U Beču je održana konferencija posvećena Zapadnom Balkanu na kojoj je jednoglasno istaknut značaj evropskih integracija za razvoj cjelokupnog regiona, odnosno, jasno je poručeno kako bi sve zemlje regiona trebale postati članice Evropske unije.
Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija učestvovao je ovoj konferenciji, a nakon povratka u Sarajevo govorio je o osnovnim porukama skupa, među kojim je bila pomoć poplavljenim područjima u Bosni i Hercegovini.
„Mi smo održali sastanak sa ambasadorima i šefovima međunarodnih misija u Bosni i Hercegovini povodom priprema za donatorsku konferenciju, odnosno pregleda dokle se došlo u ovoj fazi sa onim što se zove hitna pomoć unesrećenim ljudima i oštećenim područjima, i prelazak u jednu drugu fazu, fazu oporavka i obnove. Trenutno je u toku zajednička izrada ocjene nastalih šteta, u kojoj učestvuje oko 140 ljudi iz različitih institucija, od lokalnih zajednica do nivoa Bosne i Hercegovine, uključujući kantone i entitete, a s druge strane, predstavnici UN-a, Svjetske banke i Evropske komisije, da bi mi mogli za dvije sedmice, 18. juna, da imamo definitivni izvještaj o štetama, kako direktnim, tako i štetama koje su indirektne, odnosno o ekonomskim gubicima koji proizilaze iz ove prirodne katastrofe.“
Takođe je dogovoreno s predstavnicima diplomatskog kora da se nakon procjene štete, u prvoj polovici jula, održi donatorska konferencija.
„Procjena šteta je izuzetno važan faktor uspješnosti te konferencije. Već imamo određene najave i spremnost pojedinih međunarodnih financijskih institucija i multilateralnih organizacija, od Ujedinjenih nacija, preko Evropske unije, odnosno Evropske komisije, i pojedinih država, da se donatorska pomoć odvija u dva pravca. Jedan su grantovi, odnosno donacije, a drugo su krediti pod najpovoljnijim uslovima. To su kredite koji u financijskom svijetu zovu poklon-krediti, jer su to krediti sa deset godina grejs perioda i dvadeset godina rokom otplate, sa kamatnom stopom od praktično jedan i po procenat. Nama je posebno važno da ta vrsta pomoći u takvoj vrsti kredita ide u segmente kao što su komunikacije i transport, i pomoć malim i srednjim preduzećima, kojima bi takva vrsta pomoći bila izuzetno dobrodošla, imajući u vidu da se u protivnom moraju osloniti na komercijalne banke, a to je nešto što je ogromna razlika u uslovima.“
Lagumdžija naglašava značaj pravilne upotrebe donatorskog novca, kako ne bi bila stvorena bilo kakva sumnja u njihovu zloupotrebu.
„Mislim da je jako važno da nakon donatorske konferencije predstavnici međunarodne zajednice i bh. vlasti naprave jedan zajednički mehanizam nadzora i kontrole nad ovim sredstvima. Smatram da bi u tome trebali da učestvuju predstavnici bh. vlasti, Parlamenta, predstavnici donatora i međunarodnih financijskih institucija, i da bi u takvom tijelu trebalo da učestvuju i predstavnici nevladinog sektora, akademske zajednice i medija, koji bi imali stalni nadzor nad transparentnošću trošenja, jer nam je jako važno da se obezbijedi povjerenje u to da će ova sredstva biti iskorištena na najbolji način.“
Za vrijeme posjete najugroženijim područjima Bijeljine, i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko naglasio je značaj dugoročne pomoći međunarodne zajednice.
„Međunarodna zajednica je već dosta toga učinila. Ja mislim da će još više toga učiniti u budućnosti, pošto je ova druga faza možda skuplja – rekonstrukcija ovih područja, sušenje kuća, polja su uništena. Bit će potrebno mnogo novca. Naravno, i banke bi morale imati malo više strpljenja, pošto mnogi ljudi koji su izgubili sve, imaju još kredite, a kredite ne možeš vratiti ako, recimo, nemaš žetve. Evropska unija je već rekla da će dati za područja, Hrvatsku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, preko 60 miliona eura. Pomenuo sam da su tu već bili Turci, da će pomoći međunarodne institucije kao što su razne banke. Došla je pomoć i još će stići iz raznih zemalja, bilateralno, Austrije, Slovenije, Njemačke, Švajcarske. Svi žele da pomognu. Moj zadatak je, naravno, da pozornost koja je na ovim područjima ostane živa, da ne splasne. Voda će otići, ali vjera će ostati, a mora ostati i pomoć međunarodnih institucija, međunarodnih faktora. I to ću ja sigurno raditi sljedećih mjeseci.“
Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija učestvovao je ovoj konferenciji, a nakon povratka u Sarajevo govorio je o osnovnim porukama skupa, među kojim je bila pomoć poplavljenim područjima u Bosni i Hercegovini.
