Na listi Obavještajne jedinice "Ekonomista" /EIU/ i prema indeksu demokratije EIU, BiH je zauzela 95. mjesto u svijetu po stanju demokratije, dok je Srbija ove godine zauzela 64. mjesto.
Izvještaj EIU, koji je dio grupe koja izdaje časopis "Ekonomist", pruža uvid u stanje demokratije u 165 zemalja i dvije teritorije, što je skoro cijela svjetska populacija i velika većina zemalja.
EIU navodi da je 2011. godina politički bila veoma burna, prije svega, zbog dužničke krize i slabih političkih vođstava u razvijenom svijetu, dramatičnih promjena i sukoba na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi i rastuće socijalne pobune u velikom dijelu svijeta.
Zemlje su, na osnovu pet kriterijuma - izborni proces i pluralizam, građanske slobode, funkcionisanje vlade, političko učešće i politička kultura svrstane u četiri tipa režima: puna demokratija, manjkava demokratija, hibridni režimi i autoritarni režimi, prenose beogradski mediji.
Norveška, Island i Danska su na vrhu liste. U 26 zemalja potpune demokratije, pored većine članica EU, nalaze se i Novi Zeland (5), Australija (6), Kanada (8), SAD (19), Japan (19), Južna Koreja (22) i Mauricijus (24).
Srbija se nalazi u grupi zemalja manjkave demokratije. Tu grupu predvode Zelenortska ostrva (27), za kojima slijede članice EU - Portugal (27), Francuska (29), Slovenija (30), Italija (31) i Grčka (32). Južna Afrika je na 28. mjestu. Poljska je na 45, a Mađarska na 49. Bugarska je na 52. mjestu, a Hrvatska na 53. poziciji, kao i prošle godine. Rumunija je na 59. poziciji. Makedonija zauzima 73, a Crna Gora 74. mjesto.
Albanija je na 87. mestu u okrviru zemalja kojima vladaju hibridni režimi. Tu su i Turska (88), BiH (95) i Irak na 112. mjestu.
U autoritarne režime svrstani su Egipat (115), Rusija (117), Jordan (118), Maroko (119), Kuvajt (122), Libija (125), Kuba (126), Kazahstan (137), Belorusija (139), Kina (141) i Ujedinjeni Arapski Emirati (149).
Izvještaj EIU, koji je dio grupe koja izdaje časopis "Ekonomist", pruža uvid u stanje demokratije u 165 zemalja i dvije teritorije, što je skoro cijela svjetska populacija i velika većina zemalja.
EIU navodi da je 2011. godina politički bila veoma burna, prije svega, zbog dužničke krize i slabih političkih vođstava u razvijenom svijetu, dramatičnih promjena i sukoba na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi i rastuće socijalne pobune u velikom dijelu svijeta.
Zemlje su, na osnovu pet kriterijuma - izborni proces i pluralizam, građanske slobode, funkcionisanje vlade, političko učešće i politička kultura svrstane u četiri tipa režima: puna demokratija, manjkava demokratija, hibridni režimi i autoritarni režimi, prenose beogradski mediji.
Norveška, Island i Danska su na vrhu liste. U 26 zemalja potpune demokratije, pored većine članica EU, nalaze se i Novi Zeland (5), Australija (6), Kanada (8), SAD (19), Japan (19), Južna Koreja (22) i Mauricijus (24).
Srbija se nalazi u grupi zemalja manjkave demokratije. Tu grupu predvode Zelenortska ostrva (27), za kojima slijede članice EU - Portugal (27), Francuska (29), Slovenija (30), Italija (31) i Grčka (32). Južna Afrika je na 28. mjestu. Poljska je na 45, a Mađarska na 49. Bugarska je na 52. mjestu, a Hrvatska na 53. poziciji, kao i prošle godine. Rumunija je na 59. poziciji. Makedonija zauzima 73, a Crna Gora 74. mjesto.
Albanija je na 87. mestu u okrviru zemalja kojima vladaju hibridni režimi. Tu su i Turska (88), BiH (95) i Irak na 112. mjestu.
U autoritarne režime svrstani su Egipat (115), Rusija (117), Jordan (118), Maroko (119), Kuvajt (122), Libija (125), Kuba (126), Kazahstan (137), Belorusija (139), Kina (141) i Ujedinjeni Arapski Emirati (149).
