Ni gotovo osam godina nakon što je obnovila nezavisnost Crna Gora nije riješila pitanje granice sa Kosovom.
Za Kosovo su još uvijek sporne lokacije u reonu Kule i Čakora dok crnogorska strana nedvosmisleno tvrdi da je to teritorija Crne Gore i da za to ima sve argumente i dokaze.
Godine 2012. održan je prvi sastanak komisija Crne Gore i Kosova za razgraničenje i utvrđivanje državne granice, na kome je utvrđen plan rada zajedničke komisije koji je trebalo da rezultira formalnom demarkacijom.
Komisije Crne Gore i Kosova su do sada na tu temu održale 12 sastanaka ali dogovora još nema. Sporne su dvije lokacije obrasle šumom i bogate pašnjacima površine oko 6.000 hektara, jedna je lokacija Kula, druga u plavskoj opštini ispod Čakora.
Prema mišljenju člana crnogorske komisije i direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića teritorija u reonu Kule i Čakora o kojoj je riječ nesporno pripada Crnoj Gori i to potvrđuju i postojeći papiri kao i katastarska dokumentacija stara preko 80 godina:
“Kada se naše granice uporede sa tim granicama one se poklapaju. Druga, po meni najvažnija stvar je da u katastru i Kosova i Crne Gore ta se teritorija vodi na nas , naše građane i našu države. Tu nema za nas nikakvih problema. Sa druge strane, kosovska komisija osporava ta dva dijela pod pritiskom stanovništva iz okoline Peći smatra da je granica druga ali nemaju za to nikakve argumente. Mi smatramo da je granica tačna i od toga nećemo odstupiti jer smo poptuno u pravu.”
Dogovora između komisija Crne Gore i Kosova još nema, tvrdi Kovačević i zbog toga što kosovska komisija trpi veliki pritisak lokalnog stanovništva koje izdiže stoku na planine koje su teritorija Crne Gore.
No, Kovačević očekuje skori nastavak pregovora koji bi trebalo da dovede do jedinog mogućeg rješenja:
“Ovoga mjeseca najvjerovatnije ćemo održati i 13 sastanak. Naše karte su na stolu a od kosovske strane tražimo da nam daju argumente za ono što tvrde. Ali onih ih nemaju.”
Navodno pomjeranje međa
Problem sa katunima u reonu Kule i Čakora nastao je još 2010. godine kada je Crna Gora zabranila prelazak granice, osim na zvaničnim prelazima. Zbog toga su prije nekoliko godina stanovnici sela iz okoline Peći najavljivali radikalne proteste, čak i blokadu puta do čega ipak nije došlo.
U to vrijeme je ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Redžepi optužio Vladu Crne Gore da zatvara oči pred problemom iako zna, ostvrdio je Redžepi, da su crnogorski građani pomjerali međe, koje su definisale granice, i to na štetu Kosova.
Crnogorska strana je tada odgovorila da nema informacija da je to tačno.
Za gradonačelnika Rožaja Nusreta Kalača pitanje granice se nepotrebno politizuje i to od onih sa kosovske strane koji ne mogu da se pomire sa činjenicom da su šume i pašnjaci na koje dovode stoku teritorija Crne Gore i da moraju poštovati propise o prelasku crnogorske granice:
“Ja smatram da je to dio neke političke priče i pokušaj pojedinaca da to pretvore u neki problem oko korišćenja pašnjaka i katuna, što bi mnogi željeli. Oni bi da nema granica uopšte i da to koriste za neke individualne potrebe. Mi smo potpuno dozvolili korišćenje pašnjaka i katuna s tim što svaki prolaz stoke i onoga svega što je neophodno ljudima koji koriste te katune mora da bude registrovano i mora legalno da prođe crnogorsku granicu. Ljudi bi, međutim da toga nema nego da prosto ne budu kontrolisani i da se slobodno kreću. Da zaključim - za mene je to nesporno crnogorska teritorija.“
Za Kosovo su još uvijek sporne lokacije u reonu Kule i Čakora dok crnogorska strana nedvosmisleno tvrdi da je to teritorija Crne Gore i da za to ima sve argumente i dokaze.
Godine 2012. održan je prvi sastanak komisija Crne Gore i Kosova za razgraničenje i utvrđivanje državne granice, na kome je utvrđen plan rada zajedničke komisije koji je trebalo da rezultira formalnom demarkacijom.
Komisije Crne Gore i Kosova su do sada na tu temu održale 12 sastanaka ali dogovora još nema. Sporne su dvije lokacije obrasle šumom i bogate pašnjacima površine oko 6.000 hektara, jedna je lokacija Kula, druga u plavskoj opštini ispod Čakora.
Prema mišljenju člana crnogorske komisije i direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića teritorija u reonu Kule i Čakora o kojoj je riječ nesporno pripada Crnoj Gori i to potvrđuju i postojeći papiri kao i katastarska dokumentacija stara preko 80 godina:
“Kada se naše granice uporede sa tim granicama one se poklapaju. Druga, po meni najvažnija stvar je da u katastru i Kosova i Crne Gore ta se teritorija vodi na nas , naše građane i našu države. Tu nema za nas nikakvih problema. Sa druge strane, kosovska komisija osporava ta dva dijela pod pritiskom stanovništva iz okoline Peći smatra da je granica druga ali nemaju za to nikakve argumente. Mi smatramo da je granica tačna i od toga nećemo odstupiti jer smo poptuno u pravu.”
Dogovora između komisija Crne Gore i Kosova još nema, tvrdi Kovačević i zbog toga što kosovska komisija trpi veliki pritisak lokalnog stanovništva koje izdiže stoku na planine koje su teritorija Crne Gore.
No, Kovačević očekuje skori nastavak pregovora koji bi trebalo da dovede do jedinog mogućeg rješenja:
“Ovoga mjeseca najvjerovatnije ćemo održati i 13 sastanak. Naše karte su na stolu a od kosovske strane tražimo da nam daju argumente za ono što tvrde. Ali onih ih nemaju.”
Navodno pomjeranje međa
Problem sa katunima u reonu Kule i Čakora nastao je još 2010. godine kada je Crna Gora zabranila prelazak granice, osim na zvaničnim prelazima. Zbog toga su prije nekoliko godina stanovnici sela iz okoline Peći najavljivali radikalne proteste, čak i blokadu puta do čega ipak nije došlo.
U to vrijeme je ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Redžepi optužio Vladu Crne Gore da zatvara oči pred problemom iako zna, ostvrdio je Redžepi, da su crnogorski građani pomjerali međe, koje su definisale granice, i to na štetu Kosova.
Crnogorska strana je tada odgovorila da nema informacija da je to tačno.
Za gradonačelnika Rožaja Nusreta Kalača pitanje granice se nepotrebno politizuje i to od onih sa kosovske strane koji ne mogu da se pomire sa činjenicom da su šume i pašnjaci na koje dovode stoku teritorija Crne Gore i da moraju poštovati propise o prelasku crnogorske granice:
“Ja smatram da je to dio neke političke priče i pokušaj pojedinaca da to pretvore u neki problem oko korišćenja pašnjaka i katuna, što bi mnogi željeli. Oni bi da nema granica uopšte i da to koriste za neke individualne potrebe. Mi smo potpuno dozvolili korišćenje pašnjaka i katuna s tim što svaki prolaz stoke i onoga svega što je neophodno ljudima koji koriste te katune mora da bude registrovano i mora legalno da prođe crnogorsku granicu. Ljudi bi, međutim da toga nema nego da prosto ne budu kontrolisani i da se slobodno kreću. Da zaključim - za mene je to nesporno crnogorska teritorija.“
