Pregovori predstavnika hrvatske Vlade i mađarske naftne kompanije MOL o međusobnim odnosima u Ini nastavljeni su danas u Državnoj rezidenciji u Visokoj ulici u Zagebu. To je drugi krug pregovora, a prvi je održan 18. rujna. Očekuje se da će najvažnije teme u drugom krugu biti upravljačka prava u Ini.
Hrvatski pregovarački tim vodi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a uz njega je i predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović. U ime mađarske strane pregovore vode dva člana Upravnog odbora MOL-a Joszef Molnar i Oszkar Vilagi te predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott.
Drugi sastanak pregovaračkih timova Vlade i MOL-a o izmjenama dioničarskog ugovora za Inu, koji je trebao biti održan potkraj listopada, odgođen je, kako je tada neslužbeno rečeno zbog toga što MOL nije pristao na predložene teme sastanka glede upravljačkog modela u Ini.
Vlada preispituje ugovore i optužuje MOL da ne ulaže dovoljno u Inu. Iz MOL-a, pak, odgovaraju da Hrvatska nije održala obećanje o preuzimanju plinskog biznisa koji Ini nanosi gubitke te upozoravaju da bi mogli tužiti Hrvatsku i zatražiti najmanje dvije milijarde kuna odštete, jer ga Hrvatska nije preuzela ili uvela tržišne cijene plina, što je dogovoreno 2009.
Hrvatski pregovarački tim vodi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a uz njega je i predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović. U ime mađarske strane pregovore vode dva člana Upravnog odbora MOL-a Joszef Molnar i Oszkar Vilagi te predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott.
Drugi sastanak pregovaračkih timova Vlade i MOL-a o izmjenama dioničarskog ugovora za Inu, koji je trebao biti održan potkraj listopada, odgođen je, kako je tada neslužbeno rečeno zbog toga što MOL nije pristao na predložene teme sastanka glede upravljačkog modela u Ini.
Vlada preispituje ugovore i optužuje MOL da ne ulaže dovoljno u Inu. Iz MOL-a, pak, odgovaraju da Hrvatska nije održala obećanje o preuzimanju plinskog biznisa koji Ini nanosi gubitke te upozoravaju da bi mogli tužiti Hrvatsku i zatražiti najmanje dvije milijarde kuna odštete, jer ga Hrvatska nije preuzela ili uvela tržišne cijene plina, što je dogovoreno 2009.
