Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja u kojoj je pokrenuti i voditi vlastiti biznis pravi izazov jer treba mnogo više vremena, truda, novaca, ali i strpljenja, nego u zemljama zapadne Evrope. Žene poduzetnice to uspješno prevladavaju. Sve je više onih koje su se svojim idejama, upornošću i profesionalizmom uspjele izboriti za pozicije, koje su, u bosanskohercegovačkom društvu, tradicionalno čuvane za muškarce.
Sarajka, Zana Ruža, prije dvije godine, malu zanatsku radnju zamijenila je tvornicom tekstila, koja od samog početka bilježi uspjeh u poslovanju. U tvornici u kojoj radi 13 radnica, sašivene su jedinstvene zavjese, stolnjaci, posteljina kojim su opremljeni brojni luksuzni hoteli u BiH i inostranstvu. Ipak, problema u poslovanju ima.
Ilustrativna fotografija
"Prilično je nezgodno je čovjek mora biti jako mudar. Svo vrijeme računate i uvijek ideš unaprijed sa idejom šta će se desiti - da li ćeš naplatiti posao, kako ćeš ga naplatiti, kada ćeš ga naplatiti. Uglavnom se problem uvijek vrti oko naplate. Druge stvari nisu toliko problematične. Mi imamo mogućnost proizvesti bilo šta što se proizvodi bilo gdje u svijetu, jedini problem su finansije", kaže ona.
Zana se ovim poslom bavi već osamnaest godina. To je za nju došlo potpuno prirodno, jer se već nekoliko generacija članice njene porodice bave šnajderskim poslom. No, iako posao cvjeta, Zana ima specifičan cilj.
"Mi ne želimo previše rasti. Izgubi se na mnogo čemu. Izgubi se na odnosu sa ljudima. U onom momentu kada postanete preveliki i kad postanete mašinerija koja zapošljava par stotina ljudi ti, prvo, ne poznaješ ljude sa kojima radiš, postaješ mass production. Gubiš dušu u svakoj varijanti. Nas cilj je da djelimično ostanemo na nivou radionice. To su proizvodi koji su personalizirani i naš osnovni cilj je da ne idemo na sve moguće kupce nego idemo na kupce koji imaju ime", smatra Zana.
Predrasuda o ženama poduzetnicama u bosanskohercegovačkom društvu je bilo i biće, ali to nije spriječilo magistricu farmacije Aidu Zubčević da još u toku rata u Bosni i Hercegovini, skupi hrabrost i pokrene vlastiti biznis. Otvorila je biljnu apoteku.
Apoteka
"Bila je to teška odluka. Teško je napustiti nešto što bismo mi sa percepcijom iz bivšeg socijalističkog društva smatrali sigurnim hljebom i krenuli u nešto što je neizvjesno i nešto gdje ćete morati sami dokazivati koliko vrijedite. Sklopila sam kockice, dogovorila se sa članovima svoje porodice i napustila firmu i odlučila da postanem privatnik. Da li je teško, jeste", ističe Zubčević.
Iako se u bh. društvu smatra da privatni biznis i porodica ne idu zajedno, Aida je to uspješno uskladila.
"Ja sam sretna. Mom starijem sinu je 24 godine. Bukvalno je star koliko i moja firma i kako mi firma uspješno napreduje tako i on uspješno napreduje", navodi Zubčević.
Kako se povećava broj nezaposlenih u Bosni i Hercegovini, tako raste i broj žena prijavljenih na biroima za zapošljavanje, a praksa je pokazala da poslodavci uvijek daju prednost muškarcima. No, čini se da iz godine u godinu raste broj žena poduzetnica u BiH. Samo u Federaciji BiH ima ih više od dvije hiljade. Postoji i Udruženje One koje jača žensko poduzetništvo u BiH. Aida Zubčević jedna je od članica tog udruženja.
"Nije lako i teško slušam kako je teško početi. Koliko je teško početi toliko je još teže opstati. Mislim da se moramo udruživati i da moramo jače vršiti pritisak na zakonodavstvo i politiku da stvara što zdraviju atmosferu uopšte za biznis. U stvaranju pozitivne atmosfere ide ide i naša asocijacija poduzetnica One koja će početkom maja organizovati Dane ženskog poduzetništva u želji da promovišemo šta to žene sve rade. Vjerujte ja sam sama iznenađena koliko ima moćnih firmi čije su vlasnice žene", zaključuje Aida Zubčević.
Žene u Bosni i Hercegovini su, uglavnom, vlasnice porodičnih preduzeća, ali vode inostrane i domaće firme. No, bez obzira na to, opšti stav javnosti je da žene u BiH nisu dovoljno zastupljene na pozicijama odlučivanja.
