Obzirom da su ruske investicije povezane sa politikom, kompanije iz ove zemlje do sada su sarađivale uglavnom sa jednim dijelom BiH, Republikom Srpskom, koja je otvorila i svoje predstavništvo u Moskvi. Dogovoreni su poslovi u vrijednosti od nekoliko milijardi evra, rekao je šef Predstavništva Republike Srpske u Moskvi, Duško Perović. No, iako je bilo pokušaja iz Federacije da dogovori poslove sa Moskvom, ona do sada nije pokazala interes za ovaj dio BiH.
Šef Predstavništva Republike Srpske u Moskvi, Duško Perović, kaže da je dogovoreno nekoliko značajnih projekata, poput izgradnje termoelektrane, hidrocentrala, ali i gradnje gasovoda u okviru projekta „Južni tok“, koji prolazi kroz teritoriju RS:
„Rafinerija Brod je počela 2008. godine da radi i do sada je uloženo oko 560 miliona eura u rekonstrukciju i modernizaciju. Urađen je re-brending svih Petrolovih pumpi, koje pripadaju grupi Nestro. Oni se aktivno razvijaju. Jedna od najvećih investicija na Balkanu u oblasti energetike je izgradnja Ugljevika 3, dva bloka po 300 MW. Investicija sa rudnikom će činiti oko milijardu. Tu je i krak Južnog toka, koji će biti u dužini od oko 280 kilometara kroz RS. Treba da se uvede gas u oko 47 gradova RS, prvo u Banja Luku. Već je ruska kompanija dobila koncesiju. Oko 80 miliona eura će iznositi gasifikacija samo Banja Luke. Tu je i hidrocentrala Dabar i još se grade tri kaskadne hidrocentrale", navodi Perović.
On je podsjetio da je Vlada Republike Srpske dala koncesiju za istraživanja nafte ruskom preduzeću „Jadran nafta“.
„Oni bi trebali u ovom mjesecu, kako je najavljeno, početi da rade bušotine na području Bijeljine, gdje se, prema procjenama, nalazi oko 30 miliona tona nafte, a to je investicija od 70 do 100 miliona evra“, rekao je Perović.
No, javnost u RS nepovjerljiva je prema najavljenim investicijama. Mnogi navode primjer privatizacije Rafinerije nafte Brod, koja nije dala najavljivane rezultate. Siniša Vukelić, urednik ekonomskog portala capital.ba, napominje da je privatizacija rafinerije obavljena pod velom tajni:
„Čak je bila i posebna, zatvorena sjednica Narodne Skupštine kada je usvajan privatizacioni program. Ugovor o rafineriji i svi prateći aneksi nikada nisu javno objavljeni. Provedena je privatizacija kompletne naftne industrije daleko od očiju javnosti. To je samo po sebi dovoljan dokaz za sumnju u način privatizacije jednog od najvećih bogatstava kojim raspolaže RS.“
Boljitak se ne osjeti
Iako Vlada RS iznosi podatke o nizu ulaganja ruskih kompanija, poput ulaganja u modernizaciju Rafinerije ulja Modriča, koja kako kažu iznose više od 500 miliona evra, mnogi ocjenjuju da građani ovog entiteta ne vide boljitak od investicija koje se spominju.
Vukelić kaže da se napredak neće ni vidjeti ukoliko se nastavi dosadašnja praksa poslovanja sa potencijalnim investitorima:
„Činjenica je da još uvijek nema nekog posebnog efekta kada su u pitanju prihodi u budžet RS. Kako će to sve ispasti i koliko će sve koštati kada se sve te najavljene investicije završe, biće zanimljivo procijeniti tek kada počnu da stižu prvi prihodi od koncesione naknade, od izgradnja novog bloka u Ugljeviku, od iskopa rude koja je potrebna za podizanje tog bloka, ali i ostalih investicija, kao što su plinovod ili kada rafinerija postane profitabilna", navodi Vukelić.
Što se tiče Federacije, ruske kompanije do sada nisu pokazivale interes za ovaj dio BiH. Pojedine kompanije poput Bosnalijeka pokušavaju same ući na ovo, za BiH, itekako zanimljivo tržište. Bosnalijek je prema posljednjim podacima oko 40 posto svog izvoza usmjerio na tržište Rusije.
Nedavno je ruska Sber Banka kupila i poslovnice Volksbank u Federaciji, ali to je dio paketa pomenute banke u cijelom regionu, kaže ekonomski analitičar Vanjsko-trgovinske komore BiH, Duljko Hasić:
„Postoje potencijali u Federaciji BiH za otvaranjem saradnje između ovog dijela BiH i Ruske Federacije. U narednom vremenskom periodu sigurno da će se raditi o uspostavi tih interesa, ali do sada na žalost nije bilo interesa i zahteva usmjerenih na konkretne projekte vezane za ulaganja u ovaj dio tržišta", kaže Hasić.
