Dostupni linkovi

Politički rat Tuzle i Banjaluke oko izvoza mesa u Tursku


Upitno je da li će blizu 6.000 tona goveđeg mesa, koliko je bilo planirano, biti izvezeno u Tursku
Upitno je da li će blizu 6.000 tona goveđeg mesa, koliko je bilo planirano, biti izvezeno u Tursku

Nakon što je bh. proizvodnju potreslo stopiranje izvoza voća i povrća u Rusiju, novi udar na proizvođače u Bosni i Hercegovini mogao bi biti izazvan zaustavljanjem izvoza mesa u Tursku.

Sve to se dešava nakon što je iz Kancelarije za veterinarstvo BiH najavljeno da od 15. septembra, iz tehničkih razloga, neće biti moguće vršiti inspekcijski pregled namirnica životinjskog porijekla koje se prevoze u Tursku sa Aerodroma u Tuzli. Ocjene su da iza svega stoje političke igre, tačnije tihi rat aerodroma u Tuzli i Banjaluci oko toga ko će biti nosilac unosnog posla izvoza za Tursku.

Blizu 6.000 tona goveđeg mesa ove godine trebalo je da bude izvezeno u Tursku. No pitanje je šta će sada biti sa tim poslom jer bi taj posao, koji se od juna ove godine obavljao preko Aerodroma Tuzla, mogao biti obustavljen.

Kancelarija za veterinarstvo praktično nije ni obavijestila tuzlanski aerodrom o problemu sa inspekcijskim pregledima, već je o tome pisala turskom avio kargo prevozniku. Poruke su da će šteta biti milionska.

"Ja govorim o sekundarnim problemima koji nastaju u slučaju raskida ovog ugovora i našeg neodgovornog odnosa prema projektu kupovine mesa iz BiH. O tim indirektnim štetama je nemoguće pričati jer se barata sa ciframa od 15.000 do 20.000 tona mesa za narednu godinu", kaže Enver Jukanović, direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla.

Međunarodni aerodrom Tuzla
Međunarodni aerodrom Tuzla


Na Aerodromu Banjaluka, pak, sada vide šansu da se vrate u posao sa Turskom, jer je prošle godine sa njihovih pista put Bosfora odletilo oko 5.500 tona bh. govedine. No kada je Tuzla dobila dozvolu za izvoz, transport iz Banjaluke je stao.

U Banjaluci tvrde da je Tuzla posao dobila zahvaljujući političkom lobiranju.

"Evo, slijedom događaja vjerujem da su ovo dobri signali i dobre vibracije iz Kancelarije za veterinarstvo koje, zapravo, upućuju da zaista se zaista želi, već je to javno rečena informacija, da dođe do određenog reciprociteta, odnosno podjele – dakle, da se ublaže posljedice svih tih prethodno donesenih odluka u smisli da se ipak određena količina takve vrste robe transportuje i sa banjalučkog aerodroma", rekao je u izjavi za ATV Miroslav Janjić, direktor banjalučkog aerodroma.

U Mesnoj industriji Bajra, koja za turskog partnera obavlja ove godine poslove izvoza govedine za Tursku, kažu da će biti veliki problem ako se izvoz zaustavi.

"Mislim, ako ne bude išlo iz Tuzle, ići će iz Banjaluke, ići će iz nekog drugog mjesta. Prošle godine je išao izvoz iz Banjaluke, nije bilo problema nikakvih. Išlo je i do sada sve normalno, sad odjednom... to još se ne zna, ne znam jel' to istina. Čujem da će to biti zaustavljeno, hoće li ili neće, ništa Vam ne znam reći. Mi imamo skoro svaki drugi dan izvoz", navodi Ajdin Lendo iz Mesne industije Bajra.

Državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović smiruje strasti.

Šarović: Problem je potpuno savladiv za našu administraciju
Šarović: Problem je potpuno savladiv za našu administraciju


"Izvoz mesa u Tursku ne dolazi u pitanje i bilo koji problem, tehnički problem ili bilo koje usko grlo, otklonićemo na vrijeme, tako da ne treba uopšte razmišljati o tome da će to pitanje biti na bilo koji način ugroženo. Ne treba da govorimo o detaljima. Ministarstvo je sposobno da iziđe u susret i riješi bilo koji problem. Ovo je problem, ako ga uopšte i ima, potpuno savladiv za našu administraciju. Ja kao ministar garantujem za tako nešto", poručuje Šarović.

No, veliko je nezadovoljstvo među domaćim proizvođačima koji tvrde da je cijeli posao sa Turskom obilježen zakulisnim radnjama što se pokazalo i u borbi aerodroma za dio kolača.

Nezadovoljan je i privrednik Kasim Selimović iz Tuzlanskog kantona čija je firma Pijemonte prošle godine bila jedan od najvećih izvoznika mesa u Tursku, a ove godine nije dobila tu mogućnost.

"Svi oni koji to pomno prate, kako i na koji način se to radi, imaju informacije, što je uistinu tačno, da se to u velikoj mjeri radi netransparentno i ne daje one rezultate koje bi trebalo da dâ takav jedan izvoz koji se procjenjuje na negdje oko 100 miliona maraka vrijednosti. Samo jedna činjenica – da se cijena kilograma žive vage nije apsolutno promijenila od trenutka kada je počeo izvoz u junu. Šta to govori? Govori da najmanje mesa ide iz Bosne i Hercegovine", kaže Selimović, te dodaje:

"Očito da ono što se ranije prvo sumnjalo, a kasnije je i dokazano od relevantnih državnih institucija, da je bilo i te kako zloupotreba. Danas se jedan takav projekat radi samo preko jedne klaonice, preko jednog mesoprerađivača, a ogromne su količine, što je dodatno argument da je to u najmanjoj mjeri ono što treba da bude i da najmanje doprinosi svrhi samog jednog takvog projekta i sporazuma između BiH i Turske."

O izvozu mesa u Tursku se pričalo tokom prošle godine kao velikoj izvoznoj prilici za bosanskohercegovačku proizvodnju. Ipak, polet je zaustavljen nakon što se ispostavilo da se izvozilo meso koje porijeklom nije iz Bosne i Hercegovine. Ove godine Turska je ponovo dozvolila uvoz mesa iz BiH, ali pod strožijom kontrolom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG