliko optužnica protiv kineskih hakera i obaveštajaca, prenosi AP.

Vlada Makedonije finalni predlog amandmana poslala parlamentu

Sednica Vlade Makedonije

Vlada Makedonije usvojila je danas i parlamentu poslala finalni predlog ustavnih amadmana kojima se ime države menja u Severna Makdonija i potvrđuju državni suverenitet i makedonski nacionalni identitet.

Javna rasprava o nacrtima četiri amadmana kojima se Ustav menja prema Sporazumu sa Grčkom završena je u ponedeljak i tada je predsednik parlamenta Talat Džaferi najavio da će rasprava o finalnim predlozima amadmana u nadležnim odborima početi 17. decembra.

"Moje predviđanje je da ću najranije 9. januara sazvati plenarnu sedncu koja bi trebalo da završi 15. januara finalnim glasanjem o amadmanima na Ustav", rekao je Džaferi.

Makedonski parlament je 19. oktobra počeo proces izmena Ustava podrškom 80 poslanika predlogu Vlade Makedonije.

Promena imena je uslov za prijem Makedonije u NATO i početak pregovora o članstvu u EU.

Vlada Kosova oslobodila od carine donaciju bolnici u Severnoj Mitrovici

Severna Mitrovica

Vlada Kosova je danas oslobodila od carina donaciju u iznosu od 243.000 evra Kliničko-bolničkom centru u Severnoj Mitrovici, za medicinska sredstva, napisao je šef kabineta Vlade Kosova Avni Arifi na Facebooku, ističući da nema humanitarne krize na Kosovu zbog uvođenja taksi za robu iz Srbije i BiH.

"Taksa je za Srbiju i njenu politiku, a ne za naše građane. Vlada Kosova nikad nije preuzela nikakve mere koje ugrožavaju život i zdravlje njenih građana, bez obzira na etničku pripadnost. Naša dela pokazuju da je propaganda Srbije da taksa od 100 odsto stvara humanitarnu krizu, uzaludna. Nema krize", napisao je on.

Ali, kako su neki mediji prenijeli da se radi o tome da je Vlada Kosova ta koja je dala donaciju, oglasio se predsednik KBC Milan Ivanović koji je kazao da informacija o donaciji nije tačna.

Osam evropskih zemalja podržalo nuklearni sporazum s Iranom

Iran

Osam evropskih zemalja je danas ponovilo posvećenost nuklearnom sporazumu s Iranom, i istovremeno pozvalo Teheran da prekine s "destabilizirajućim regionalnim aktivnostima", posebno lansiranjem balističkih raketa.

U njihovoj izjavi se navodi da je "potvrđeno da se Iran pridržava preuzetih obaveza".

Ipak, te zemlje su upozorile da bi aktivnosti povezane s balističkim raketama, među kojima "lansiranje raketa sposobnih da nose nuklearne bojeve glave i transfer projektila, tehnologije i komponenti za projektile", predstavljale kršenje rezolucije Vijeće sigurnosti.

Izjavu su potpisali ambasadori Nemačke, Francuske, Velike Britanije, Belgije, Holandije, Italije, Poljske i Švedske a ona je pročitana pred sastanak Vijeća sigurnosti UN-a o iranskom poštovanju preuzetih obaveza.

Američki državni sekretar Mike Pompeo izjavio je kako Washinton želi raditi sa članicama na tome da se ponovo nametne ograničenja za balističke projektile za Iran. U svom obraćanju, Pompeo je izjavio da "UN-ov embargo za iransko oružje ne bi trebao da bude ukinut 2020." Pozvao je Vijeće sigurnosti da uspostavi "mjere kontrole i mjere zabrane u lukama i na otvorenom moru, kako bi se onemogućili napori Irana da zaobiđu ograničenja."

Bivši Trumpov advokat osuđen na trogodišnju kaznu

Michael Cohen

Michael Cohen, bivši advokat američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je jedne prilike izjavio da bi rado za predsjednika primio metak, osuđen je na zatvorsku kaznu u trajanju od 36 mjeseci.

On je prva osoba iz Trumpovog bližeg tima koja je osuđena na zatvor u slučaju posebne istrage o navodnom miješanju Rusije u američke izbore 2016. godine.

Cohen je priznao krivicu za više krivičnih djela, uključujući za kršenje finansiranja kampanje, utaju poreza i laganje Kongresu.

Tokom svjedočenja na sudu Cohen je prokleo svog bivšeg šefa, prenosi BBC.

Pročitajte:

Biden ponovno razmatra kandidaturu za predsjednika

Joe Biden

Bivši potpredsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden (Džo Bajden) tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana razmotrit će s obitelji da li će se opet kandidirati za predsjednika, reklo je više ljudi upoznatih sa situacijom.

