Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) izrazila je zabrinutost zbog Trgovinskog sporazuma protiv krivotvorenja (ACTA), koji se, između ostalog, odnosi i na zaštitu intelektualnog vlasništva na internetu.
U pismu predsjedniku Europskog parlamenta, Nijemcu Martinu Schulzu, pozvala je na poštivanje slobode izražavanja.
"Zabrinuta sam zbog ACTA-e, sporazuma koji bi mogao utjecati na slobodu izražavanja i slobodan protok informacija u uvoj elektroničkoj eri", objasnila je Dunja Mijatović, predstavnica OESS-a za slobodu medija.
U pismu upućenom Schulzu, Mijatović ocjenjuje da bi bilo konstruktivno provesti kompletniju procjenu o mogućim učincima ACTA-e na temelja prava, posebice slobodu izražavanja i pravo na privatnost u EU i šire.
Osobito je, stoji u pismu, zabrinuta mogućnošću koju ACTA daje davateljima internetskih usluga da objelodani privatne podatke o navodnim kradljivcima autorskih prava, bez odluke suda ili mogućnosti na žalbu.
Mijatović je pozvala Europski parlament da razmotri spomenuta pitanja.
ACTA je potpisana 26. siječnja u Tokiju. Potpisale su je 22 od 27 zemalja EU-a. O ACTA-i su pregovarali EU, Sjedinjene Države, Japan, Kanada, Novi Zeland, Australija, Singaput, Južna Koreja, Maroko, Meksiko i Švicarska, a tekst toga sporazuma zamišljen je za široku borbu protiv kršenja autorskih prava, od lijekova i drugih dobara, do ilegalnog skidanja sadržaja s interneta, prenosi portal HRT.
U pismu predsjedniku Europskog parlamenta, Nijemcu Martinu Schulzu, pozvala je na poštivanje slobode izražavanja.
"Zabrinuta sam zbog ACTA-e, sporazuma koji bi mogao utjecati na slobodu izražavanja i slobodan protok informacija u uvoj elektroničkoj eri", objasnila je Dunja Mijatović, predstavnica OESS-a za slobodu medija.
U pismu upućenom Schulzu, Mijatović ocjenjuje da bi bilo konstruktivno provesti kompletniju procjenu o mogućim učincima ACTA-e na temelja prava, posebice slobodu izražavanja i pravo na privatnost u EU i šire.
Osobito je, stoji u pismu, zabrinuta mogućnošću koju ACTA daje davateljima internetskih usluga da objelodani privatne podatke o navodnim kradljivcima autorskih prava, bez odluke suda ili mogućnosti na žalbu.
Mijatović je pozvala Europski parlament da razmotri spomenuta pitanja.
ACTA je potpisana 26. siječnja u Tokiju. Potpisale su je 22 od 27 zemalja EU-a. O ACTA-i su pregovarali EU, Sjedinjene Države, Japan, Kanada, Novi Zeland, Australija, Singaput, Južna Koreja, Maroko, Meksiko i Švicarska, a tekst toga sporazuma zamišljen je za široku borbu protiv kršenja autorskih prava, od lijekova i drugih dobara, do ilegalnog skidanja sadržaja s interneta, prenosi portal HRT.
