Liječe li se građani BiH, Crne Gore i Srbije u centrima izvan matične države, te postoji li interes stranaca za dolazak na liječenje u region?
U Srbiji je posljednjih godina sve zastupljeniji novi fenomen – „medicinski turizam”. Iz godine u godinu, po različite ljekarske usluge, dolazi sve veći broj stranaca.
Najčešći su posjetioci iz Engleske, Amerike, Italije i Švicarske, a zdravstvene usluge koje se najviše traže su iz oblasti stomatologije, oftalmologije i estetske hirurgije.
Razlog su, kako ostaci nekada dobro uređenog zdravstvenog sistema, tako i cijene, koje su uslijed velikog siromaštva u Srbiji, u nekim slučajevima i tri puta niže, nego u zemljama iz kojih pacijenti dolaze, piše u tekstu Srbija popularna medicinsko-turistička destinacija Ognjen Zorić.
Liječenje građana izvan države, za crnogorski budžet predstavlja značajnu stavku jer, iako se odobrava samo u slučajevima kada se određena zdravstvena usluga ne može ukazati u zemlji, po ovom osnovu se odlivaju višemilionske sume.
Velika većina pacijenata odlazi u zdravstvene centre u Srbiji. Sudeći po fakturama, više od 90 posto, navodi Esad Krcić u tekstu Za liječenje u inostranstvu troše se milioni evra.
Za liječenje bosanskohercegovačkih građana u inostranstvu, najčešće se organizuju humanitarne akcije jer država nema novca, a zdravstvo je u nadležnosti entiteta.
S druge strane, za većinu ljudi već je podvig doći u jedan od četiri najveća klinička centra u samoj Bosni.
Ukoliko je potreban odlazak pacijenta u jednu od susjednih država, u kojoj ga mogu izliječiti, sam mora platiti troškove liječenja, koji najčešće prelaze cifru od 100.000 maraka, piše Selma Boračić u tekstu Teško i do ljekara u drugom entitetu.
U Srbiji je posljednjih godina sve zastupljeniji novi fenomen – „medicinski turizam”. Iz godine u godinu, po različite ljekarske usluge, dolazi sve veći broj stranaca.
Najčešći su posjetioci iz Engleske, Amerike, Italije i Švicarske, a zdravstvene usluge koje se najviše traže su iz oblasti stomatologije, oftalmologije i estetske hirurgije.
Razlog su, kako ostaci nekada dobro uređenog zdravstvenog sistema, tako i cijene, koje su uslijed velikog siromaštva u Srbiji, u nekim slučajevima i tri puta niže, nego u zemljama iz kojih pacijenti dolaze, piše u tekstu Srbija popularna medicinsko-turistička destinacija Ognjen Zorić.
Liječenje građana izvan države, za crnogorski budžet predstavlja značajnu stavku jer, iako se odobrava samo u slučajevima kada se određena zdravstvena usluga ne može ukazati u zemlji, po ovom osnovu se odlivaju višemilionske sume.
Velika većina pacijenata odlazi u zdravstvene centre u Srbiji. Sudeći po fakturama, više od 90 posto, navodi Esad Krcić u tekstu Za liječenje u inostranstvu troše se milioni evra.
Za liječenje bosanskohercegovačkih građana u inostranstvu, najčešće se organizuju humanitarne akcije jer država nema novca, a zdravstvo je u nadležnosti entiteta.
S druge strane, za većinu ljudi već je podvig doći u jedan od četiri najveća klinička centra u samoj Bosni.
Ukoliko je potreban odlazak pacijenta u jednu od susjednih država, u kojoj ga mogu izliječiti, sam mora platiti troškove liječenja, koji najčešće prelaze cifru od 100.000 maraka, piše Selma Boračić u tekstu Teško i do ljekara u drugom entitetu.