Dostupni linkovi

Stejt department: Korupcija i nasilje među najvećim problemima u Srbiji


Konferencija za novinare o diskriminaciji u Srbiji, 28. februar 2014.
Konferencija za novinare o diskriminaciji u Srbiji, 28. februar 2014.
Diskriminacija i društveno nasilje nad manjinama, pogotovo LGBT populaciji i Romima, kao i raširena korupcija u pravosuđu, zdravstvu, obrazovanju, ali i pojedinim organima vlasti, neki su od najkrupnijih problema sa kojima se Srbija i dalje suočava, zaključak je izveštaja američkog Stejt departmenta za 2013 godinu. Ti podaci ne odudaraju od činjenica na koje već godinama upozoravaju, kako nadležni koji se staraju o zaštiti ljudskih i manjinskih prava, tako i brojne nevladine organizacije.

Srbija je još jednom kritikovana zbog neispunjavanja osnovnih civilizacijskih vrednosti i kršenja elementarnih prava dela svojih građana, dozvolivši da još jednu godinu zaredom manjinske grupe budu na meti nasilja, netrpeljivosti i homofobije. Kao po nekom nepisanom pravilu, u 2013. zabranjena je Parada ponosa, a nisu izostajali ni slučajevi napada na pripadnike LGBT populacije, što su nedvosmileno bili činioci koji su uticali na ocene koje je izneo u svom izveštaju američki državni sekretarijat.

O zabrinjavajućem stepenu homofobije, svedoči i činjenica koju je za naš program iznela poverenica za zaštitu ravnopravnosti Nevena Petrušić da čak 82 odsto građana Srbije LGBT osobu uopšte ne želi u svojoj blizini u bilo kom svojstvu.

“U porodici, ni za komšije, prijatelje. Ne mogu da prihvate da oni budu njihovi šefovi. Ako želimo da ne nailaze na takav otpor, onda mnogi akteri ovde moraju mnogo više raditi nego što je to sada slučaj. Pre svega mislim da je uloga medija da utiču na promenu svesti. Da je odgovornost naših funkcionera da izjavama koje daju ne podstiču tu vrstu netrpeljivosti, nego naprotiv: da objašnjavaju da je to pitanje ljudskih prava jedne kategorije naših građana i građanki koji imaju pravo na slobodu govora, mirnog okupljanja. Dugoročno posmatrano čini mi se da je najveća odgovornost obrazovnih institucija”, smatra Nevena Petrušić.

Rame uz rame sa pripadnicima manjinskih seksualnih grupa, u ovoj sumornoj statistici, nalaze se Romi. Žrtve stalne rasne netrpeljivosti, žive na marginama srpskog društva, najveći broj njih na ivici egzistencije. Mnogi strahuju nadležnima čak i da prijave slučajeve nasilja ili diskriminacije, a mnogi slučajevi koji i stignu do institucija države, ne dobiju epilog.

S obzirom na to da je često bio neposredan očevidac svih nedaća koje romska populacija ima u Srbiji, Marka Vasiljevića iz Regionalnog centra za manjine rezultati istraživanja o ludskim pravima uopšte ne iznenađuuju.

Uprkos tome što ima pomaka u rešavanju problema njihove “nevidljivosti” u društvu, jer je usvojena pravna regulativa koja Romima omogućava izdavanje ličnih dokumenata, Vasiljević upozorava da država, ali i deo građana, poput onih koji su se oštro protivili doseljavanju Roma u jednu od beogradskih opština Zemun polje, nastavljaju sa kršenjem njihovih osnovnih ljudskih prava.

