Bivši predsjednik Republike Hrvatske i član posljednjeg Predsjedništva SFRJ, Stjepan Mesić iznio je u petak uveče u Mostaru, kako je rekao, svoj prijedlog preuređenja BiH, kako bi ona napokon postala funkcionirajuća država, članica Evropske unije.
Mesić je, gostujući na javnoj tribini sa građanima Mostara, u organizaciji Centra za kritičku misao i portala tacno.net, rekao da bi se reorganizacija BiH provela u četiri faze, od kojih je prva tzv. pripremno razdoblje, „u kojemu će se omogućiti da Visoki predstavnik međunarodne zajednice i Evropske unije funkcioniraju onako, kako je bilo i zamišljeno - sve do korištenja u punom opsegu tzv. bonnskih ovlasti“.
„Možemo to nazvati i discipliniranjem bh. unutarnje-političke scene“, naglasio je Mesić, te je dodao:
„U istome razdoblju mora se pripremiti koncept post-daytonske Bosne i Hercegovine, zasnovan na tome da će to biti građanska država, podijeljena na nekoliko višenacionalnih kantona, uz centralnu vlast koja će doista biti to što joj i ime kaže i u kojoj će biti osigurana ravnopravna zastupljenost triju konstitutivnih naroda, bez isključivanja onih građana koji im ne pripadaju“.
Provesti Dejton 2, bez nacionalnih stranaka
U drugoj fazi, smatra Mesić, treba provesti novu međunarodnu konferenciju o BiH, koju je on kolokvijalno nazvao Dejton 2.
Stjepan Mesić sa moderatorom Draganom Markovinom
„Iduća je faza najosjetljivija. Riječ je o novoj međunarodnoj konferenciji na kojoj će zemlje potpisnice originalnog Daytona i zemlje-garanti toga sporazuma, na temelju podnesenog prijedloga, ili više njih, razraditi konačni model državnog ustroja Bosne i Hercegovine. Zašto kažem da bi to bila najosjetljivija faza? Jednostavno zato što bi se tu sukobili razni interesi koji - objektivno gledano - sa stvarnim interesima građana Bosne i Hercegovine nemaju ama baš nikave veze“, kazao je bivši hrvatski predsjednik.
On smatra da bi Bosnu i Hercegovinu na tim pregovorima zastupalo Predsjedništvo države.
„Dakle, to ne bi činili ni entiteti, ni predstavnici konstitutivnih naroda, a pogotovo ne predstavnici nacionalnih stranaka. Predsjedništvo zastupa državu, a time i sve njezine građane“, izričit je Mesić.
Prelazni period – lomljenje otpora
Treća faza, po Mesićevom mišljenju je prelazno razdoblje, koje bi, kako je rekao bilo izuzetno teško. „Trebalo bi lomiti otpore svih kojima se uzima vlast iz ruku i onemogućuje da na nesreći Bosne i Hercegovine dobro žive. A bilo bi sigurno otpora i od dijelova javnosti koje su politika i mediji uspješno indoktrinirali u proteklim desetljećima. Na kraju, ne treba bježati ni od činjenice da bi i iz susjednih država najvjerojatnije bilo pokušaja da se novo rješenje 'minira'“, rekao je bivši hrvatski predsjednik u dva mandata.
On smatra da u prelaznom periodu Visoki predstavnik u BiH mora i dalje funkcionirati sa svim svojim ovlastima, a na kraju tog perioda istovremeno se održavaju parlamentarni izbori i referendum na kojemu se građani Bosne i Hercegovine, a ne pripadnici ovog ili onog naroda, izjašnjavaju o predloženom rješenju. Provođenje referenduma i izbora nadgledali bi posmatrači Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) i predstavnici nevladinih organizacija.
„Kampanja uoči referenduma, da budem i ovdje sasvim konkretan, traje šest mjeseci, a kampanja uoči parlamentarnih izbora - mjesec dana“, rekao je Mesić.
Razbiti famu o nedodirljivosti Dejtona
On dalje predlaže period od pet godina, u kojem bi se međunarodna zajednica postepeno povlačila iz Bosne i Hercegovine, ali bi kroz ulogu Visokog predstavnika, sada sa smanjenim ovlastima, i dalje imala mogućnost utjecaja na zbivanja na unutrašnjopolitičkoj sceni. „Na kraju toga razdoblja BiH bi napokon i stvarno, a ne samo formalno, postala samostalna država, i to država koja funkcionira“, smatra Stjepan Mesić.
On tvrdi da je situacija u BiH izuzetno teška i da Hrvatska, na primjer, kao jedna od potpisnica Dejtonskog sporazuma, „mora djelovati“. „Hrvatska bi, tako smatram, trebala izaći s inicijativom da se mijenja Daytonski sporazum, odnosno Ustav BiH koji je 'zadan' tim sporazumom“, rekao je Mesić i naglasio:
„Duboko sam, naime, uvjeren da o opstanku cjelovite BiH ovisi i dugoročna stabilnost regije, a s time u najmanju ruku i cijeloga jugoistoka Evrope, da ne kažem: cijele Evrope“.
On dodaje da treba iz više razloga raditi na promjeni Dejtonskog sporazuma, koji je „legitimirao rezultate rata, a ne smijemo zaboraviti da su ti rezultati dijelom ostvareni genocidom i ratnim zločinima; a s druge strane zato što je inaugurirao, navodno štiteći ravnopravnost konstitutivnih naroda, ustroj toliko kompliciran da u praksi ne može reagirati na pitanja što se postavljaju u sklopu normalnog funkcioniranja jedne države“.
„Treba razbiti famu o nedodirljivosti Dejtona i dejtonskog ustroja BiH“, poručio je Stjepan Mesić.
