Dostupni linkovi

Svet očima ruske državne televizije


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
Rusku državnu televiziju optužuju za "zombifikaciju" građana zbog podsticanja nacionalizma i prenaglašavanja stava Kremlja o istoriji i međunarodnoj politici. Novinar Radija Slobodna Evropa Robert Koalson (Coalson) gledao je 31. marta ceo dan program "Россия-1".

Da li ste čuli za opakog poljskog generala koji je naveo Napoleona da napadne Rusiju? Ne? Onda mora da niste gledali TV program "Россия-1" 31. marta.

Prema dokumentarnom filmu emitovanom tog dana cilj generala Mikhala Sokolničkog je bio rasparčavanje ruske imperije i upostavljanje Velike Poljske koja bi se protezala od Batičkog do Crnog mora a između nje i krnje Rusije uspostavila bi se mreža malih, garnizon državica kao tampon zona.

"U izveštaju generala Sokolničkog se ističe: ‘Stoga je (Rusiju) treba svesti na njene prirodne granice, odseći je od Baltičkog i Crnog mora, odvojiti od Velikog carstva (Napoleonove Francuske), tako da je nadgledaju i kontrolišu tampon države i armija uvek spremna da odgovori na agresiju. Na taj način bi Rusija bila primorana da zauvek odustane od svojih pohlepnih planova i iskušenja da uzurpira moć".

Izveštaj Sokolničkog, u koji je novinar ruske televizije imao uvid u vojnoj arhivi blizu Pariza, dok ga je spiker čitao, išao je tekstualno preko slike Evrope u plamenu. U dokumentarnom filmu - nazvanom "Rat 1812: Prvi informativni rat" – ističe se da je cilj poljskog plana protiv Rusije bio njeno uvlačenje u etničke sukobe, uključujući one sa krimskim Tatarima i na Kavkazu.

Trideset prvi mart bio je relativno miran dan na TV "Россия-1". Nijedan od najagresivnijih pobornika ruske politike prema Krimu – Dmitrij Kiseljov, Aleksej Puškov, Aleksandar Dugin, na primer – nisu se pojavljivali u programu. Čak su i aktivnosti i izjave predsednika Vladimira Putina samo usputno i kratko pomenute.

Bez obzira na to, određene teme i ton provejavali su ceo dan: Rusja je oaza dobre i efikasne uprave u svetu haosa. Fašizam nadire u celom svetu i Rusija mora biti budna. Slika "Evrope u plamenu" prikazivana je u više navrata tokom dana.

U ranim večernjim časovima emitovana je jednočasovna talk show emisija uživo posvećena događajima u Ukrajini u kojoj je učestvovalo više gostiju fanatično opredeljenih protiv demonstranata u Majdanu u Kijevu. Oni su vatreno govorili o "moralu nove ukrajinske elite", dok su u pozadini na velikom ekranu prikazivane scene sa spaljenim gumama tokom demonstracija u Kijevu u februaru.

Učesnici emisije su, između ostalog, tvrdili i da bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko pronalazi domaće i strane neprijatelje "gore nego što je Staljin činio". Tako su istakli da su pripadnici radikalnog nacionalističkog "Desnog sektora" "njene jurišne trupe". Takođe, da su demonstranti sa Majdana "ubili stotine ljudi, obogaljili hiljade i uništili centar Kijeva".

U jednom trenutku, jedan od sagovornika, koji je predstavljen kao psiholog, doveo je u vezu Timošenko sa “Belim bratstvom”, sektom nastalom u Donjecku koja je brzo proširila delovanje na nove države nastale raspadom Sovjetskog Saveza. Ovaj psiholog je naglasio da je na osnovu istraživanja utvrdio da su pripadnici ove sekte skloni “nacionalsocijalizmu”.

Potom je Sergej Kižanjak, koji se predstavio kao čelnik nevladine organizacije “Stop Majdan”, kazao u razgovoru sa voditeljom Borisom Korčevnikovom da je morao da napusti predgrađe Kijeva Borjaspil, tvrdeći da je njegov stan opljačkan.

Korčevnikov: Šta se desilo sa vašim stanom?

Kižanjak: Došao sam ovde, evakuišući moju porodicu. Susedi su me pozvali i rekli da su došli maskirani ljudi sa puškama. Razvalili su vrat i stan je u potpunosti opljačkan. Sve je odneto.

Korčevnikov: Kako je moguće da se to desi u današnje vreme u centru Evrope?

Emisija je završena nastupom sveštenika koji je osudio pokret FEMEN kao “đavolski”, ističući da su događaji na Majdanu, u stvari, počeli 17. avgusta 2012. godine kada je čelnica ove grupacije Ina Ševčenko u toplesu krenula motornom testerom na pravoslavni krst u znak podrške ruskoj pank grupi Pusi rajot.