„Mi smo održali sastanak sa ambasadorima i šefovima međunarodnih misija u Bosni i Hercegovini povodom priprema za donatorsku konferenciju, odnosno pregleda dokle se došlo u ovoj fazi sa onim što se zove hitna pomoć unesrećenim ljudima i oštećenim područjima, i prelazak u jednu drugu fazu, fazu oporavka i obnove. Trenutno je u toku zajednička izrada ocjene nastalih šteta, u kojoj učestvuje oko 140 ljudi iz različitih institucija, od lokalnih zajednica do nivoa Bosne i Hercegovine, uključujući kantone i entitete, a s druge strane, predstavnici UN-a, Svjetske banke i Evropske komisije, da bi mi mogli za dvije sedmice, 18. juna, da imamo definitivni izvještaj o štetama, kako direktnim, tako i štetama koje su indirektne, odnosno o ekonomskim gubicima koji proizilaze iz ove prirodne katastrofe.“
Takođe je dogovoreno s predstavnicima diplomatskog kora da se nakon procjene štete, u prvoj polovici jula, održi donatorska konferencija.
„Procjena šteta je izuzetno važan faktor uspješnosti te konferencije. Već imamo određene najave i spremnost pojedinih međunarodnih financijskih institucija i multilateralnih organizacija, od Ujedinjenih nacija, preko Evropske unije, odnosno Evropske komisije, i pojedinih država, da se donatorska pomoć odvija u dva pravca. Jedan su grantovi, odnosno donacije, a drugo su krediti pod najpovoljnijim uslovima. To su kredite koji u financijskom svijetu zovu poklon-krediti, jer su to krediti sa deset godina grejs perioda i dvadeset godina rokom otplate, sa kamatnom stopom od praktično jedan i po procenat. Nama je posebno važno da ta vrsta pomoći u takvoj vrsti kredita ide u segmente kao što su komunikacije i transport, i pomoć malim i srednjim preduzećima, kojima bi takva vrsta pomoći bila izuzetno dobrodošla, imajući u vidu da se u protivnom moraju osloniti na komercijalne banke, a to je nešto što je ogromna razlika u uslovima.“
Lagumdžija naglašava značaj pravilne upotrebe donatorskog novca, kako ne bi bila stvorena bilo kakva sumnja u njihovu zloupotrebu.
„Mislim da je jako važno da nakon donatorske konferencije predstavnici međunarodne zajednice i bh. vlasti naprave jedan zajednički mehanizam nadzora i kontrole nad ovim sredstvima. Smatram da bi u tome trebali da učestvuju predstavnici bh. vlasti, Parlamenta, predstavnici donatora i međunarodnih financijskih institucija, i da bi u takvom tijelu trebalo da učestvuju i predstavnici nevladinog sektora, akademske zajednice i medija, koji bi imali stalni nadzor nad transparentnošću trošenja, jer nam je jako važno da se obezbijedi povjerenje u to da će ova sredstva biti iskorištena na najbolji način.“
Za vrijeme posjete najugroženijim područjima Bijeljine, i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko naglasio je značaj dugoročne pomoći međunarodne zajednice.
„Međunarodna zajednica je već dosta toga učinila. Ja mislim da će još više toga učiniti u budućnosti, pošto je ova druga faza možda skuplja – rekonstrukcija ovih područja, sušenje kuća, polja su uništena. Bit će potrebno mnogo novca. Naravno, i banke bi morale imati malo više strpljenja, pošto mnogi ljudi koji su izgubili sve, imaju još kredite, a kredite ne možeš vratiti ako, recimo, nemaš žetve. Evropska unija je već rekla da će dati za područja, Hrvatsku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, preko 60 miliona eura. Pomenuo sam da su tu već bili Turci, da će pomoći međunarodne institucije kao što su razne banke. Došla je pomoć i još će stići iz raznih zemalja, bilateralno, Austrije, Slovenije, Njemačke, Švajcarske. Svi žele da pomognu. Moj zadatak je, naravno, da pozornost koja je na ovim područjima ostane živa, da ne splasne. Voda će otići, ali vjera će ostati, a mora ostati i pomoć međunarodnih institucija, međunarodnih faktora. I to ću ja sigurno raditi sljedećih mjeseci.“