Izvori agencije AP su govorili uz uvjet da ne budu imenovani budući da Biden još razmatra svoje opcije.

S prepoznatljivim imenom i snažnim vezama sa utjecajnim ljudima Demokratske partije, Biden bi u trku za nominaciju demokrata ušao kao jedan od favorita, navodi AP.

Biden (76) trebalo bi danas održati dva blagdanska prijema s prijateljima, među kojima su i važni političari iz država u kojima se održavaju prva stranačka glasovanja za kandidaturu.

Dok je u Washingtonu Biden bi se također trebao sastati sa dugodišnjim političkim savjetnicima.

Bivši predsjednik Barack Obama (Barak), koji je izgradio bliske odnose s Bidenom tijekom osam godina u Bijeloj kući, verojatno neće prisustvovati prijemima.

Španski premijer ocjenjuje stav Katalonije pogledom na izbore

Zastave Katalonije, Barselona

Španski premijer Pedro Sanchez (Sančez) izjavio je u srijedu da će ostati čvrsto protiv onoga što je nazvao "zapaljenom" katalanskom separatističkom retorikom, čime je ojačao svoj stav prema tom regionu i podstakao uloge u širim političkim utakmicama, prenosi Reuters.

Sanchez je usvojio otvoreniji pristup prema liderima za nezavisnost Katalonije od njegovog konzervativnog prethodnika Mariana Rajoya (Marijano Rahoj), srušenom tokom glasanja o povjerenju u junu i čija je vlada preuzela kontrolu nad tim španskim regionom nekoliko mjeseci nakon što je jednostrano proglasio nezavisnost u oktobru 2017. godine.

Ali produbljivu polarizaciju u Španiji zbog pitanja regionalne autonomije 2. decembra, koštala je glasova Sanchezovih socijalista na izborima u Andaluziji, jednom od svojih tradicionalnih regionalnih uporišta, što je naglasilo rizik od ranih nacionalnih izbora.

Socijalisti kontrolišu manje od četvrtinu mandata u madridskom parlamentu i trebaju podršku manjim strankama, uključujući i katalonske nacionaliste, da donesu zakone, a posebno budžet 2019.

Govor od srijede je pažljivo pratio znake da li će Sanchez napraviti koncesije katalanskim separatistima kako bi osigurali podršku za budžet i pomogli mu da ostane na položaju do kraja parlamentarnog mandata, do 2020. godine.

Ali nije preduzimao takav korak.

Pročitajte: Desetine hiljada građana na godišnjici referenduma u Kataloniji

Le Drian: Neće biti ponovnih pregovora o Brexitu

Jean-Yves Le Drian

Šef francuske diplomacije Jean-Yves Le Drian (Žan-Iv Le Drian) isključio je mogućnosti ponovnih pregovora o sporazumu između Londona i Bruxellesa o istupanje Velike Britanije iz Europske unije, poznatiji kao Brexit (Bregzit).

"Neće biti ponovnih pregovora", rekao je Le Drian u francuskom parlamentu dok se britanska premijerka Theresa May (Tereza Mej) suočava s glasovanjem o povjerenju u svom parlamentu.

U Bruxellesu u četvrtak počinje dvodnevni samit Europske unije na kojem će se raspravljati o Brexitu posebno u svjetlu otkazivanja glasovanja o sporazumu u britanskom parlamentu.

Pročitajte: Dan odluke za britansku premijerku

Britanska premijerka na testu Bregzita
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:55 0:00

CIA 'i dalje vodi istragu' o ubojstvu Khashoggija

Poster sa fotografijom ubijenog novinara Jamala Khashoggija

Američki državni tajnik Mike Pompeo rekao je da istraga Središnje obavještajne agencije (CIA) u vezi sa ubojstvom Jamala Khashoggija još traje, ali da nema direktnog dokaza o umiješanosti saudijskog princa prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana.

Pompeo je u intervjuu za televizijski kanal Foxs News naglasio važnost Rijada kao američkog saveznika protiv Irana.

Ponovio je da ne postoji direktan dokaz da je princ naredio ubistvo saudijskog novinara Khashoggija 2. listopada u saudijskom konzulatu u Istanbulu, iako je CIA zaključila da je najvjerojatnije Bin Salman naredio ubojstvo.

Mike Pompeo rekao je da su neki nalazi istrage CIA-e netačni.

"Oni i dalje rade na tome. Radi se na utvrđivanju nekoliko činjenica u vezi sa ubojstvom. Direktnog dokaza za umiješanost princa nema", rekao je Pompeo.

