Otpušteni vojnici iz Federacije pomažu kolegama iz RS

Oko hiljadu i dvjesto bivših pripadnika oružanih snaga Bosne i Hercegovine, koji su rat proveli u Armiji BiH, protestima su natjerali vlasti u Federaciji da im počne isplaćivati minimalne penzije od 150 eura mjesečno. Rezultat je to dogovora sa federalnim premijerom Nerminom Nikšićem.

Njihove kolege iz RS ostale su i bez tog minimuma jer ih vlasti u tom entitetu nisu uplanirale u ovogodišnji budžet.

Kada su stigle prve uplate, otpušteni vojnici Oružanih snaga BiH iz Federacije odlučili su se na neobičan i human gest. Izdvojiće po 10 KM za svoje kolege iz RS kako bi njih oko 300, dobilo makar simboličnu mjesečnu sumu, kaže predsjednik Udruženja otpuštenih vojnika iz Federacije Senad Hubijer.

''Mi smo došli na ideju da se solidarišemo sa njima i da izdvojimo 10 KM po pojedincu, da bi prikupili negdje oko 15 hiljada maraka, da bi oni dobili tu negdje kao i mi, jer ne možemo dopustiti da su oni prepušteni ulici, da nemaju osnovnih sredstava za život, jer ipak to su ljudi koji su se borili za Republiku Srpsku, koji su krv proljevali za Republiku Srpsku, a juče se dan te RS obilježava, a ti ljudi zaboravljeni i prepušteni ulici. Mi, bez obzira što smo bili na suprotnim stranama, mi smo došli na tu ideju i mi ćemo im pomoći u narednom periodu, koliko možemo'', kaže Hubijer.

Tako danas bh. veterani, vojnici koji su se četiri ratne godine borili na različitim stranama i gledali preko nišana, dijele isti hljeb. Ujedinila ih je ista muka i neimaština, te neodgovorni političari koji su zakone donijeli ali ih ne provode.

Darko Topić iz Prijedora kaže da je četiri godine proveo u Vojsci RS, a nakon toga u Oružanim snagama BiH. Kada je njemu i njegovim kolegama istekao ugovor, prema važećem zakonu, stekli su uslove za penzionisanje ali kako kaže za penzije nema.

''Ja ne mogu živiti, ni moja familija, od iluzija i praznih priča. Džaba je meni govoriti kako sam ja Srbin ako su moja djeca gladna, ako ja nemam od čega da živim, ako ne mogu da platim režije..A prije svega, ostavimo to iza sebe, to što je bilo, mi smo i tada bili izigrani od strane političara u tom suludom periodu rapada bivše Jugoslavije i samoga dešavanja na tlu BiH, znači mi smo tu samo bili iskorišteni, mi smo bili pijuni za pomjeranje, gdje su sa nama manipulisali kako je njima odgovaralo. Prošlo je to vrijeme, kako vrijeme prolazi tako i rane zacjeljuju i moramo gledati unaprijed'', priča Topić.

Slučaj za primjer

Parlament BiH je 2010. donio zakon koji vojnicima otpuštenim zbog navršenih 35 godina starosti garantuje penzije ili otpremnine, no to pravo niko od njih do sada nije uspio ostvariti. Entitetski zavodi penzijskog osiguranja nisu dobili garanciju da će im novac za to biti osiguran iz državnog budžeta.

Za sada, na osnovu odluke o privremenom finansiranju otpuštenim vojnicima iz Federacije u naredna tri mjeseca biće isplaćivana nadoknada u iznosu minimalne penzije od 310 KM od koje će oni dobrovoljno odvajati za kolege iz RS-a.

Ovaj hvale vrijedan potez bivših vojnika mogao bi biti putokaz za sve druge građane čija prava bh vlasti ne poštuju, ističe predsjednica Helsinškog komiteta BiH Vera Jovanović.

''Izgleda da je to najbolji pokazatelj da naši ljudi u jako teškim ekonomskim situacijama pokazuju tu solidarnost, naravno jeste neobično da je to krenulo od njih, ali u svakom slučaju to upravo može biti jedan pozitivan pokazatelj koji govori da mi, bez obzira na prošlost koja nas je zadesila, da nju trebaju raščišćavati pravosudni organi. Ta solidarnost u njihovom slučaju bi trebala da bude primjer i za ostale da samo tako, na taj način ujedinjeni, mogu pomoći i mogu, ne samo dovesti do uvažavanja svojih prava, nego jednostavno do širenja tolerancije, razumijevanja i pomoći jednih drugima'', ističe Jovanović.

Neimaština koju dijele i učinjena im nepravda, među vojicima nekada zaraćenih strana, učinila je više za proces pomirenja nego brojni projekti civilnog društva, domaćih i stranih NVO organizacija, religijska ili akademska zajednica u BiH.

Potez bivših vojnika armije BiH i solidarnost pokazali su da razumiju druge i to je jako važno, naglašava direktor Internacionalnog multireligijskog i interkulturnog centra, Marko Oršolić.

''Mi se od početka borimo da ljudima kažemo; ili ćeš biti u dijalogu i razumijevanju raznoraznih interesa, čak životnih potreba ili ćeš se međusobno istrijebiti. Nema trećega puta. To važi za BiH i za cijeli svijet. Meni je drago da ovaj segment našega društva, jako osjetljiv i važan, vojni, da je to prije shvatio nego mnogi koji su na to jako pozvani i koji iskreno u tome ne sudjeluju, mislim i na ljude iz vjerskog života, iz intelektualnog života. To govori istovremeno i o našoj situaciji koja je izuzetno teška barem što se tiče dijaloga, zato što oni koji su na njega pozvani, neiskreni su u tome, čak uništavaju i one koji počnu da taj dijalog primjenjuju ili ga minimiziraju ili ga odgurnu na neki način, jer neće iskreno to pomirenje. Meni je drago da su vojnici upravo ti koji su sad očito dali pravi primjer'', kaže Oršolić.