Dostupni linkovi

Zamire li kultura čitanja na Balkanu


Ilustracija
Ilustracija
Godišnje se, u Pragu, iz biblioteka posudi, više od sedam i pol milijuna knjiga. Odlazak u knjižnicu je za Čehe gotovo obiteljski ritaul.

„Kultura i obrazovanje temelj su svakoga društva”, podsjetila nas je naša slušateljica Lidija Đerić, koja je inicirala temu tjedna o bibliotekama. Željela je saznati koliko se u našim državama čitaju pisci koji su dizali glas protiv rata i ludila.

Kako se biblioteke financiraju, koliko su opremljene za čitaoce s oštećenim vidom? Da li za nas vrijedi ona izreka - Koliko si knjiga pročitao, toliko i vrijediš? Kako ističe naša slušateljica: „Svijet bez knjige je svijet divljaka”. O tome zašto je pokrenula ovu temu Lidija Đerić je pojasnila u intervjuu koji je dala RSE

Biblioteke u Srbiji dijele sudbinu ostalih dijelova društva i kao što ni kultura nije bila u fokusu kod donošenja raznih odluka, tako i biblioteke, kao temelj kulture uz muzeje i arhive, trpe posljedice takvog odnosa. Stanje u bibliotekama je daleko od onog u tim ustanovama u razvijenim zemljama. Čitanje je u Srbiji postalo jedna vrsta eskapističke delatnosti, smatraju neki od sagovornika Ljudmile Cvetković u temi pod naslovom "Vredna književnost ostaje na margini"

Dovoljan je sasvim letimičan pogled na bibliotekačku djelatnost u Crnoj Gori, da bi se zaključilo da je ona u teškom položaju. Novca nema dovoljno, pa se računa na evropske fondove. A za razliku od entuzijazma, koji se pojedinačno može naći u nekim crnogorskim bibliotekama, druge nisu zainteresirane čak ni da prime knjige na poklon navodi Esad Krcić.

U BiH sve je manje ljubitelja knjige. Mladi uglavnom čitaju ono što moraju – lektiru, i to skraćena izdanja na internetu. Oni malo stariji, češće se odlučuju za laganija štiva, poput američkih bestselera, koja ih neće opteretiti, piše u tekstu "Laka literatura za teške dane" Mirna Sadiković.

Knjižnice u Hrvatskoj nisu izgubile bitku s kompjutorima i internetom. Trenutno muku muče s prostorom i nedostatkom stručnog osoblja, ali imaju budućnost. Digitaliziraju se i nude brojne manifestacije kojima privlače sve više građana i čitatelja. Ipak, mladi ljudi puno manje čitaju, jedan je od zaključaka teksta Ankice Barbir Mladinović.
XS
SM
MD
LG