Hasić kaže da će Vanjskotrgovinska komora pokušati uspostaviti kontakte i ponuditi usluge građevinskog sektora iz cijele BiH, a potencijal je i u izvozu prehrambenih bosanskohercegovačkih proizvoda.
Šef Predstavništva Republike Srpske u Moskvi, Duško Perović, kaže da je dogovoreno nekoliko značajnih projekata, poput izgradnje termoelektrane, hidrocentrala, ali i gradnje gasovoda u okviru projekta „Južni tok“, koji prolazi kroz teritoriju RS:
„Rafinerija Brod je počela 2008. godine da radi i do sada je uloženo oko 560 miliona eura u rekonstrukciju i modernizaciju. Urađen je re-brending svih Petrolovih pumpi, koje pripadaju grupi Nestro. Oni se aktivno razvijaju. Jedna od najvećih investicija na Balkanu u oblasti energetike je izgradnja Ugljevika 3, dva bloka po 300 MW. Investicija sa rudnikom će činiti oko milijardu. Tu je i krak Južnog toka, koji će biti u dužini od oko 280 kilometara kroz RS. Treba da se uvede gas u oko 47 gradova RS, prvo u Banja Luku. Već je ruska kompanija dobila koncesiju. Oko 80 miliona eura će iznositi gasifikacija samo Banja Luke. Tu je i hidrocentrala Dabar i još se grade tri kaskadne hidrocentrale", navodi Perović.
On je podsjetio da je Vlada Republike Srpske dala koncesiju za istraživanja nafte ruskom preduzeću „Jadran nafta“.
„Oni bi trebali u ovom mjesecu, kako je najavljeno, početi da rade bušotine na području Bijeljine, gdje se, prema procjenama, nalazi oko 30 miliona tona nafte, a to je investicija od 70 do 100 miliona evra“, rekao je Perović.
No, javnost u RS nepovjerljiva je prema najavljenim investicijama. Mnogi navode primjer privatizacije Rafinerije nafte Brod, koja nije dala najavljivane rezultate. Siniša Vukelić, urednik ekonomskog portala capital.ba, napominje da je privatizacija rafinerije obavljena pod velom tajni:
„Čak je bila i posebna, zatvorena sjednica Narodne Skupštine kada je usvajan privatizacioni program. Ugovor o rafineriji i svi prateći aneksi nikada nisu javno objavljeni. Provedena je privatizacija kompletne naftne industrije daleko od očiju javnosti. To je samo po sebi dovoljan dokaz za sumnju u način privatizacije jednog od najvećih bogatstava kojim raspolaže RS.“
Boljitak se ne osjeti
Iako Vlada RS iznosi podatke o nizu ulaganja ruskih kompanija, poput ulaganja u modernizaciju Rafinerije ulja Modriča, koja kako kažu iznose više od 500 miliona evra, mnogi ocjenjuju da građani ovog entiteta ne vide boljitak od investicija koje se spominju.
Vukelić kaže da se napredak neće ni vidjeti ukoliko se nastavi dosadašnja praksa poslovanja sa potencijalnim investitorima:
„Činjenica je da još uvijek nema nekog posebnog efekta kada su u pitanju prihodi u budžet RS. Kako će to sve ispasti i koliko će sve koštati kada se sve te najavljene investicije završe, biće zanimljivo procijeniti tek kada počnu da stižu prvi prihodi od koncesione naknade, od izgradnja novog bloka u Ugljeviku, od iskopa rude koja je potrebna za podizanje tog bloka, ali i ostalih investicija, kao što su plinovod ili kada rafinerija postane profitabilna", navodi Vukelić.
Što se tiče Federacije, ruske kompanije do sada nisu pokazivale interes za ovaj dio BiH. Pojedine kompanije poput Bosnalijeka pokušavaju same ući na ovo, za BiH, itekako zanimljivo tržište. Bosnalijek je prema posljednjim podacima oko 40 posto svog izvoza usmjerio na tržište Rusije.
Nedavno je ruska Sber Banka kupila i poslovnice Volksbank u Federaciji, ali to je dio paketa pomenute banke u cijelom regionu, kaže ekonomski analitičar Vanjsko-trgovinske komore BiH, Duljko Hasić:
„Postoje potencijali u Federaciji BiH za otvaranjem saradnje između ovog dijela BiH i Ruske Federacije. U narednom vremenskom periodu sigurno da će se raditi o uspostavi tih interesa, ali do sada na žalost nije bilo interesa i zahteva usmjerenih na konkretne projekte vezane za ulaganja u ovaj dio tržišta", kaže Hasić.
Hasić kaže da će Vanjskotrgovinska komora pokušati uspostaviti kontakte i ponuditi usluge građevinskog sektora iz cijele BiH, a potencijal je i u izvozu prehrambenih bosanskohercegovačkih proizvoda.