Dostupni linkovi

Online protest protiv zakona o pirateriji urodio plodom


Google sa porukom: Recite Kongresu: Molimo nemojte cenzurisati veb, 18. januar 2012
Google sa porukom: Recite Kongresu: Molimo nemojte cenzurisati veb, 18. januar 2012
Vikipedija (Wikipedia) i ostali vebsajtovi - koji su u znak protesta zbog predloženih američkih zakona protiv piraterije u sredu “zatamnili” svoje internet stranice – izgleda da su uspeli u svom naumu.

Bujica protesta vebsajtova, korisnika Interneta i aktivista za slobodu izražavanja, navela je osam članova američkog Kongresa da povuku podršku predloženim zakonima protiv piraterije. Stav su promenili i pojedini pokretači ovih zakonskih inicijativa.

Zakon protiv onlajn piraterije (SOPA), koji razmatra Predstavnički dom, i Zakon o zaštiti intelektualne svojine (PIPA), o kome se raspravlja u Senatu američkog Kongresa – od najvećeg su prioriteta za lobiste kompanija za zabavu, izdavačkih kuća, farmaceutskiih firmi i drugih, koji smatraju da je smanjenje onlajn piraterije od ključne važnosti.

Na meti ovih zakonskih predloga nisu samo sajtovi koji nude ilegalne kopije filmova i pesama, već i sajtovi i veb pretraživači koji imaju linkove ka veb stranama sa takvom sadržinom.

Sajtovima sa piratizovanim materijalom bio bi blokiran pristup sa teritorije SAD, a vlasnicima autorskih prava i američkoj vladi dala bi se ovlašćenja da od suda traže ukidanje sajtova koji su povezani sa piraterijom.

Američkim kompanijama bilo bi zabranjeno da posluju sa takvim sajtovima.

Međutim, Internet sajtovi i tehnološke kompanije smatraju da su ove inicijative veoma restriktivne i nezgrapne, jer time potpkopavaju inovacije i slobodu govora i, istovremeno, kompromituju funkcionisanje Interneta.

Povučena podrška

Vikipedija, najveća onlajn enciklopedija na svetu, zatamnila je svoju stranicu u sredu. Slično su postupili blog servis Vorld pres (WordPress) i servis za vesti Redit (Reddit), dok je Gugl (Google) pozvao korisnike da se suprotstave cenzuri, a Fajrfoks (Firefox) je svoju naslovnu stranu ofarbao u crno a preko svoje maskote, lisice, stavio crnu traku, koja simbolizuje cenzuru. Protestu se priključilo više od 7.000 sajtova.

Vikipedija, Gugl, Mozila i redit protest zbog novog zakona
Vikipedija, Gugl, Mozila i redit protest zbog novog zakona
Zbog masovnih protesta, neki od inicijatora ovih zakona povukli su podršku. Među njima su senator Marko Rubio (Marco) sa Floride, zvezda u usponu Republikanske stranke, zatim njegove stranačke kolege Roj Blant (Roy D. Blunt) iz Misurija i Džon Kornin (John Cornyn) iz Teksasa.

Kornin je zatražio da se odloži debata:

“Bolje je da se to dobro obavi, nego brzo i pogrešno. Krađa sadržaja je pljačka – to je očito i jednostavno. Međutim, zabrinutost zbog neželjene štete koja bi mogla da se nanese Internetu i inovacijama u tehnološkom sektoru, zahteva pažljiviju ravnotežu, za šta je potrebno više vremena.”

Endru Rasiej (Andrew), predsedavajući grupe “New York Tech Meetup”, učestvovao je u organizaciji protesta u Njujorku ispred kancelarija senatora Čaka Šamera (Chuck Schumer) i Kirstena Bilibranda (Billibrand).
"Kada Amerika nastoji da ubedi Kinu i Iran da ne ograničavaju Internet, onda ne bi trebalo da dajemo loš primer”, kaže demonstrant Jan Basin.

Jedan od demonstranata, Jan Basin (Ian Bassin), ističe da ako se usvoje ovi zakoni, niz vebsajtova može biti zatvoren samo zbog jednog kršenja autorskih prava od strane bilo kog korisnika koji uđe na dotičnu stranicu.

“Mislim da se time šalje pogrešan signal u smislu omogućavanja vladama da zatvaraju vebsajtove. Internet treba da bude slobodan medijum koji promoviše demokratiju širom sveta. Kada Amerika nastoji da ubedi Kinu i Iran da ne ograničavaju Internet, onda ne bi trebalo da dajemo loš primer.”

I Obamina administracija je rezervisana prema ovim inicijativama. Bela kuća je u subotu saopštila da podržava borbu protiv piraterije, ali ne i zakone "koji umanjuju slobodu izražavanja, ugrožavaju sajberbezbednost ili podrivaju dinamični, inovativni globalni internet".

Stoga se može očekivati veto predsednika Obame u slučaju usvajanju ova dva akta u Kongresu.
XS
SM
MD
LG