U periodu od 2005. do 2009. godine, pod mjerama tajnog nadzora (MNT) koje sprovodi Agencija za nacionalnu bezbjednost, bilo je 324 građanina Crne Gore, dok je taj podatak ANB proglasila za tajnu posljednje tri godine, pozivajući se na Zakon o tajnosti podataka, tvrdeći da bi se time ugrozila nacionalna bezbjednost.
To je pokazalo istraživanje NVO Institut “Alternativa” pod nazivom “ANB i mjere tajnog nadzora – ima li kontrole”.
Saradnica na programima te NVO Dina Bajramspahić kazala je da sporna i sudska kontrola primjene ove mjere, izostanak prakse i procedure uništavanja podataka o ličnosti u slučajevima kada nije utvrđen osnov za nastavak, parlamentarna kontrola primjene MTN, ali i rad unutrašnje kontrole ANB-a.
“Istraživanje se odnosilo na dvije MNT – elektronske komunikacije i unutrašnjost objekata. Tako su u 2008. godini MTN korišćene pet puta više nego ostale mjere koje može iskoristiti ANB, što ukazuje na potrebu da se se valjano objasne razlozi ove prakse”, kazala je Bajramspahić na konferenciji za novinare.
Prema njenim riječima, sudska kontrola je svedena na odobravanje mjera i nema značajniju ulogu u ocjeni primjene mjera. Bajramspahić je dodala da u izvještaju o radu Vrhovnog suda primijećeno da nema podataka o MTN, o kojima bi obavijestili nadležni skupštinski Odbor za politički sisem, upravu i pravosuđe, a što bi bio dobar trag parlamentarcima u Odboru za bezbjednost i odbranu.
To je pokazalo istraživanje NVO Institut “Alternativa” pod nazivom “ANB i mjere tajnog nadzora – ima li kontrole”.
Saradnica na programima te NVO Dina Bajramspahić kazala je da sporna i sudska kontrola primjene ove mjere, izostanak prakse i procedure uništavanja podataka o ličnosti u slučajevima kada nije utvrđen osnov za nastavak, parlamentarna kontrola primjene MTN, ali i rad unutrašnje kontrole ANB-a.
“Istraživanje se odnosilo na dvije MNT – elektronske komunikacije i unutrašnjost objekata. Tako su u 2008. godini MTN korišćene pet puta više nego ostale mjere koje može iskoristiti ANB, što ukazuje na potrebu da se se valjano objasne razlozi ove prakse”, kazala je Bajramspahić na konferenciji za novinare.
Prema njenim riječima, sudska kontrola je svedena na odobravanje mjera i nema značajniju ulogu u ocjeni primjene mjera. Bajramspahić je dodala da u izvještaju o radu Vrhovnog suda primijećeno da nema podataka o MTN, o kojima bi obavijestili nadležni skupštinski Odbor za politički sisem, upravu i pravosuđe, a što bi bio dobar trag parlamentarcima u Odboru za bezbjednost i odbranu.