Dnevnik TV "Россия-1" u osam sati uveče je remek delo kako da se pokrenu sporna pitanja kao da su neosporne činjenice. Međutim, to što je prećutano je isto važno kao i ono što rečeno.

Tako je objavljeno da su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i američki državni sekretar Džon Keri (John Kerry) razgovarali u Parizu četiri sata o "federalizaciji Ukrajine"; predsednik Vladimir Putin je kritikovao "ekonomsku blokadu" Pridnjestrovlja (separatističke oblasti u Moldaviji); SAD "snažno podržavaju teroriste" u Siriji.

Međutim, u ovoj emisiji nije pomenuto da je Keri kazao Lavrovu da se ne može razgovarati o ukrajinskim unutrašnjim pitanjima bez učešća njenih vlasti. Takođe, da su Moldavija, Ukrajina i EU negirali da postoji bilo kakva blokada Pridnjestrovlja. Na kraju, da Rusija politički i vojno podržava sirijske vlasti Bašara el-Asada, čije su snage ubile nekoliko desetina hiljada svojih građana u poslednje tri godine.

Emitovan je i izveštaj o razgovorima Putina i čelnika Sberbanke Germana Grefa o stvaranju novog ruskog elektronskog sistema plaćanja u narednih šest meseci. Međutim, prećutano je da je to iznuđen potez jer nakon uvođenja američkih sankcija zbog aneksije Krima, “Visa” i “Mastercard” ne mogu više da posluju sa ruskim bankama.

Ukrajina je, naravno, u centru pažnje i voditelj nije mogao da prikrije emocije kada je najavljivao prilog o, kako je istako, nepravdi u južnom delu Ukrajine.

Voditelj: "Veliki skandal u Odesi. Pristalice nove vlade demonstrirale su u centru grada. Portparolka lokalnog ogranka partije UDAR (Vitalija Klička) drsko je spalila nekoliko traka Svetog Đorđa, ali nije zbog toga kažnjena. U isto vreme, u Odesi, kao i u Harkovu i Donjecku sve su učestalija hapšenja građana koji su oslobodili vladine zgrade od nacističkih grupa i koji su razoružali banderiste (ruski izvori često nazivaju ukrajinske aktiviste sledbenicima ukrajinskog nacionaliste iz Drugog svetskog rata Stepana Bandere)".

U Dnevniku su izbegnuta osetljiva pitanja koja bi mogla da podstaknu na povlačenje neprijatnih paralela sa situacijom u Rusiji, ukoliko bi se gledaoci zamislili. Ipak, u jednom prilogu je emitovana izjava Igora Masalova, čelnika nevladine organizacije iz Harkova “Čast i ponos”, koji se žalio na maltretiranje od strane policije, zatim na propagandu ukrajinskih medija, ističući da građani imaju pravo da protestuju protiv vlasti bez traženja prethodne dozvole.

"Ljudi su izašli na ulice da saznaju istinu i iskažu svoj stav. To je njihovo ustavno pravo", kazao je Masalov.

Praćenje izbora u Francuskoj ponovo je evociralo temu "Evrope u plamenu" i preteće fašističke opasnosti po Rusiju, čak i izvan granice Ukrajine. Ruska televizija naglašava uspeh ultradesničarske organizacije Nacionalni front ukazujući da su desničarske organizacije širom Evrope spremne da ostvare veliki uspeh na predstojećim izborima za Evropski parlament. Uspon desničarskih organizacija ruska televizija pripisuje tolerantnosti zapadnih vlada, uključujući i legalizaciju istopolnih brakova.

Ovaj segment omogućava odličan prelaz da se vesti završe tamo gde su i počele – sa Napoleonovom Evropom. Voditelj podseća da se 31. marta navršilo 200 godina otkako je ruska armija trijumfalno ušla u Pariz goneći Napoleona sve od Moskve.

Voditelj: "Danas u Rusiji obeležavamo 200-tu godišnjicu od ulaska ruskih trupa u Pariz. Trideset prvog 1814. godine ruska imperija je okončala epohu krvavih Napoleonovih ratova postavši vodeća vojna i politička sila na kontinentu. Ovaj događaj u francuskoj prestonici omogućio je dugogodišnji mir u Evropi".

Nakon toga su usledili milozvučni tonovi pesme "Laku noć, mališani", a potom kratka animirana uspavanka. Pri kraju programa prikazane su ruske serije, zatim epizoda serije "Zakon i red" i dokumentarni film o naporima da se produži ljudski život.

Bio je to dug, iscrpljujući dan. Međutim, plamenovi spoljašnjeg sveta nisu prodrli u rusku "tvrđavu", a za šest meseci – kako javlja "Россия-1" – otadžbina će čak imati sopstvenu kreditnu karticu.
XS
SM
MD
LG