Dostupni linkovi

Apostoloska: Penzioni sistem neodrživ dugoročno bez drugog stuba


Penzioneri u Makedoniji, arhivska fotografija
Penzioneri u Makedoniji, arhivska fotografija

U Makedoniji je drugi stub penzionog osiguranja uveden uveden 2006. godine, kaže za RSE Zorica Apostolska, dugogodišnja direktorica MAPAS-a, nezavisne institucije za nadzor privatnih penzionih fondova, i jedan od tvoraca drugog stuba osiguranja.

Apostolska: Moje je mišljenje da bez drugog stuba penzijski sistem ne bi opstao na duži rok. Demografski faktor je uradio svoje. Ne može više da se opstane samo na državnom penzijskom osiguranju jer je to dugoročno neodrživo. Uvođenje drugog penzijskog stuba, kao obaveznog osiguranja, pomoglo je da se rizik od neodrživosti penzijskog sistema podeli. Na taj način će se lakše osigurati penzije.

Po meni je mnogo diskutabilniji prvi stub jer taj deo penzijskog sistema iziskuje konstantne reforme, kao što je povećanje starosne granice. On je rizičan jer se temelji na demografskim, a manje na ekonomskim principima. Kod drugog stuba, sve počiva na ekonomskoj osnovi. Investiranje i svi finansijski instrumenti, koje ima jedna zemlja, iako su oni skromni, posebno na Balkanu, ipak pomažu da postoji određena sigurnost u budućnosti za one koji su se učlanili u drugi stub. Više je rizično za one koji ne ulažu u drugi stub.

RSE: Kada je reč o drugom stubu, on je dobra investicija za građane, kao pojedince, koji u njega ulažu. Ovdje se postavlja kao problem kako da država osigura isplatu penzija, jer tekući doprinosi po osnovu penzionog osiguranja nisu dovoljni. Ako se uvede drugi stub, kao u slučaju Makedonije, deo tih sredstava ne bi išao za isplatu penzija, nego u štednju. U državnim insntitucijama smatraju da penzioni fondovi iz drugog stuba plasiraju kapital tako što kupuju obveznice, koje država mora da izdaje, da bi popunjavala budžetski deficit, odnosno za isplatu penzija. Tako se stvara jedan paradoksalan krug.

Apostolska: Može i tako da se zaključi. Kada smo svi na Balkanu radili taj tip reforme, svi smo verovali da će se, kako vreme prolazi, tržište kapitala razvijati, da će biti više finansijskih instrumenata da se ne bi sve svelo samo na investiranje u državne obveznice i u depozite. Minimalan deo ide u deonice.

Penzioneri u Macedoniji, arhivska fotografija
Penzioneri u Macedoniji, arhivska fotografija

Ima mogućnosti da se investira i u strane investicione fondove i akcije na sigurnijim tržištima i berzama. Sve se to reguliše zakonom. Svuda na Balkanu, pa i u svetu, dogodila se ekonomska kriza. Penzijski sistem mora da se posmatra dugoročno. To je najvažnije. Sve odluke i reforme treba da obezbede da penzijski sistem funkcioniše, i za ovu, i za buduće generacije.

RSE: Otkako je Makedonija 2006. uvela drugi stub, da li država ima sada više problema da isplaćuje penzije, kao što je problem u Hrvatskoj i u drugim državama?

Apostolska: Imamo i mi problema koji su u Makedoniji počeli da se uvećavaju od 2009. godine, kada je stopa doprinosa za penziono osiguranje umanjena. Kreatori politike su verovali da će na taj način omogućiti da se smanji stopa nezaposlenosti, koja je velika. Da bi se redovno isplaćivale penzije, svakog meseca, budžetski transferi su se sve više povećavali. Mislim da je preko 40 odsto budžetska dotacija za penzije. Onda su tu i druge beneficije. Kako koje godine dolaze izbori, onda su se masovno uvećavale penzije. Sve je to doprinelo povećanju deficita.

Dakle, osim doprinosa, kao osnovnog izvora finansiranja tekućih penzija, bilo je potrebno oko 40 odsto transfera iz državnog budžeta. Ali, ni to nije dovoljno. Ovog meseca reagovala su privatna penzijska društva, koja upravljaju tim penzijskim fondovima, to jest drugim stubom, da nemaju dovoljno prihoda za isplatu penzija, jer su kasnile uplate u drugi stub. Razvila se velika debata pa je pod pritiskom javnosti državni penzijski fond nekako uplatio zaostale obaveze u drugi stup. To ne sme da se radi jer je reč o privatnim sredstvima.

RSE: Da li će Makedonija ostati neupitan drugi stub? Ako je trend da se budžetski deficit povećava, na koji način će makedonska država popunjavati taj budžet? Novim zaduživanjima, što je opet dodatni teret, ili nalazi drugi način da popunjava budžetski deficit?

Apostolska: To je stvar vlasti. Međutim, smatram da nije rešenje da se ukine drugi stub, koji je neophodan za uspešno funkcionisanje penzijskog sistema na duži rok. Treba da se pravi dopunska reforma, koja bi omogućila u prvom stubu da se ne stvara ili da se ublaži postojeći deficit. Postoje druge mere kojima može da se pomogne, a ne da se ukida drugi stub. Može da se uveća doprinos, starosna granica, da se isplate malo odlože na duži rok. Ima puno mera, koje bi mogle da se iskoriste i da se zadrži drugi stup i da se durogočno pomogne penzijskom sistemu.

XS
SM
MD
LG