Dostupni linkovi

Bler: Svet bi bio gore mesto bez invazije Iraka


Američki vojnici, Bagdad, novembar 2007. godine, ilustrativna fotografija
Američki vojnici, Bagdad, novembar 2007. godine, ilustrativna fotografija

Sjedinjene Američke Države su prerano „gurnule“ Veliku Britaiju u vojnu akciju u Iraku, kazao je bivši britanski ambasador u UN Džeremi Grinstok (Jeremy Greenstock) u vreme invazije 2003. godine.

Njegova izjava je usledila nakon objavljivanja izveštaja komisije Džona Čilkota (John Chilcot) da je vlada tadašnjeg premijera Tonija Blera, odlukom da sa SAD učestvuje u invaziji u Iraku podrila autoritet Saveta bezbednosti UN, prenaglasila pretnju koju je predstavljao Sadam Husein te da nisu bile iscrpljenje sve mirnodopske mogućnosti, odnosno da vojna intervencija nije bila neizbežna.

Bivši britanski premijer Toni Bler (Tony Blair) je kazao za “Bi-Bi-Si” da bi svet bio “u goroj poziciji” da nije doneo odluku o invaziji u Iraku.

Džordž Buš i Toni Bler, Brisel, februar 2005. godine, ilustrativna fotografija
Džordž Buš i Toni Bler, Brisel, februar 2005. godine, ilustrativna fotografija

Ambasador Grinstok je kazao za Bi-Bi-Si (BBC) da je Bler želeo da dobije podršku UN za akciju u Iraku. Međutim, po njegovim rečima, visoki američki zvaničnici su tada smatrali da je to “gubljenje vremena”.

“Amerikanci nisu bili iskreni, za razliku od premijera Blera koji je verovao da postoji još šansi da se Sadam Husein primora da se povinuje (zahtevima SAD i Britanije) pre nego što bismo morali da upotrebimo silu. I Džordž Buš (George Bush) se jedno vreme slagao sa njim. Međutim, ostali u Bušovom okruženju su smatrali da je to gubljenje vremena”, istakao je Grinstok.

On je dodao kako je imao osećaj da je Bler želeo da duže sačeka pre preduzimanja vojne akcije. Bilo bi “mnogo sigurnije” da se inspektorima UN koji su kontrolisali oružje produži mandat na još šest meseci kako bi nastavili rad, kazao je Grinstok.

“Osećao sam u to vreme, Britanci su to osećali, mislim da je premijer (Bler) takođe osećao da su nas Amerikanci prerano gurnuli u vojnu intervenciju”, istakao je bivši britanski ambasador.

Po njegovim rečima, Bler je želeo da osigura rezoluciju UN pre sukoba, ali da SAD nisu bile privržene toj opciji.

SAD bez komentara izveštaja

General Tim Kros (Tim Cross), najviši britanski oficir koji je bio uključen u planiranje rata, kazao je da se tadašnji američki ministar odbrane Donald Ramsfeld (Donald Rumsfeld) ne bi obazirao na stavove UN ili Velike Britanije oko posledica invazije.

Donald Ramsfeld
Donald Ramsfeld

Kros je istakao da su SAD demontirale iračku armiju i vladajuću Baat partiju ne konsultujući se sa bilo kim.

Međutim, američki upravitelj u Iraku u to vreme Pol Bremer (Paul Bremer) kazao je za Bi-Bi-Si da su britanski zvaničnici bili detaljno informisani o strategiji oko Baat partije.

“Tu konkretnu odluku odborio je predsednik SAD, ministar odbrane i generalštab američke armije. Moj savetnik za nacionalnu bezbednost razgovarao je o tome sa vlastima u Londonu 10 dana pre objavljivanja odluke – i nije bilo nikakvih primedbi”, dodao je Bremer.

Američki Stejt department je saopštio da neće reagovati na izveštaj Čilkotove komisije jer je fokusiran na aktuelna pitanja na Bliskom istoku.

“Nećemo ga analizirati, niti izricati bilo kakav sud o tome. Naš fokus je na izazove sa kojima se sada suočavamo u Iraku i Siriji”, ističe Stejt department.

Tokom rata u Iraku poginulo je 179 britanskih vojnika, gotovo 4.500 američkih i više od 100.000 Iračana.

Bler: Mogu da pogledam u oči porodicama stradalih

Toni Bler je rekao da zna da mu neke porodice žrtava nikad neće oprostiti, ali da se izvinjava i “žali više nego što iko može zamisliti” zbog njihove tuge.

On je međutim istakao da može da pogleda u oči svim porodicama stradalih – kao i naciji – jer smatra da nikoga nije obmanuo, da vojnici nisu poginuli uzaludno te da je doneo ispravnu odluku oko invazije.

Bler je kazao za “Bi-Bi-Si” da bi svet bio “u goroj poziciji” da nije doneo odluku o invaziji u Iraku.

On je dodao da je uprkos “uzažsnim posledicima”, Sadam Husein uklonjen tada osnovano procenjujući da će to omogućiti bolju budućnost regiona. Bler je priznao da bi bilo mnogo bolje da je uoči invazije proverio obaveštajne podatke oko iračkog naouržanja.

On tvrdi da je Sadam Husein ostao na vlasti “vratio bi se razvoju programu za masovno naoružanje”, kao i da bi u vreme Arapskog proleća nastojao da sačuva poziciju na isti način na koji to pokušava sirijski predsednik Bašar el Asad. Umesto toga, po mišljenju bivšeg britanskog premijera, Irak ima vladu koja je “prihvaćena kao legitimna, kao rezultat izbora”.

Džon Čilkot, prilikom obrazlaganja rezultata izveštaja, London, 6. jul, 2016.
Džon Čilkot, prilikom obrazlaganja rezultata izveštaja, London, 6. jul, 2016.

Portparol 179 porodica je saopštio da su njihovi najvoljeniji poginuli “nepotrebno, bez opravdanog razloga i svrhe”.

Porodice stradalih su najavile da će razmotriti sve opcije, uključujući da lica, za koja je u izveštaju utvrđeno da su učinile greške, “odgovaraju u sudu, ako se utvrdi da je takav proces izvodljiv”.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG