Dostupni linkovi

Veliki raskol


Molitva u crkvi
Molitva u crkvi

Autor: Tony Wesolowsky (Prevela: Ena Stevanović)

Šta se desilo 1054. godine?

Te godine je kršćanstvo podijeljeno na dva ogranka: pravoslavni i katolički. Podjela je formalizirana kada su čelnici dviju konkurentskih ogranaka izopćili jedni druge i njihove Crkve.

Šta je dovelo do podjele?

Raskol je uslijedio nakon stoljeća loših odnosa. Stvari su krenule nizbrdo 800. godine kada je papa Lav III. krunisao Karla, kralja Franaka, za svetog rimskog cara. To je razljutilo Bizantsko carstvo jer je time njihov car postao suvišan. Osim toga ovaj potez je bio uvreda za Bizantsko carstvo koje se nakon pada Rimskog carstva 476. godine oduprijelo barbarskim invazijama i stoljećima njegovalo vjeru. Veliki raskol je podijelio kršćanstvo na dvije konkurentske grane, jednu na istoku sa sjedištem u Bizantu i drugu na zapadu sa sjedištem u Rimu. Zbog toga se ovaj raskol često naziva i raskolom Crkve na istočni i zapadni ogranak.

Koje su razlike između dva ogranka?

Mnoge razlike između istočnog i zapadnog kršćanstva su, zapravo, u njihovom porijeklu. Istočna teologija je ukorijenjena u grčkoj filozofiji, dok se veći dio zapadne teologije temelji na rimskom pravu. Rezultat toga su teološki nesporazumi, na primjer, oko upotrebe beskvasnog kruha tijekom pričesti. Na Istoku dizani kruh simbolizira uskrsnulog Krista, dok Latini na Zapadu koriste beskvasni kruh kao Isus na Posljednjoj večeri. Također se vode sporovi oko toga da li se autoritet pape, duhovnog vođe u Rimu odnosi i na patrijarhe, vjerske vođe na Istoku.

Šanse za pomirenje

Međusobne ekskomunikacije su se događale i ranije, ali nikad nisu rezultirale trajnom podjelom. Nada da će doći do pomirenja je blijedila kako je vrijeme prolazilo. Grci su bili posebno ogorčeni kada su Latini 1204. godine zauzeli Carigrad. Napori Zapada za ujedinjenjem (pod njihovim uvjetima) kao što je naprimjer Lionski sabor (1274.) ili Sabor Ferrara-Firenza (1439.) su odbijeni od Bizanta. Više od 900 godina kasnije, 1965. godine, papa Pavao VI. i carigradski patrijarh Atenagora I. su okončali međusobna izopćenja, ali dvije grane kršćanstva su do danas ostale podijeljene.

Trenutna situacija

Katoličanstvo je najveća kršćanska denominacija s više od milijardu sljedbenika širom svijeta, a većina njih su rimokatolici. Grkokatolici - koji pripadaju Katoličkoj crkvi na čijem čelu je papa, ali slijede istočne obrede - uključuju bizantske i ukrajinske grkokatolike. Između ostalih, tu su i Maronitske, Koptske, ili Kaldejske katoličke crkve.

Istočno pravoslavlje je druga po veličini kršćanska denominacija s više od 200 milijuna sljedbenika, pri čemu je većina njih pod Moskovskim patrijarhatom. Osim Ruske crkve, druge pravoslavne grane uključuju Rusinske, Ukrajinsku, Melkitske, Rumunjske i Talijansko-albanske bizantske crkve.

XS
SM
MD
LG