Izgradnja Pelješkog mosta, koji bi riješio pitanje povezanosti hrvatskog juga sa ostatkom zemlje, kao i pitanje transporta ljudi i robe, tip je projekta koji može konkurisati za evropska sredstva, potvrdila je hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Vesna Pusić.
Pusićeva je rekla da je rješavanje ovog problema u vezi sa trajnim rješenjem pitanja granice sa BiH, jer se sada koristi privremeni režim koji je na snazi od 1999. godine, a koji bi hrvatska vlada u jesen trebala da pošalje na ratifikaciju u Sabor.
"O tome ćemo, naravno, razgovarati sa BiH i nadam se da ćemo to riješiti", rekla je Pusićeva za hrvatske medije.
Istakla da o tom pitanju postoje detaljne analize koje su ustanovile da potpisani sporazum poštuje republičke granice koje su postojale prije osamostaljenja Hrvatske i BiH, a ostrvca Mali i Veliki Škoj, te vrh Kleka prema privremenom režimu, koji je i formalno na snazi već 13 godinu, pod upravom su BiH.
Do kraja godine u Briselu će održati trilateralni sastanak o granicama sa ministrom inostranih poslova BiH Zlatkom Lagumdžijom i povjerenikom EU Štefanom Fileom.
Pusićeva je podsjetila da bi pristupni ugovor Hrvatske s Evropskom unijom do kraja godine trebala ratifikovati 21 zemlja članica Unije, što je apsolutni prioritet hrvatske spoljne politike.
Ona je istakla da je za Hrvatsku važno da glavni izvještaj Evropske komisije u oktobru bude pozitivan, nakon čega se nadaju da će se smanjiti broj poglavlja za koje podnose redovne izvještaje Komisiji.
Ona je potvrdila da će 19. septembra biti održan sastanak sa povjerenicima Evropske komisije, gdje će razgovarati o zahtjevima EU o poštovanju šengenskih uslova.
Pusićeva je istakla važnost regionalne saradnje, te najavila mogućnost sastanka sa novim ministrom spoljnih poslova Srbije Ivanom Mrkićem, kao i posjete Makedoniji i Albaniji.
"U interesu je Hrvatske da se čitava regija stabilizuje i da zemlje regije što prije krenu evropskim putem", rekla je Pusićeva.
Pusićeva je rekla da je rješavanje ovog problema u vezi sa trajnim rješenjem pitanja granice sa BiH, jer se sada koristi privremeni režim koji je na snazi od 1999. godine, a koji bi hrvatska vlada u jesen trebala da pošalje na ratifikaciju u Sabor.
"O tome ćemo, naravno, razgovarati sa BiH i nadam se da ćemo to riješiti", rekla je Pusićeva za hrvatske medije.
Istakla da o tom pitanju postoje detaljne analize koje su ustanovile da potpisani sporazum poštuje republičke granice koje su postojale prije osamostaljenja Hrvatske i BiH, a ostrvca Mali i Veliki Škoj, te vrh Kleka prema privremenom režimu, koji je i formalno na snazi već 13 godinu, pod upravom su BiH.
Do kraja godine u Briselu će održati trilateralni sastanak o granicama sa ministrom inostranih poslova BiH Zlatkom Lagumdžijom i povjerenikom EU Štefanom Fileom.
Pusićeva je podsjetila da bi pristupni ugovor Hrvatske s Evropskom unijom do kraja godine trebala ratifikovati 21 zemlja članica Unije, što je apsolutni prioritet hrvatske spoljne politike.
Ona je istakla da je za Hrvatsku važno da glavni izvještaj Evropske komisije u oktobru bude pozitivan, nakon čega se nadaju da će se smanjiti broj poglavlja za koje podnose redovne izvještaje Komisiji.
Ona je potvrdila da će 19. septembra biti održan sastanak sa povjerenicima Evropske komisije, gdje će razgovarati o zahtjevima EU o poštovanju šengenskih uslova.
Pusićeva je istakla važnost regionalne saradnje, te najavila mogućnost sastanka sa novim ministrom spoljnih poslova Srbije Ivanom Mrkićem, kao i posjete Makedoniji i Albaniji.
"U interesu je Hrvatske da se čitava regija stabilizuje i da zemlje regije što prije krenu evropskim putem", rekla je Pusićeva.
