Dostupni linkovi

Samit o islamofobiji u Sarajevu: Evropa živi u atmosferi mržnje


Prvom Evropski samit o islamofobiji, Sarajevo, juni 2016.
Prvom Evropski samit o islamofobiji, Sarajevo, juni 2016.

Islamofobija je prihvaćeni oblik rasizma i predstavlja izazov za demokratije u Evropi i svijetu, rečeno je na prvom Evropskom samitu o islamofobiji, koji se održava u Sarajevu. Osnovni cilj ovog samita je da se suprotstavi trenutnom neprijateljskom, diskriminatornom diskursu usmjerenom protiv muslimana, koji su vjerska manjina u Evropi.

Situacija je postala alarmantna u jeku izbjegličke krize i širenja Islamske države Iraka i Levanta (IDIL) – tvrde učesnici samita.

U Velikoj Britaniji, naprimjer, prema istraživanjima nevladine organizacije Islamic Human Rights Commission (IHRC) iz Londona, prije šest godina je oko 14 posto muslimana napadnuto, a taj broj je 2014. godine drastično porastao.

Čak 44 posto muslimana u Britaniji doživjelo je diskriminaciju na poslu, a sada nakon "Brexita", čini se da će islamofobija biti još izraženija, kaže istraživačica i osnivačica te nevladine organizacije Arzu Merali.

Arzu Merali
Arzu Merali

"Trenutno imamo atmosferu mržnje u Velikoj Britaniji, koja je potpomognuta različitima zakonima, politikama, načelima, medijskim izvještavanjima. Vidimo da se ljudi sve češće okupljaju pred školama gdje pohađaju muslimanska djeca, gdje ih verbalno vrijeđaju, kao i sve više uvreda na poslu, koje doživljavaju muslimani. Mislim da je 'Brexit' ukinuo zadnji tabu koji je držao po strani desničare, a koji su bili glavni diskriminatori prema muslimanima", objašnjava Merali.

O pojavi i ozbiljnom problemu islamofobije u Holandiji govorila je doktorica političkih nauka sa univerziteta u Amsterdamu, Ineke Van Der Valk. Ona je navela kako je u ovoj zemlji fobija prema islamu prisutna kroz različite pojave, ali islamofobija nije nikada prikazivana kao sistemski problem, već kao generalni problem rasizma.

"Islamofobija se u Holandiji očituje kroz veliki jaz istraživanja i javnih iskustava, tj. prijavljenih slučajeva agencijama koje se bave protiv diskriminacije. Od 2009. godine, po zakonu, svaka opština u Holandiji ima obavezu da svojim građanima pruži zaštitu protiv diskriminacije. Do 2015. godine zaprimljeno je 240 slučajeva koji ukazuju na ovaj problem islamofobije kroz diskriminaciju", kazala je u svom govoru Ineke Van Der Valk, dodajući da se mora što hitnije prepoznati koncept islamofobije koja se sve više osporava.

Dr Amina Easat - Daas sa Univerziteta u Astonu u Beligiji, rekla je da su žrtve islamofobije u Belgiji žene i to naročito u Briselu.

Manifestacija islamofobije u Belgiji intezivnija je nakon terorističkog napada na briselski aerodrom.

"Izvještaji govore da se osjeća mržnja prema ženama muslimankama prilikom njihovog zapošljavanja. Ljudi se počinju izdvajati iz masa širokog belgijskog društva, pošto se osjećaju odbačeno jer je vidna diskriminacija. U posljednje vrijeme, mnogo je prijava muslimanskih vjerskih institucija u upravama policijskih snaga gdje su zavedeni slučajevi bacanja svinjskih glava u dvorišta džamija", naglasila je Amina Easat - Daas koja je doktorirala na univerzitetu u Belgiji u Astonu na temu "Političko učešće muslimanki u francuskom društvu".

Islamofobija je i u Bosni i Hercegovini prisutna, ali ne u mjeri i na način kao u Evropi.

Đermana Šeta
Đermana Šeta

"Mi, prije svega, imamo klasične napade na džamije, posebno u RS-u (Republika Srpska, op.a.). Prošle godine smo imali više od deset napada na vjerske objekte i imovinu muslimana. Generalno gledano, u socijalizmu je religija bila sklonjena u stranu, a sada imamo povratak religije u javnu sferu, plus imamo globalni fokus na islam, globalnu demonizaciju islama i to sve u kombinaciji u Bosni i Hercegovini proizvodi stereotipe i predrasude", kaže Đermana Šeta, magistrica religijskih studija iz Sarajeva.

Farid Hafez, istraživač na Fakultetu sociologije i političkih nauka na Univerzitetu u Salzburgu, istakao je da je islamofobija veliki izazov za demokratiju u Evropi.

Hafez je jedan od autora izvještaja o islamofobiji, koji je prezentovan pred Evropskim parlamentom.

"Ono što je potrebno je da se pojave političari koji su spremni govoriti u Evropskoj uniji protiv islamofobije i koji imaju jasan stav u tom smislu. Ne trebaju se bojati stava kojeg zagovaraju desničari, već trebaju zagovarati ideje pluralizma, tolerancije i otvorenog društva. Dakle, neophodno je da imamo političare koji će imati jasan stav u borbi protiv islamofobije", smatra Hafez.

Sa protesta protiv dolaska muslimana u Evropu, Prag, oktobar 2015.
Sa protesta protiv dolaska muslimana u Evropu, Prag, oktobar 2015.

Na prvom Samitu o islamofobiji u Evropi razmatrat će se nekoliko ključnih pitanja, prije svega, uspostava najbolje prakse politika u borbi protiv islamofobije.

Na pitanje zašto je baš Sarajevo izabrano za domaćina Samita, Farid hafez je rekao: "Sarajevo je grad mira, a Bosna i Hercegovina je zemlja bogate historije gdje egzistiraju muslimani, katolici, Jevreji i drugi. Sarajevo predstavlja dvije mogućnosti u današnjem svijetu, mogućnost mira i mogućnost razdora. Mi kao ljudska zajednica možemo podržati miran ili destruktivan način upravljanja zajednicom".

Samit u Sarajevu je okupio evropske i američke političke, te akademske lidere i predstavnike civilnih društava, gdje razmjenjuju ideje i mišljenja, pokušavajući pronaći rješenja za islamofobične netrpeljivosti i antimuslimanske zločine iz mržnje u Evropi i svijetu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG