Monitoring Grčke se nastavlja - po prvi puta od oktobra prošle godine u Atinu ponovo dolaze predstavnici EU-a, MMF-a i Evropske centralne banke kako bi vidjeli u kojoj mjeri su provedene obećane reforme.
O dugo očekivanom izvještaju međunarodnih kontrolora ovisi da li će Grčka dobiti novu finansijsku pomoć te da li će aktualni program štednje biti "prilagođen stanju u zemlji", čemu se nadaju predstavnici nove vladajuće koalicije u Atini, navodi Deutsche Welle.
U više navrata su međunarodni finansijski stručnjaci iz takozvane "Trojke" morali odgađati svoju posjetu - ili zbog toga što se nisu htjeli uplitati u predizbornu borbu u Grčkoj, ili, kao što je to bio slučaj prošle sedmice, zbog bolesti grčkih političara.
Ali sada ih u Atini ne očekuje baš ugodna atmosfera. Nova grčka vlada je na proteklim parlamentarnim izborima pobijedila s obećanjem, da će s predstavnicima međunarodne zajednice ponovo pregovarati o modalitetima ranije dogovorenog programa štednje, s ciljem da se ublaže socijalne posljedice strogih mjera stezanja remena.
Vlada Antonisa Samarasa očekuje barem da joj se produže rokovi za provođenje reformi do kraja 2016, kako bi zemlja "došla do daha", kako se to u Atini argumentira.
S obzirom na rekordnu nezaposlenost od 23 posto, te na također rekordnu recesiju koja se za treće tromjesečje ove godine procjenjuje na minus sedam posto, većini Grka ti zahtjevi izgledaju vrlo logičnima.
U najnovijem izvještaju međunarodnih finansijera Grčke se kaže da je prenapuhani grčki državni aparat u posljednje tri godine znatno splasnuo. Od 2009. je navodno broj zaposlenih smanjen za 11 posto na sadašnjih 780.000, navodi se u jednom radnom izvještaju "Trojke".
O dugo očekivanom izvještaju međunarodnih kontrolora ovisi da li će Grčka dobiti novu finansijsku pomoć te da li će aktualni program štednje biti "prilagođen stanju u zemlji", čemu se nadaju predstavnici nove vladajuće koalicije u Atini, navodi Deutsche Welle.
U više navrata su međunarodni finansijski stručnjaci iz takozvane "Trojke" morali odgađati svoju posjetu - ili zbog toga što se nisu htjeli uplitati u predizbornu borbu u Grčkoj, ili, kao što je to bio slučaj prošle sedmice, zbog bolesti grčkih političara.
Ali sada ih u Atini ne očekuje baš ugodna atmosfera. Nova grčka vlada je na proteklim parlamentarnim izborima pobijedila s obećanjem, da će s predstavnicima međunarodne zajednice ponovo pregovarati o modalitetima ranije dogovorenog programa štednje, s ciljem da se ublaže socijalne posljedice strogih mjera stezanja remena.
Vlada Antonisa Samarasa očekuje barem da joj se produže rokovi za provođenje reformi do kraja 2016, kako bi zemlja "došla do daha", kako se to u Atini argumentira.
S obzirom na rekordnu nezaposlenost od 23 posto, te na također rekordnu recesiju koja se za treće tromjesečje ove godine procjenjuje na minus sedam posto, većini Grka ti zahtjevi izgledaju vrlo logičnima.
U najnovijem izvještaju međunarodnih finansijera Grčke se kaže da je prenapuhani grčki državni aparat u posljednje tri godine znatno splasnuo. Od 2009. je navodno broj zaposlenih smanjen za 11 posto na sadašnjih 780.000, navodi se u jednom radnom izvještaju "Trojke".
