Dostupni linkovi

SAD: Kongres ostao podeljen o budžetu, Obama upozorava na ekonomske posledice


U SAD je od ponoći obustavljeno finansiranje federalne vlade jer u Kongresu nije postignut dogovor o privremenom budžetu. Blokada vlade će uticati na niz aktivnosti države, od rada sudova, do finansiranja vojske, policije i svih federalnih institucija. Ključna tačka sporenja je finansiranje zdravstvenog osiguranja, takozvani “Obamaker”.

Ovo je prvi put za 17 godina da je američka vlada primorana na zatvaranje zbog izostanka dogovora o budžetu. Procenjuje se da je to uvod u još žešću debatu o podizanju praga zaduživanja sredinom oktobra.

Američki predsednik Barak Obama optužio je u utorak republikance u Kongresu za neizglasavanje budžeta, ocenivši da je frakcija te partije odlučila da blokira funkcionisanje vlade, jer im se ne dopada zakon o zdravstvenom osiguranju.

"Dok sam ja predsednik, neću dozvoliti da prođu zahtevi nekih iz Republikanske partije koji žele da onemoguće milionima vrednih Amerikanaca pravo na dostup zdravstvenom osiguranju", rekao je Obama u obraćanju naciji ispred Bele kuće.

On je kazao da do finansijske blokade vlade nije trebalo da dođe, ali je ipak došlo jer republikanci vode "ideološki krstaški rat".

Predsednik SAD je rekao da se još uvek ne znaju sve posledice odluke da se budžet ne izglasa, ali da nema dileme da će to pogoditi američku ekonomiju.

On je prethodno u video poruci rekao da je potpisao zakon kojim se osigurava da će pripadnici vojske dobijati plate tokom finansijske blokade vlade.

"Tekuće vojne operacije, poput naših napora u Avganistanu će se nastaviti. Potpisujem zakon da bih vama obezbedio plate i nastavićemo da radimo na rešavanju problema koji je nastao kako bi osigurali vas i vaše porodice”.

Višečasovna politička drama odigrala se u ponedeljak u Senatu i Predstavničkom domu američkog Kongresa, koji su naizmenično usvajali predloge budžeta, a razlikovali su se u samo jednoj tački – Obamaker. Reč je o zakonu koji obavezuje sve Amerikance da imaju zdravstveno osiguranje, uključujući jeftinije programe tako da budu svima dostupni.

Prvo je Senat, u kome većinu imaju demokrate, tokom dana usvojio budžetski predlog koji predviđa finansiranje Obamakera, vrativši tako budžetski zakon na odlučivanje u Predstavnički dom, koji je pod kontrolom republikanaca.

Barak Obama
Barak Obama
Predstavnički dom je izglasao novi predlog budžeta, koji odlaže finansiranje Obamakera za narednih godinu dana.

Senat je odmah i nakon brzog glasanja odbio predlog Predstavničkog doma vrativši mu tako svoju verziju predloga na novo izjašnjavanje.

Istovremeno sa glasanjem, odvijalo se i političko lobiranje, pošto je Obama telefonom pozvao vođe republikanaca i demokrata u Predstavničkom domu i Senatu, apelujući na njih da izglasaju budžet kojim bi bila odobrena sredstva za već usvojeni zakon o zdravstvenom osiguranju.

Međutim, to nije pomoglo da se dođe do kompromisa.

"Smatramo da treba da finansiramo vladu, ali je nužno da se ispoštuje osnovni princip pravičnosti za sve Amerikance pod Obamakerom”, kazao je lider republikanske većine u Predstavničkom domu Džon Bejner (John Boehner).

Lider demokratske većine u Senatu Hari Rid (Harry Reid) optužio je republikance da blokiraju rad vlade.

"Uznemiravajuće je i žalosno da ovi ljudi koji su izabrani da predstavljaju narod, zapravo predstavljaju Čajanka partiju (the Tea Party), anarhiste u ovoj zemlji, tako što ih većina republikanaca u Predstavničkom domu podržava u stopu”.

Posledice na svetskom nivou

Nekoliko sati pre nego što je nastupila finansijska blokada Obama je upozorio da je kombinacija mogućeg zatvaranja vlade i borba koja je na pomolu da li treba podići limite za zaduživanje vlade opasna ne samo po američku ekonomiju, već za čitav svet:

"Mi smo temelj svetske ekonomije i svetskog finansijskog sistema. Naša valuta je i svetska rezervna valuta. Ne igramo se sa time. I sigurno ne dozvoljavamo domaćim političkim razlikama o pitanjima koja nisu vezana za budžet da ugroze ne samo našu već i svetsku ekonomiju".

Pošto predlog budžeta u Kongresu nije prošao, više od 800.000 od dva miliona zaposlenih koji platu primaju iz budžeta moraće na prinudne odmore.

"Federalne agencije treba da, u nedostatku budžeta, sprovedu plan obustave aktivnosti", rekla je Silvija Bervel, direktorka Kancelarije Bele kuće za budžet.

Kako prenosi Bi-Bi-Si (BBC), od utorka će na prinudnom odmoru biti 400.000 zaposlenih u vojsci, 30.000 u trgovini, 12.700 u sektoru energetike i 18.481 u saobraćaja. Na posao neće dolaziti ni zaposleni u 19 muzeja, zoološkom vrtu i nacionalnim parkovima. Biće zatvorene i znamenitosti poput Kipa Slobode, neće raditi.

Američke trupe će ostati na dužnosti i drugi vitalni servisi neophodni za nacionalnu bezbednost, radiće pošta, kontrola letova, granične patrole, inspektori za hranu. Sprovođemje zakona neće biti pogođeno zatvaranjem. Veterani, hendikepirane osobe, penzioneri i siromašni će i dalje dobijati prinadležnosti.

Republikanci i demokrate će nastaviti pregovore o budžetu i, ukoliko se dogovore, blokada će u tom trenutku okončana.

Američka vlada je poslednji put, zbog neusvajanja budžeta, bila blokirana 28 dana nedelje krajem 1995. i početkom 1996. godine. Tadašnji predsednik Bil Klinton (Bill Clinton) stavio je veto na predlog Kongresa, u kome su u oba doma republikanci imali većinu. Do spora je došlo oko nivoa sredstava za obrazovanje, zaštitu životne okoline i zdravstvenu zaštitu penzionera.

Nesuglasice republikanaca i demokrata su nagoveštaj da će biti neizvesno i donošenje zakona o podizanju praga zaduženosti SAD sredinom oktobra, koji u ovom trenutku iznosi 16,7 hiljada milijardi dolara. Republikanci se tome protive jer smatraju da vlada previše troši. Ukoliko se američkoj vladi ne omogući dodatno zaduživanje, suočiće se sa ozbiljnim problemom vraćanja dugova i finansiranja svojih aktivnosti. To bi imalo pogubne posledice ne samo po američku već i svetsku privredu. Pad vrednosti akcija na berzama ukazuje na veliku neizvenost koja vlada na finansijskim tržištima širom sveta.
XS
SM
MD
LG