Hrvatska je biskupska konferencija žestoko napala osječkog novinara Dragu Hedla, jednog od najboljih hrvatskih istraživačkih novinara i zatražila od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića da povuče odlikovanje koje mu je uručio 7. prosinca, na Međunarodni dan ljudskih prava, za osobit i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava.
Bivšeg novinara Ferala i dugogodišnjeg dopisnika Radija Slobodna Europa, danas novinara Jutarnjeg lista, Komisija 'Iustitia et pax' optužuje da je u doba komunističkog režima, svojim napisima, potirao jedno od temeljnih ljudskih prava, pravo slobode vjerovanja, a kardinala Stepinca nazivao 'krvnikom među svecima'.
Hedl tvrdi da reakcije i optužbe iz katoličke Crkve ne dolaze zbog njegovih 'grijeha iz prošlosti', već zbog aktualnih tekstova o kriminalu i nepravilnostima u katoličkoj Crkvi i ustrajnog pisanja o ratnim zločinima, ali i zbog želje da se diskreditira hrvatskog predsjednika, Ivu Josipovića, koji ga je odlikovao.
Novinar Drago Hedl potvrđuje da je prije 30 godina, kao mladi novinar Glasa Slavonije pisao o pojavljivanju lika kardinala Alojzija Stepinca u mozaiku jedne crkve u Slavoniji, što je, kaže, tih godina, izazvalo veliku političku buru. U izvještaju je konstatirao da je kardinal Stepinac osuđen u Jugoslaviji, kao ratni zločinac, ali, ako to u Crkvi tumače kršenjem ljudskih prava, onda se, kaže Hedl, može otvoriti i pitanje uloge katoličke Crkve u povijesti u kojoj je ta ista Crkva itekako, kršila ljudska prava, spaljujući na lomači ljude koji se nisu s njom slagali.
„Ja sam, dakle, u kontekstu te činjenice, da se Stepinčev lik pojavio na mozaiku u jednoj crkvi u Slavoniji spomenuo i činjenicu da je Stepinac u državi Jugoslaviji bio osuđen za ratne i zločine i da se, dakle, lik toga čovjeka, koji je bio osuđen za ratne zločine pojavio i na mozaiku u crkvi. Ne vidim u tome ništa sporno, ne vidim u tome ništa strašno, to su činjenice koje su bile poznate i prije moga teksta i ne vidim kako sam, na taj način, kršio prava vjernika“, kaže Hedl.
Za istraživanje i pisanje o ratnim zločinima na obje strane, hrvatskoj i srpskoj, osobito zločinima nad Srbima u ratnom Osjeku, za što je, na kraju, i osuđen ratni šef tog grada Branimir Glavaš, Hedl je u proteklih 15-tak godina primio brojne međunarodne nagrade, ali i brojne prijetnje smrću, te više puta bio pod policijskom zaštitom. Po pitanju ratnih zločinaca i zločina uvijek je, kaže, s Crkvom bio na suprotnoj strani.
„Dok je trajala cijela ta priča s Glavašom, bio sam na potpuno suprotnoj strani od onoga što je činila Crkva. U vrijeme kad sam ja isticao činjenicu da je u Osijeku počinjen teški ratni zločin, njemu je u zatvor pohrlio biskup Marin Srakić. Istodobno, biskup Srakić nije, recimo, primio nijednu obitelj žrtava, čiji su muževi, sinovi ili očevi bili ubijeni u Osijeku u sklopu onoga za što se sudilo Glavašu. Dakle, bili smo tu na sasvim različitim pozicijama", kaže Hedl za RSE i dodaje:
"Takođe, nedavno sam pisao o vrlo velikom pedofilskom skandalu u Katoličkoj crkvi u mjestu Berak, kraj Vukovara. Pisao sam i o silnoj raskoši koju je Crkva upotrijebila u izgradnji vikotorijata u Osijeku gdje za 50 milijuna kuna, u vrijeme opće recesije i teškog života ljudi, Crkva u svoje objekte ugrađuje - pozlaćene slavine. Pisao sam u zadnju godinu-dvije i o tome kako je Crkva gradeći velike i pompozne rekreacijske centre ostala dužna tvrtkama koje su ih gradile, zbog čega su tvrtke morale bankrotirati i otpusiti radnike, tako da pretpostavljam, da je cijeli taj niz tekstova bio sada spojen u jednu dobru priliku da se kroz ovaj orden, koji mi je dodijelio predsjednik, pokuša dezavuirati mene, a na taj način (preko mene) i predsjednika Republike.“
Pusić: Na vječnu sramotu Crkvi
I predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Zdenko Duka, zaključuje da je tako brza reakcija iz Crkve na Hedlovo odlikovanje, uperena, prije svega, na ono što novinar Hedl radi posljednjih 20 godna, a ne na taj jedan tekst iz 1981-e.
„Ja mislim da je to i reakcija na Hedlovu knjigu o Branimiru Glavašu, to je knjiga koju je on prošle godine napisao, koja je nagrađena i doista spada u
Novinar Drago Hedl na promociji knjige o Branimiru Glavašu
vrh hrvatske publicistike. Tu se radi, naravno, i o hrvatskim ratnim zločinima. Hedl je, i inače, radeći prije svega u Feralu, ali i drugdje, pisao mnogo o ratnim zločinima, i s jedne i sa druge strane. Mislim da Hrvatska biskupska konferencija, još uvijek, vrlo teško prihvaća da je bilo ratnih zločina i na hrvatskoj strani, oni to ne žele priznati i meni se čini da je to glavni uzrok“, ocjenjuje Duka.
Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić, udruge koja je ove godine i sama dobila Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos u zaštiti ljudskih prava, nije pročitao Hedlov tekst iz 80-tih,ali, kaže, otkad ga zna, zna da je Hedl protiv bilo kakvih progona i zločina, a i sam je, bio progonjen od 'bande' okupljene oko Branimira Glavaša, ratnih godina u Osijeku.
U vrijeme kad su se nad osječkim civilima događali masovni zločini i kad se malo tko usudio o tome progovoriti, novinar Hedl je, podsjeća Pusić, stao na stranu progonjenih. I Crkva je, zaključuje Pusić, u tim turbulentnim vremenima, morala primijetiti da se, uz progone Hrvata, teško krše ljudska prava po etničkoj reazdijelnici i stati u zaštitu svih progonjenih, promatrati ih kao ljudsko biće, a ne dijeliti po nacionalnosti.
„To katolička crkva niti u Osijeku, a niti šire, na žalost, nije učinila i to joj je, po mome nišljenju, na vječnu sramotu“, kazao je Pusić.
