Dostupni linkovi

Prokopijević: Srbija srlja u inflaciju


Miroslav Prokopijević, foto: Vesna Anđić
Miroslav Prokopijević, foto: Vesna Anđić
U četvrtak 2. avgusta je ceo dan trajala burna rasprava o novom Zakonu o Narodnoj banci Srbije (NBS) da bi tokom dana stigla vest da je guverner Dejan Šoškić podneo ostavku, a kasnije da je vladajuća koalicija odustala od najkritikovanije odredbe o finansiranju javnih i državnih preduzeća prodajom hartija od vrednosti.

Sa ekonomistom Miroslavom Prokopijevićem razgovarali smo o tome kakve posledice mogu biti najavljenih mera nove vlasti - od promene guvernera, promene Zakona o NBS, do načina na koji će se namaći sredstva za državna i javna preduzeća odnosno za plate i penzije.

RSE: Da li biste mogli da prokometarišete najnoviju vest da je vladajuća koalicija podnela amandman kojim se briše član 18. Predloga izmene Zakona o Narodnoj banci Srbije, a kojim se precizira mogućnost indirektnog kreditiranja države kroz kupovinu hartija od vrednosti na sekundarnom tržištu.

Prokopijević: To je pozitivan korak, ali tu mora da piše da Centralna banka ne sme da kreditira državu i njena javna preduzeća ni na koji način. Bojim se, jer su hartije od vrednosti samo jedan od načina, primarne emisije je drugi, direktne uplate su treći, pomoć iz budžeta je četvrti itd. Prema tome, ovo je korak u pozitivnom pravcu i tu bar deo vladajuće koalicije pokazuje da shvata koliko bi to bio veliki problem, ali na neki način problem ostaje.

RSE: Vratićemo se na poteze nove vlasti. Zašto je guverner Šoškić dobrovoljno dao ostavku i zapravo ubrzao smenu guvernera i otvorio vrata da se novi guverner pojavi već iduće nedelje?

Prokopijević: Pretpostavljam da je jedan razlog to što nije hteo da bude vučen po blatu. Drugi razlog je verovatno što on računa da će biti strahovita opozicija i iz sveta i od svog ko išta zna o ekonomiji u zemlji o ovakvom potezu, tako da on sada može mirno da se povuče, iako i on ima dosta "putera na glavi". Nije on idealan guverner, ali je velika greška nove vlasti što ga je smenila - trebalo je da ga pusti godinu i po-dve, jer bi to smanjilo pritisak na dinar. Ovako će pritisak biti pojačan i dinar će biti u sve većim problemima.

RSE: Da li preti hiperinflacija na koju su podsećali članovi opozicije, na devedesete godine i sve ono što se događalo tada sa dinarom?

Prokopijević: To može da se desi, ali ja mislim da oni nemaju hrabrosti dotle da idu. Ono što je sigurno je da će inflacija biti neuporedivo viša - od 10 posto pa naviše, sa očekivanjem da bi za godinu-godinu i po dana mogla da bude na nivou od 30 do 40 posto godišnje.

RSE: Zašto je vlast požurila da ovo uradi?

Prokopijević: Ja njih uopšte ne razumem, oni tako “seku granu na kojoj sede”. To što se bude dešavalo sa dinarom, obiće se o glavu i privredi i stanovništvu koje je u kreditima. Bojim se da preti i povlačenje nekih banaka, jer što bi one rizikovale da rade u takvom poslovnom okruženju.

RSE: Da li to ugrožava evropske integracije?

Prokopijević: To apsolutno, proces će biti strahovit. Čini mi se ono što će se desiti je da će oni ukinuti tu odredbu po kojoj centralna banka može da finansira državu, gradove i javna preduzeća, a da će guvernerka ostati. A guvernerka je, odnosno osoba za koju se računa da će biti guvernerka, je u finansijskom smislu, smislu razumevanja centralnog bankarstva i finansijskih tržišta totalni amater. Ona nema nikakve radove, čak ni relevantne izjave, koje imaju težinu i za koje stručnjaci misle da imaju neku težinu i osnovu. Prema tome, ona može da sprovodi ovakve smešne i opasne politike kakve su predviđene ovim zakonom i pretpostavljam da je to i cilj, ali ta priča nema nikakvu budućnost, ni za vladajuću stranku ni za nas kao građane.

Nova nesrećna epizoda

RSE: Ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić je ponovio da nema novca za plate i penzije, da je za to dobio potvrdu direktorke trezora, koja mu je rekla da je jedva “namaknuto” za avgust. Dinkić je najavio i restrukturiranje duga do kraja godine, tako što bi se vratio dug sa visokim kamatnim stopama, a zaduživanje pod povoljnijim uslovima.

Ilustracija
Ilustracija
Prokopijević: Mislim da je to preteg za daljnu nesrećnu epizodu u ekonomskom startu ove vlade od nekoliko vrlo nesrećnih, gde je svakako najnesrećnija je ova sa Centralnom bankom - a to je da se podignu porezi, a da se iz države niko ne otpušta i da se ne režu državni troškovi. Mislim da je to linija manjeg otpora i da je to nešto što uništava privredu i ulaganja kojih će biti još manje, kao i radnih mesta. Još više će onda intervenisati država i biće još većih problema.

RSE: Ako je i do sada, ukoliko se složimo a pretpostavljam da hoćemo, guverner bio kontrolisan od strane vlasti zašto je sada ovo toliko opasno?

Prokopijević: Tu se, rekao bih, nezavisnost, centralne banke koja ja počela da se gradi u vreme Koštunicine vlade, kada je Narodna banka dobila Savet koji odlučuje o postavljanju i razrešenju guvernera, ako guverner ne umre ili se fatalno ne razboli i ne može da radi, to je bio korak ka nezavisnosti. To se sad sve ukida. Zato je ovaj zakon loš, ovo je katastrofa.

RSE: Šta to zapravo znači, šta se najesen može dogoditi?

Prokopijević: Kad se daju prve pare neće inflacija da bukne, ali će početi da raste. Ali kroz jedno šest meseci do godinu dana možete da računate da će inflacija sve više rasti, ako budu izdašni u tom programu kao što nameravaju – da pokrenu ta propala državna preduzeća i da im nekako drže “nos iznad vode”. Kažem , za godinu-godinu i po dana može da bude 30-40 posto kao u Zimbabveu.

RSE: Da li pomoć Rusije tu nešto može da učini?

Prokopijević: Ne, to je gledanje na pogrešnu stranu. Rusija je, kada gledate ovih poslednjih godina ili koliko već, možemo da kažemo i 50 godina, nikada nije pomogla nešto. A i bilo bi pogrešno ako vi vodite slepačku i rđavu politiku da gledate da vas drugi sprečavaju.

RSE: Šta je sa primedbom onih koji kažu da gde su Međunarodni monetarni fond i Svetska banka intervenisali tu hleba nema?

Prokopijević: To je tačno za one zemlje koje su spale na prosjački štap, jer tamo mnogo sreće ne može ni da bude. Ali postoje mesta na kojima su intervencije dale rezultate ne zaboravite - kriza u Južnoj Koreji, kriza na Baltiku. Tu je intervenisao MMF i te zemlje su se oporavile i nastavile da rade, ali one imaju bazično valjana pravila. Međutim, ne možete da očekujete od zemalja kao što su Venecuela i Srbija, znači neki “bolesnici na smrt”, njima niko ne može da pomogne jer oni sami sebi neće da pomognu.
XS
SM
MD
LG