Dostupni linkovi

BiH i EU: Ispunjavanje obaveza iz SSP-a


Diskusija u Konjicu, mart 2016.
Diskusija u Konjicu, mart 2016.

U Konjicu je održana rasprava o ekonomsko-socijalnim aspektima pridruživanja BiH Evropskoj uniji. Akcenat je stavljen na ekonomske i socijalne reforme, odnosno na ispunjavanje obaveza preuzetih kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kako bi bila prihvaćena aplikacija za članstvo i Bosna i Hercegovina dobila status zemlje kandidata.

Nina Pobrić
Nina Pobrić

Cilj skupa bio je razviti kvalitetnu diskusiju i upoznati javnost šta integracijski procesi znače za jednu zemlju, te šta nam novo donose, s obzirom na to da se Bosna i Hercegovina izjasnila da želi postati dijelom evropske porodice. Šefica Odsjeka u Agenciji za promociju stranih investicija u BiH Nina Pobrić naglašava da je, sa aspekta privlačenja stranih investicija "vrlo važan naš progres prema Evropskoj uniji iz razloga što je, prema nedavno urađenim anketama petsto najvećih internacionalnih kompanija u svijetu, 43 procenta reklo da im je politička stabilnost jako važna. Taj segment nam je sigurno ovdje jako loš. Mi ćemo našim progresom ka Evropskoj uniji unaprijediti imidž, što možemo itekako iskoristiti kako bismo privukli dodatna ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. S druge strane, prilagođavanjem naše legislative Evropskoj uniji svakako da ćemo unaprijediti ambijent i time biti konkurentniji, i u regiji i u Evropskoj uniji, što je još jedan od važnih koraka u privlačenju dodatnih ulaganja“, rekla je Pobrić.

Govoreći na panel diskusiji u Konjicu, Edin Rizvanović, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, istakao je da je integracijski proces osnovna determinanta svih naših društvenih, ekonomskih i političkih procesa.

Edin Rizvanović
Edin Rizvanović

„Ovo je početak kojeg bih ja odredio, poslije ovih nekoliko godina stagnacije, kao veliki korak. Dakle, pred nama je zadatak koji će nam postaviti Evropska komisija, nekoliko hiljada pitanja sa kojima će nam se obratiti, gdje poslije dobijenih odgovora koji će poteći od institucija Bosne i Hercegovine, Evropska komisija treba dati svoje mišljenje. Ukoliko bude pozitivno - nadam se da hoće – to će značiti naredni korak, a to je stjecanje zvaničnog statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. To bi značilo prvo za institucije da preuzimaju obaveze koje su predviđene za tu fazu, a onda bi i građani vidjeli te benefite. Naravno – postepeno“, kaže Rizvanović.

Puno je toga što treba poboljšati u ovoj državi, dodaje profesor Rizvanović.

„Pored privrednog sistema, mislim da značajnu intervenciju i puno više pažnje država mora posvetiti sistemu obrazovanja, jer je on u ovoj fazi totalno marginaliziran, a bez obrazovanja, bez obrazovanih mladih ljudi, država sigurno ne može naprijed“

Govoreći o sferi poljoprivrede, Nina Pobrić je u ime Agencije za promociju stranih investicija u BiH kazala da se mora raditi na tome da se poljoprivrednici nauče kako da pristupe fondovima Evropske unije, "s obzirom da to jeste problem, ne samo za poljoprivrednike, već i općenito".

„Moramo raditi na tome da naučimo naše poljoprivrednike kako pristupiti fondovima Evropske unije, s obzirom na to da to jeste problem, ne samo za poljoprivrednike, već i općenito. Drugo, nedavno su entiteti usvojili entitetske strategije o jačanju konkurentnosti i privlačenju investicija za tri vrjednosna lanca poljoprivrede - proizvodnje voća, povrća i mljekarstva. To je ono gdje je Bosna i Hercegovina najkonkurentnija. Mi moramo razvijati upravo te segmente, za koje se kroz analize pokazalo da jesu najkonkurentnije, jer će postojati potreba tržišta Evropske unije upravo za takvim proizvodima, a mi itekako imamo potencijal za organsku proizvodnju – imamo cjenovno konkurentnu edukovanu radnu snagu, imamo ugovore o slobodnoj trgovini – to govorimo u ovom momentu. Ako budemo članica Evropske unije, to će biti još lakše uz niske operativne troškove. To su sve stavke koje govore da ovdje ipak možemo proizvoditi i izvoziti na tržište Evropske unije“, rekla je Pobrić.

Podpredsjednica Federacije BiH, Melika Mahmutbegović, stavila je akcenat na ekonomsko-socijalne aspekte, jer su reforme u tim oblastima, zajedno sa ispunjavanjem obaveza preduzetih kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, trenutno najznačajnije, kako bismo došli u fazu prihvatanja aplikacije i sticanja statusa zemlje kandidata.

Melika Mahmutbegović
Melika Mahmutbegović

„Mi pokušavamo postići tu političku stabilnost. Jasno je da mi živimo u jednoj specifičnoj državi, u državi koja iza sebe ima zaista jednu istoriju kad je u pitanju rat i sve ono što rat ostavlja iza sebe. Živimo u specifičnim okolnostima, nama sigurno treba puno više vremena nego li drugima. U svakom slučaju, ja očekujem da ćemo se na ovom putu potruditi da popravimo situaciju i da učinimo sve da bismo ušli u Evropsku uniju“.

  • Slika 16x9

    Mirsada Ćosić

    (Konjic, 1970) Diplomirala na Fakultetu političkih nauka, Odsjek za žurnalistiku. Za Radio Slobodna Evropa počela raditi 2000. godine. Nakon nekoliko mjeseci angažovana i za TV Liberty. U radijskom iskustvu najveći značaj ima upravo saradnja sa RSE.

XS
SM
MD
LG