Iran sada treba da ima veću ulogu u borbi protiv terorizma i nelegalne trgovine oružjem na Bliskom istoku, saopštio je Vatikan posle današnjeg razgovora poglavara Rimokatoličke crkve Franje s iranskim predsjednikom Hasanom Rohanijem.
U saopštenju Vatikana navodi se da je tema razgovora pape i Rohanija bio nedavni nuklearni sporazum Irana i šest svetskih sila i "značajna uloga koju je Iran pozvan da odigra" u borbi protiv terorizma zajedno s drugim zemljama regiona.
Papa Franja je po završetku 40-minutnog sastanka izjavio da se nada miru na Bliskom istoku, a Rohani je zamolio papu da se moli za njega.
"Molim vas da se molite za mene", rekao je Rohani papi, nazivajući posjetu lidera muslimanske zemlje poglavaru Rimokatoličke crkve "istinskim zadovoljstvom".
Papa je zahvalio Rohaniju na posjeti i poklonio mu medalju s likom Svetog Martina koji pomaže siromahu, čin koji je papa Franja nazvao "znakom nemoljenog bratstva"
Rohani je papi poklonio ćilim ručne izrade, napravljen u iranskom svetom gradu Komu.
Teheran sada želi da obnovi ekonomske odnose s Evropom i da prekine višedecenijsku diplomatsku udaljenost od Zapada, pošto je postigut istorijski nuklearni sporazum kojim su Iranu ukinute sankcije, navodi AP.
Prije sastanka s papom, Rohani se sastao s poslovnim liderima u Rimu, kojima je poručio da je "Iran najsigurnija i najstabilnija zemlja u cijelom regionu".
Rohanijeva posjeta označava povratak Irana i na međunarodnu ekonomsku scenu, uz niz značajnih ugovora sa italijanskim kompanijama, koje prema navodima medija iznose oko 17 milijardi eura. Rohani iz Italije treba da otputuje u Francusku.
Ovo je prva državna posjeta nekog iranskog predsjedinka Evropi u posljednje skoro dvije decenije.
Italija takođe smatra Iran mogućim posrednikom u okončanju sirijskog rata, koji zabrinjava italijansku vladu da bi mogao da dalje destabilizuje Libiju, podstakne terorizam i ugrozi energetsku sigurnost.
Inače italijanski domaćini pokrili su nage skulpture u muzeju gdje se iranski predsjednik Hasan Rohani sastao sa italijanskim premijerom Mateom Rencijem.
Na većini fotografija sa ovog događaja može se vidjeti velika statua rimskog cara Marka Aurelija na konju.
Ostale nage skulpture, uključujući Veneru iz drugog vijeka prije nove ere, bile su privremeno pokrivene.