Marko Vasiljević
Marko Vasiljević
“Problem prinudnih iseljenja i prava na adekvatno stanovanje. To je problem naročito izražen u Beogradu i mi do sada ni od jedne od lokalne vlasti u glavnom gradu, niti republičke nismo dobili nikakav signal da postoji razumevanje da se to pitanje reši u skladu sa međunarodnim standardima. Sva istraživanja pokazuju da postoji izuzetno velika socijalna i etnička distanca prema Romima. To je posledica široko rasprostranjenih predrasuda i stereotipa i predsrasuda koje postoje prema Romima, što je prevashodno odgovornost društva u celini”, upozorava Vasiljević.

Stejt department je u svom izveštaju o ljudskim pravima notirao i probleme poput korupcije u zdravstvu, obrazovanju, policiji i pravosuđu, koje je ocenjeno i kao neefikasno.

Stanje u zdravstvu je prethodno, krajem prošle godine, u izveštaju Evropskog zdravstvenog korisničkog indeksa, ocenjeno kao najgore u Evrope, čega su najsvesniji pacijenti iz pretpranih čekaonica, ili oni koji na zakazane preglede zbog lista čekanja stižu posle godinu dana.

Prosvetu je, pak, potresao skandal kada su se uoči testova male mature fotokopije zadataka mogle kupiti na ulici. Ipak, možda pravu sliku u ovdašnjoj prosveti i pravosuđu, kako podseća Jelisaveta Vasilić iz Saveta za borbu protiv korupcije, daje afera “Indeks” na kragujevačkom univerzitetu. Tamo je pre šest godina otkriveno da su profesori studentima prodavali fakultetske diplome, a taj slučaj još nije dobio svoj epilog na sudu.

Jelisaveta Vasilić
Jelisaveta Vasilić
“Savet je tražio informaciju od Visokog saveta sudstva šta se dešava sa tim predmetima, jer sumnja da se čeka zastarelost. To znači ni prosveta, ni pravosuđe nisu se potrudili da se taj predmet okonča. Prosveta se nije potrudila, jer ih očigledno nije briga što profesori primaju mito. To znači: u provesti ništa novo! U pravosuđu, takođe ništa novo! To su dve grane izuzetno ozbiljne u odnosu na borbu protiv korupcije, koje ne rade valjano, što se vidi iz ovog slučaja”, kaže Jelisaveta Vasilić.

Kao veliki razlog za zabrinutost u izveštaju navodi se i uznemiravanje novinara i pritisak na njih da sprovode autocenzuru. Pritisci takvog tipa do sada su se u Srbiji kao po pravilu događali zbog samovolje političke strukture koja se nalazi na vlasti.

Međutim, već neko vreme, objašnjava predsednik Nezavisnog društva novinara Dinko Gruhonjić one to više ne moraju da čine, pošto cenzorski pritisak na medije najčešće vrše njihovi urednici, strahujući da će kompanije koje se u njima oglašavaju, ili država obustaviti finansiranje.

“Zapravo je sve manje razloga da i urednici intervenišu u cenzorskom smislu, jer novinari se neretko ponašaju kao nekakvi androidi koji imaju ugrađene čipove za ključne reči o kojima se ne sme pisati, ili na ključne ličnosti, jer to može da stvori glavobolju tom mediju, uredniku i samom novinaru. To znači da je novinarstvo u Srbiji ponovo ugroženo, odnosno nikad nije prestalo da bude ugroženo. Nažalost naš utisak je da se taj problem produbljuje, a ne da se smanjuje”, zaključuje Gruhonjić.
  • Slika 16x9

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. do februara 2019. Uređivao i vodio dnevne radijske informativne emisije. Sa terena izveštavao o razornim poplavama koje su pogodile Srbiju proleća i jeseni 2014. godine, u saradnji sa kolegama uradio desetine reportaža sa balkanske migrantske rute, kako iz Srbije, tako i iz Mađarske i Makedonije. Bavio se dnevno-političkim, ekonomskim, društvenim i temama iz oblasti evrointegracija Srbije. Kada se ne bavi najvećom strašću, novinarstvom, uživa sa svojim timom - Aleksom i Dušicom.

XS
SM
MD
LG