Pročitajte:

Arežina zatražio od direktora RTV-a da se izvrši primopredaja dužnosti

Slobodan Arežina

Direktor programa Radio-televizije Vojvodina (RTV) Slobodan Arežina, koji je nedavno sudskim putem ponovo vraćen na taj posao, zatražio je od generalnog direktora Miodraga Koprivice da omogući primopredaju dužnosti sa nezakonitom direktorkom programa Sonjom Kokotović Zečević.

Arežina je od Koprivice zatražio da u što kraćem roku formira komisiju koja bi omogućila primopredaju dužnosti radi realizacije programa, a kako ne bi došlo do ugrožavanja funkcija i organizacije rada, navodi se u dopisu generalnom direktoru, a prenosi portal Autonomija (www.autonomija.info).

Problem bi mogao nastati jer su i Miodrag Koprivica i njegov zamenik Jožef Klem na službenom putu. Na službenom putu je i nezakonita direktorka Sonja Kokotović Zečević, dok je njena zamenica Milada Popović na bolovanju. To znači da će u takvim okolnostima primopredaja dužnosti teško biti izvodljiva, piše Autonomija.

Slobodan Arežina nije želeo da komentariše novonastalu situaciju.

Novi/stari direktor programa je na pisarnici ostavio još jedan dokument. On je Upravnom odboru predao Predlog izrade projekta unapređenja kvaliteta programskih sadržaja RTV-a, koji podrazumeva vraćanje svih ukinutih emisija i urednika koji su smenjeni u maju 2016. godine.

Taj dokument, u koji je Autonomija takođe imala uvid, sadrži reviziju Arežininog predloga od 10. januara ove godine kada je prvi put sudskim putem vraćen na posao, a o koji se menadžment RTV-a oglušio.

U novom predlogu navode se programske smernice "koje bi zaustavile pad medijskog i društvenog uticaja pokrajinskog javnog medijskog servisa".

Takođe se navodi da je neophodno prilagoditi program potrebama i interesima publike, a Arežina u tom dokumentu skreće pažnju Upravnom odboru i na višegodišnji pad gledanosti RTV-a.

U vezi sa svim gorenavadenim, Arežina je predložio da se oformi multidisciplinarni tim stručnjaka iz svih programskih celina koji bi se bavio implementacijom predloženog projekta.

Pročitajte - RTV za RSE: Vratićemo Arežinu na posao

Slovačka potpisala ugovor o kupovini 14 aviona F-16

Džon Salivan, zamenik državnog sekretara SAD-a, Bratislava

Slovačaka će kupiti 14 borbenih aviona F-16 od američke kompanije Lokhid Martin (Lockheed Martin) u nastojanju da zameni avione iz sovjetskog doba.

Slovački ministar odbrane Peter Gajdos potpisao je sporazum s potpredsednicom Lokhid Martina za međunarodni poslovni razvoj Anom Vugofski.

Avioni F-16 Block 70/72 trebalo bi da zamene zastarele sovjetske MiG-29 koje su koristile slovačke vazdušne snage.

Zamenik državnog sekretara SAD-a Džon Salivan rekao je u Bratislavi da je "oduševljen što prisustvuje "istorijskom" trenutku.

"To je značajan korak za Slovačku u njenoj odbrani, kao važnog saveznika u NATO, i važan korak napred u bilateralnim odnosima SAD i Slovačke", rekao je Saliven.

Prva četiri aviona trebalo bi da budu isporučena 2022, a ostali sledeće godine.

Premijer Peter Pelegrini je rekao da će Slovačka platiti više od 1,6 milijardi evra za te avione.

Ugovor uključuje municiju, obuku pilota i druge logističke usluge.

Privedeni članovi porodice napadača iz Strazbura

Policija patrolira Strazburgom

Francuska policija privela je majku, oca i dva brata napadača iz Strazbura koji je otvorio vatru na posjetioce Božićnog vašara i ubio dvije osobe, rekli su izvori bliski istrazi.

U sinoćnjem napadu, koji je izveo 29-godišnji Čerif Čekat (Cherif Chekatt), prema posljednjim informacijama, poginule su dvije, a ranjeno je 13 osoba.

Čekat je od ranije bio na listi policije kao bezbjednosna prijetnja.

On je do sada osuđivan 27 puta u Francuskoj, Njemačkoj i Švajcarskoj.

Francuska policija raspoređena je danas oko zgrade u predgrađu Strazbura u kojoj je Čekat stanovao.

Pročitajte: Najmanje tri osobe ubijene u Strazburu

Oružani napad na božićnom marketu u Strazburu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:14 0:00

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG