U Budvi je počeo šesti 2BS (to be secure) forum čija su glavna tema evroatlantska bezbjednost i njeni izazovi poput terorizma, vjerskog radikalizma, migracija, sajber kriminala, energetske bezbjednosti i klimatskih promjena.
Govoreno je i proširenju Alijanse na zemlje Zapadnog Balkana, a prvog dana foruma panel koji je izazvao najviše pažnje bio je o Rusiji kao igraču na geopolitičkoj sceni koji mijenja pravila igre, što se, kako su poručili panelisti posebno odnosi na ulogu Kremlja u agresiji na Ukrajinu.
James Sherr iz britanskog Chatam House kaže da aktuelni režim u Rusiji na čelu sa predsjednikom Putinom mijenja pravila igre na geopolitičkoj sceni na drugačiji način u odnosu na ono što je vlast u Kremlju radila u vrijeme Hladnog rata:
„Ono što Zapad treba bolje da razumije u vezi sa situacijom u Ukrajini i potezima zvanične Moskve jeste da ovo za njih nije samo vojno pitanje. Vojna komponenta je značajna i, naravno, vidljiva u Ukrajini ali je ovo isključivo državno pitanje za njih. Suočavamo se sa naporima čitave vlade u Kremlju političkih, diplomatskih, informacionih, dezinfromacionih operacija posebnih službi, penetriranja na druge teritorije, suočavamo se sa subverzijama. Rusi zbog toga u ekonomskom smislu plaćaju visoku cijenu sankcija ali oni su spremni da nastave da plaćaju tu cijenu. Osjećaju neku moralnu snagu zbog toga i u Rusiji se uglavnom ponašaju kao da pobjeđuju jer percipiraju , a ja mislim da su tu u pravu, da je Zapad makar onoliko politički slab koliko je Rusija ekonomski slaba.“
Andrej Kortjunov iz ruskog Savjeta za međunarodne odnose kaže da Rusija ne sarađuje sa NATO u vezi sa situacijom u Ukrajini zato što u Moskvi na NATO gledaju kao na dio problema, a ne rješenja za tamošnju situaciju, ali i druga krizna područja poput Sirije:
„Koje god pitanje da potegnete u Rusiji na NATO ne gledaju kao na mehanizam koji može da im pomogne da se izbore sa izazovima spoljne politike.Zbog toga u Moskvi imaju pogled, bio on dobar ili pogrešan, da će budućnost bezbjednosnih aranžmana biti zasnovana na par ad hok koalicija i da je to nešto u šta bi Rusija trebalo da ulaže. Dakle, ne u NATO, ne u birokrate u Briselu nego u konkretna partnerstva za konkretne situacije. Oni poručuju da Rusija može da pokaže više fleksibilnosti u vezi sa situacijom u Ukrajini pod uslovom da Zapad bude uporniji u uvjeravanju vlasti u Kijevu da provode sporazum iz Minska. Predominantni stav u Moskvi je da će za to trebati mnogo vremena kao da su ključevi za rješavanje krize u Ukrajini u Vašingtonu a ne u Parizu ili Berlinu jer evropske metropole imaju manji potencijal da budu predvodnice u Ukrajini.“
"Moskva ne vidi NATO kao dio rješenja, nego kao prijetnju"
Matthew Royansky iz Wilson International Centre for Scholar kaže da je ključnim igračima na geopolitičkoj sceni jasno da vojno rješenje za bezbjednosne probleme u Evropi niko ne želi jer bi bilo isuviše opasno, i da diplomatija ukoliko je to moguće mora odigrati ključnu ulogu.
No, on ipak ne odbacuje ni radikalniji odgovor ukoliko Rusija bude nastavila politiku koju neki zapadni političari nazivaju imperijalizmom iz 19. vijeka:
„U Moskvi niko ne misli da je NATO dio rješenja većina ljudi misle da je NATO prijetnja. Ako Rusi tako percipiraju stvari moramo im objasniti šta je NATO i da nije prijatenja. Ali ako je Rusija ono što kažu pojedini američki zvaničnici da je Rusija zemlja koja provodi imperijalističku politiku po principu iz 19. Vijeka onda mi njima moramo reći da su prešli liniju a da ćemo jasno na to odgovoriti.“
U Njemačkoj kao da su zaboravili istoriju pa uporno pokušavaju da razumiju politiku ruskog predsjednika Putina dok on kao u partiji šaha koristi figure ne da vas strateški pobijedi nego da vas njima lupi po glavi, slikovito kaže novinar Boris Reitschuster:
„On ne igra šah nego neku potpuno drugu igru, on koristi figure za napad. Dok mi razmišljamo šta će biti njegov naredni potez on već planira koji dio vašeg tijela će da napadne. Mislim da se u Njemačkoj kolosalno griješi oko Putinove politike. Pogrešno je takođe da mislimo da je prijetnja islamskog terorizma veća. Ja mislim da je ova u vezi sa Rusijom veća.“
Forum u Budvi otvorio je crnogorski premijer Milo Đukanović, a drugog dana skupa govoriće predsednici Crne Gore, Hrvatske i Slovenije Filip Vujanović, Kolinda Grabar Kitarović i Borut Pahor.
