Na današnji dan 1992. kod Nemetina je razmijenjeno 714 hrvatskih logoraša, koji su prošli srpske logore. Razmijenjeni su tada uglavnom branitelji Vukovara, nakon devet mjeseci zarobljeništva u najgorim logorima na području Srbije - u Begejcima, Stajićevu, Nišu, Aleksincu i Sremskoj Mitrovici.
U povodu 20. godišnjice razmjene i Dana zarobljenika srbijanskih koncentracijskih logora, Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara priopćila je kako će predsjedniku Ivi Josipoviću predložiti da ratnim zarobljenicima u srbijanskim logorima dodijeli spomen-medalju kao priznanje za žrtvu koju su dali za domovinu.
U Udruzi napominju da hrvatski logoraši nakon toliko godina nisu dobili ni moralnu zadovoljštinu ni odštetu od države na čijem su teritoriju bili zatočeni i zlostavljani, a obitelji ubijenih ni njihova tijela.
Zato od hrvatskih vlasti traže da snažnije i djelotvornije rade na tomu, a pogotovo da ne razmišljaju o nagodbi i mogućem povlačenju tužbe za ratnu odštetu na Međunarodnom sudu pravde.
Prema službenim podacima u 64 neprijateljska logora i zatvora tijekom rata bilo je zatočeno gotovo osam tisuća ljudi, među njima čak 532 žene, više od 200 mlađih od 18, a 424 osobe bile su starije od 60 godina. U logorima je ubijeno 300 ljudi, a koliko ih je život izgubilo na putu prema njima, još se ne zna. Društvo logoraša iznosi podatak da je kroz zatočeništvo prošlo 30.000 branitelja i civila.
Hrvatska još traga za 1736 svojih državljana nestalih tijekom Domovinskog rata.
Srbija do danas nije priznala postojanje logora na svojoj teritoriji.
U povodu 20. godišnjice razmjene i Dana zarobljenika srbijanskih koncentracijskih logora, Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara priopćila je kako će predsjedniku Ivi Josipoviću predložiti da ratnim zarobljenicima u srbijanskim logorima dodijeli spomen-medalju kao priznanje za žrtvu koju su dali za domovinu.
U Udruzi napominju da hrvatski logoraši nakon toliko godina nisu dobili ni moralnu zadovoljštinu ni odštetu od države na čijem su teritoriju bili zatočeni i zlostavljani, a obitelji ubijenih ni njihova tijela.
Zato od hrvatskih vlasti traže da snažnije i djelotvornije rade na tomu, a pogotovo da ne razmišljaju o nagodbi i mogućem povlačenju tužbe za ratnu odštetu na Međunarodnom sudu pravde.
Prema službenim podacima u 64 neprijateljska logora i zatvora tijekom rata bilo je zatočeno gotovo osam tisuća ljudi, među njima čak 532 žene, više od 200 mlađih od 18, a 424 osobe bile su starije od 60 godina. U logorima je ubijeno 300 ljudi, a koliko ih je život izgubilo na putu prema njima, još se ne zna. Društvo logoraša iznosi podatak da je kroz zatočeništvo prošlo 30.000 branitelja i civila.
Hrvatska još traga za 1736 svojih državljana nestalih tijekom Domovinskog rata.
Srbija do danas nije priznala postojanje logora na svojoj teritoriji.
