Majske poplave u Županjskoj Posavini digle su na noge cijelu zemlju. Elementarna nepogoda nije hrvatsku solidarnost zadržala na državnim granicama. Njihove su spasilačke ekipe pomagale poplavljenima i u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Angažman cijele Hrvatske u pomoći poplavljenima u velikim poplavama Save ovoga svibnja bio je iznad svih očekivanja.
Prikupljene su ozbiljne svote novca - samo Hrvatski Crveni križ prikupio je oko sedam i po milijuna eura, u lokalna sjedišta Crvenog križa i vjerskih humanitarnih organizacija stigli su deseci i deseci tona svega potrebnog za žrtve poplava, donacije se prikupljalo na akcijama na kojima su se poznate osobe javljale na humanitarne telefone.
Dobrovoljci su podizali nasipe kod Slavonskog Broda, gdje je samo iznimnim angažmanom sviju izbjegnuta katastrofa poput one u Županjskoj Posavini.ž
Kazališta su davala humanitarne predstave, udruge za zaštitu životinja spašavale su i zbrinjavale kućne ljubimce, državne i javne službe - vojska, policija, Hrvatske vode, Hrvatska elektroprivreda i svi drugi tih su tjedana debelo zaslužile svoju plaću.
„Hrvatska se ujedinila stvarno tada - valjda su to jedini trenuci kad se naša zemlja ujedini. Dolazila je stvarno pomoć sa svih strana, i materijalna i svakakva. Ljudi su dolazili pomagati, dolazile su raznorazne udruge, ma i ovako i onako, svaka čast, pomoć je dolazila,sa svih strana“, kaže o tim danima Hrvoje Lucić, načelnik u poplavi najpogođenije općine Gunja.
Neki su bili iznenađeni takvim angažmanom sviju, međutim umirovljena sveučilišna profesorica psihologije i autorica niza znanstvenih i znanstveno-popularnih knjiga iz tog područja Mirjana Krizmanić - nije.
„Naprosto im je žao, teško im je, i onda krenu i svatko kaže: 'Ja ću učiniti šta mogu'. Nazivaju, daju, odlaze. Neki naši studenti su samoinicijativno išli pomagati, čistiti kuće jer su se bolje osjećali da su nekom ko je u tako teškoj nevolji, koju nije sam izazvao, malo pomogli. I ta solidarnost još kod nas postoji, i krasna je - i ja ju silno cijenim“, navodi Krizmanić.
RSE: Zanimljiva je struktura onih koji pomažu.
Krizmanić: Nikad se ovi tajkuni jako ne isprse. To su sve ovi naši susjedi, i vaši, moji susjedi, prijatelji, znanci - takozvano običan svijet. Taj suosjeća i pomaže koliko može.
Iako možda nije fer izdvajati nekoga iz ogromne mase hrvatskih građana i službi koje su se tih tjedana angažirali oko poplave i saniranja posljedica, javnost je i sama prepoznala možda najveće junake - volontere iz Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), koji su bili tamo gdje je bilo najteže i najzahtjevnije.
Zlatko Becić iz stanice HGSS-a Vinkovci, koji je koordinirao akcijom u poplavljenim selima Županjske Posavine, kaže kako je u trideset i jednom danu intervencije sudjelovalo 529 članova HGSS-a iz cijele zemlje.
Podivljala Sava probila je nasip na dva mjesta - kod Račinovaca se izlila na široki prostor, pa su seljani imali sat vremena da se izvuku, međutim, kod Rajeva sela bilo je drugačije i opasnije, jer je nasip pukao 50 metara od sela.
„I tu je bila bujična poplava. To je nosilo sve pred sobom. U takvim situacijama inače nema spašavanja dok se voda ne stabilizira. Međutim, mi jednostavno nismo mogli dopustiti, jer to može potrajati i dan, dva. Mi smo odlučili da idemo spašavati bez obzira što znamo da se u takvim bujičnim poplavama ne spašava jer su direktno ugroženi naši životi. I u tom prvom mahu su ustvari ljudi i spašeni“, konstatira Becić.
RSE: Koji su motivi HGSS-ovaca?
Becić: Mi smo svi volonteri, svatko ima svoj posao. Kad su takve velike akcije, uzmemo godišnji odmor i idemo na teren spašavati ljude. Motiv je jednostavno pomoći drugom. Nema drugog motiva. I najveća je nagrada kad si ti spasio čovjeka ili životinju - u ovom slučaju, mi smo jako puno i životinja izvukli živih.
Solidarnost nije stala na državnim granicama. Hrvatske ekipe pomagale su i u BiH i u Srbiji. Pročelnik stanice HGSS-a u Novskoj Tomislav Bogojević vodio je ekipu u pomoć poplavljenima u mjestima Modrički Lug i Prud u susjednoj BiH, koje su ugrožavale podivljale vode Save i Bosne:
„Tu smo izvršili evakuaciju preko 600 stanovnika sa četiri čamca, odnosno sa četiri tima - nas je bilo 12. Mi smo evakuirali kuće koje su bile doslovce uz rijeku Bosnu i rušile su. Imamo situaciju jedne kuće da se jednostavno, nakon nekih 20 minuta nakon što smo mi ljude evakuirali, četvero djece i troje odraslih, srušila“, navodi Bogojević.
RSE: Ko je bio u te četiri ekipe? Ko su ti ljudi, pored vas, bili?
Bogojević: Bili su članovi stanice Novska, stanice Karlovac, stanice Ogulin i Orebić.
RSE: Dakle, tri četvrtine Hrvatske pokriveno?
Bogojević: Išli su stvarno ljudi koji su u tom trenutku mogli ići, ljudi koji su obučeni za spašavanje iz takvih voda.
U Bosnu i Hercegovinu stigli su u četvrtak. Zbog pucanja nasipa na hrvatskoj strani Save, ekipa HGSS-a iz BiH prelazi odmah u Županjsku Posavinu, i već u ponedjeljak je u akciji.
„U ponedjeljak smo mi već radili na dobavi hrane onim ljudim koji su ostali“, kaže Tomislav Bogojević.
RSE: Što vas je tjeralo u tu opasnost?
Bogojević: Isključivo pomoć tim ljudima jer ti ljudi su se borili za gole živote. Oni su ulazili u čamce s običnim vrećicama i onda smo brzo bježali. Za vrijeme rata kad je to bilo, pa se Novska evakuirala, mogli ste u auto nešto staviti. Ovi nisu ništa mogli. Doslovce je sve nestalo iza njih. Kako prijeko, tako i tu kod nas. Ne znam. Ali bilo je lijepo zato što smo svi radili koordinirano i zato što se pomagalo ljudima. Pomogli smo, odradili smo posao, ljudi su spašeni – to je bitno.