Dostupni linkovi

Njemačka obilježila 22. godišnjicu ujedinjenja


Njemačka je danas, ekumenskom božjom službom i centralnom proslavom u Minhenu, obeležila 22. godišnjicu ujedinjenja.Ceremonija je održana u prisustvu državnog i političkog vrha i brojnih gostiju i uz pozive za više zajedništva, zajedničkog rada i borbe za Evropu.

Predsjednik Bundestaga Norbert Lamert pozvao je na jačanje zajedništva, istakavši da se više ne moraju rušiti zidovi, ali da je za ujednjenje Evrope potrebna razumna i dalekovida politika, kao i građani "angažovani za zajedničku evropsku ideju"

Lamert je podsjetio na "evropsku dimenziju" njemačkog ujednjenja i rekao da bez prevladavanja evropskih podjela ne bi bilo njemačkog jedinstva.

On je ocenio da je ponovno uspostavljanje državnog jedinstva Njemačke bilo pretpostavka za zajedničko prerastanje Evrope u jednu uniju zapadno-srednje i istočnoevropskih država i upozorio na pasnost da evropska ideja bude uskraćena pred ekonomskim pitanjima.

"Evropa je više nego jedna uprava, više nego birokratija, više nego jedan pravac, više nego ugovori i ona je, takođe, više nego euro...", rekao je Lamert i naglasio da Njemačka i Evropa nisu dvije odvojene dimenzije.

Dalji razvoj Evrope je u njemačkom interesu, naglasio je Lamert na svečanosti, na kojoj su bili njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednik države Joahim Gauk i drugi političari i gosti.

Kardinal Rajnhard Marks i evangelistički pokrajinski biskup Hajnrih Bedford-Sstrom su ukazali na posebne obaveze Njemačke za budućnost Evrope i upozorili na njemački samostalni put ili nadmoć i prepotenciju.

"Mi nismo sami kao Njemci na tom putu, nego smo tu kao Evropljani", rekao je Marks, katolički biskup u Minhenu i naglasio da bez bez evropskog zajedništva ne bi bilo ni njemačkoj jedinstva.

Kada je riječ o prazniku ujedinjenja, mediji pišu da je narodu više ostao u sjećanju 9. novembar 1989. godine, kada je pao Berlinski zid, kao kraj DDR i konflikata Istoka i Zapada i dan koji simbolizuje prilog običnih ljudi istorijskim promjenama, od oficijelnog, parlamentarnog proglašnja ujednjenja 3. oktobra 1990. godine.
XS
SM
MD
LG