Evropska komisija i 22 članice EU potpisale su kontroverzni "Trgovinski sporazum protiv falsifikovanja"(ACTA) koji je uzrokovao hakerske napade i ulične proteste u evropskim gradovima.
Kipar, Estonija, Njemačka, Holandija i Slovačka jedine su članice EU koje nisu stavile potpis na ceremoniji održanoj u Tokiju.Evropska komisija saopštila je da je riječ o čistoj proceduri i da će i ove članice uskoro potpisati ACTA.
Međunarodni sporazum stvoren je u proteklih pet godina u razgovorima vođenim iza zatvorenih vrata između članica EU i odabranih članova Svjetske trgovinske organizacije (STO) radi zaštite prava intelektualne svojine na digitalnim i fizičkim proizvodima.
Brisel tvrdi da EU gubi oko osam milijardi eura godišnje zbog falsifikovanih predmeta, koji preplavljuju tržišta i da će ACTA zaštiti radna mjesta.
ACTA će stupiti na snagu nakon ratifikacije u Evropskom parlamentu i u članicama EU.
Sporazum izaziva negodovanje među aktivistima pokreta za slobodu govora, koji smatraju da ACTA vlastima daje previše ovlaštenja i ide dalje od isto tako kontroverznog američkog zakona "Stop onlajn piratskim aktima" (SOPA).
Ceremoniju potpisivanja ACTA pratili su značajni protesti u Briselu i Poljskoj.
Sporazum su do sada potpisale SAD, Australija, Kanada, Japan, Maroko, Novi Zeland, Singapur i Južna Koreja.
Protesti zbog ACTA dolaze nekoliko dana nakon koordinisanog protivljenja američkim zakonima iz "Stop online piratskim aktima" (SOPA) i "Protest intelektualne imovine akta" (PIPA).
U znak protesta nekoliko popularnijih internet stranica (Wikipedia i sl.) zatamnilo je početne strane i bili su "ofline" cijeli dan. Diskusije o SOPA i PIPA nacrtima u Predstavničkom domu i Senatu su odgođene.
Kipar, Estonija, Njemačka, Holandija i Slovačka jedine su članice EU koje nisu stavile potpis na ceremoniji održanoj u Tokiju.Evropska komisija saopštila je da je riječ o čistoj proceduri i da će i ove članice uskoro potpisati ACTA.
Međunarodni sporazum stvoren je u proteklih pet godina u razgovorima vođenim iza zatvorenih vrata između članica EU i odabranih članova Svjetske trgovinske organizacije (STO) radi zaštite prava intelektualne svojine na digitalnim i fizičkim proizvodima.
Brisel tvrdi da EU gubi oko osam milijardi eura godišnje zbog falsifikovanih predmeta, koji preplavljuju tržišta i da će ACTA zaštiti radna mjesta.
ACTA će stupiti na snagu nakon ratifikacije u Evropskom parlamentu i u članicama EU.
Sporazum izaziva negodovanje među aktivistima pokreta za slobodu govora, koji smatraju da ACTA vlastima daje previše ovlaštenja i ide dalje od isto tako kontroverznog američkog zakona "Stop onlajn piratskim aktima" (SOPA).
Ceremoniju potpisivanja ACTA pratili su značajni protesti u Briselu i Poljskoj.
Sporazum su do sada potpisale SAD, Australija, Kanada, Japan, Maroko, Novi Zeland, Singapur i Južna Koreja.
Protesti zbog ACTA dolaze nekoliko dana nakon koordinisanog protivljenja američkim zakonima iz "Stop online piratskim aktima" (SOPA) i "Protest intelektualne imovine akta" (PIPA).
U znak protesta nekoliko popularnijih internet stranica (Wikipedia i sl.) zatamnilo je početne strane i bili su "ofline" cijeli dan. Diskusije o SOPA i PIPA nacrtima u Predstavničkom domu i Senatu su odgođene.
