Nafta se danas popela na iznad 50 dolara za barel prvi put u posljednjih šest mjeseci, pošto je početkom ove godine bila i na ispod 30 dolara po barelu.
Mada su cijene nafte od kraja januara u porastu, među analitičarima nema jasne ideje kako će se dalje kretati, piše Wall Street Journal (WSJ), obrazlažući da s jedne strane potražnja raste, dok s druge, postoji stalna prijetnja da će velike zalihe opet spustiti cijenu.
Nafta brent, koja se koristi kao cijena za svjetsku naftu, danas je poskupila za 0,8 odsto, na 50,13 dolara po barelu, i na najvišem je nivou od novembra. Referentna američka nafta je tek nešto ispod te granice, 49,9 dolara po barelu.
Povratak na 50 dolara zbunio je investitore, proizvođače i trgovce, pošto je rasprodaja izazvana velikim zalihama počela još 2014., kada je nafta bila na 114 dolara po barelu, da bio početkom ove godine pala na ispod 30 dolara, koliko je poslednji put koštala početkom prošle decenije.
Analitičati ocjenjuju da snažna potražnja iz zemalja u razvoju poput Kine i Indije, u kombinaciji s ograničenjima velikih proizvođača na Bliskom istoku, mogu doprinijeti nastavku rasta cijena ove godine.
S druge strane, dio analitičara smatra da i dalje postoje velike zalihe nafte, što ograničava rast cijene, kao i da će američki prozvođači nafte iz škrljica odmah pokrenuti proizvodnju čim cijena još malo poraste.
Smanjenju cijena može doprinijeti i povratak Irana na tržište.
Proteklih sedmica je ometanje snabdijevanja u Nigeriji, Kanadi i Libiji povuklo nešto nafte sa tržišta, što je dovelo cijenu na iznad 50 dolara po barelu, navodi WSJ, dodajući da su te smetnje malo smanjile velike zalihe nafte u SAD koje su prije nekoliko sedmica bile na najvišem nivou u posljednjih 80 godina.
Analitičar Citigroup procjenjuje i da bi cijene mogle da dostignu 65 dolara po barelu do kraja 2017.
