Patriotska liga Sarajevskog kantona zatražila je od Sabora Islamske zajednice BiH da aktuelnog reisa dr. Mustafu ef. Cerića imenuju za doživotnog vrhovnog poglavara Islamske zajednice BiH. Inicijativa je naišla na različite komentare - od utemeljenosti zahtjeva u šerijatu, do pokušaja destrukcije institucionalne uređenosti Islamske zajednice u BiH.
Predsjednik Patriotske lige Kantona Sarajevo Kadrija Škrijelj kaže kako je dr. Mustafa ef. Cerić svojim djelovanjem u ratnim i poratnim godinama zaslužio doživotni mandat na poziciji reisa.
Osim povlaštenih penzija koje za mirnodopsko djelovanje trebaju dobiti i reis i kardinal vrhbosanski Vinko Puljić, ova boračka organizacija zatražiće i formiranje jedinstvene Islamske zajednice Evrope sa sjedištem u Sarajevu, a koju bi trebao predstavljati upravo reis Cerić.
„Mi kažemo zato što čovjek nikada nije prećutao, sve ono što je trebalo da se oglase naši političari, sve ono što su trebali vjerski poglavari, sve što je trebao neko drugi - to je on uradio. U tom smislu smatramo da je započeo, pa neka i završi svoje.“
Esad Hećimović
Ključni autoriteti u Bosni i Hercegovini po pitanju tumačenja šerijata i organizacije Islamske zajednice odbili su još 2008. godine prijedlog za uvođenje doživotnog mandata reisu Ceriću, podsjeća kolumnista Oslobođenja Esad Hećimović. Tada je prijedlog stigao iz NVO AKOS, bliske islamskim vjerskim krugovima. Novom inicijativom Hećimović nije iznenađen.
„Sada se javlja Patriotska liga kao jedna od organizacija koja pripada tzv. ratnim kategorijama stanovništva, i to, također, nije iznenađenje jer u ovom drugom mandatu reisa Cerića on upravo nastoji, kako je on sam to opisao, da nacionalizira, odnosno 'bošnjakizira' Bošnjake. Riječ je o jednom stavu da je za muslimane važnije pitanje ličnosti nego pitanje institucija. U ozbiljnim krugovima akademika islamskih nauka je već godinama jasno da takva ideja nema nikakvog uporišta, osim u onim starim, boljševičko-orijentalnim načinima razmišljanja“, smatra Hećimović.
Neimarlija: IZ nije crkva
Da unutar IZ BiH već postoje određene rasprave o poziciji i dužini mandata reisu-l-uleme, potvrdio je za RSE Safet Softić, predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH. Nije isključio mogućnost da bi već u septembru, nakon mjeseca Ramazana, mogla biti otvorena rasprava o Ustavu IZ. Njegov stav od ranije je poznat: to bi bio korak unazad.
„Dužina mandata reisa ne treba da bude doživotna. Mislim da to treba ograničiti mandatom, ali svrsishodnije bi bilo da to bude jedan mandat koji bi možda bio malo duži od postojećeg. To je možda neko rješenje koje ja smatram prikladnim. Po postojećem stanju stvari, uvaženi reis Musafa ef. Cerić ne može biti ponovo kandidat za reisu-l-ulemu zato što je obnašao dva mandata po sedam godina. Po Ustavu je da jedna osoba ima mogućnost da ima dva mandata“, navodi Softić.
Za Edhema Bičakčića, potpredsjednika Sabora Islamske zajednice, riječ je o pitanju koje ipak treba raspraviti budući da doživotni mandat ima utemeljenje, kako kaže, u šerijatu.
„Nema tu nikakvih zapreka. Čak je šerijatska praksa bila da su prva četvorica halifa, koji su birani na demokratski način u tadašnjim skupštinama, bili doživotno. Ima onih koji to podržavaju, ima i onih koji to ne podržavaju. Vidjećemo u jednoj normalnoj raspravi, gdje će u konačnosti o tome Sabor odlučivati, ako takve ideje uđu u proceduru, kako će se stvari odvijati“, kazao je Bičakčić.
U osmanskoj državi, na čiju se organizaciju islamskih institucija naslanjaju bosanski muslimani, mandati ključnih funkcionera - kadija, muftija i samog šejhul-islama kao vjerskog poglavara - bili su vremenski ograničeni, ili su trajali do premještaja nositelja takvih funkcija voljom državne vlasti.
Hilmo Neimarlija, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, upozorava da se IZ tek '90-ih izborila za princip izbornosti, zbog čega bi uvođenje doživotnog mandata značilo destrukciju osnovnog načela uređenosti Islamske zajednice.
„Meni je žao što ni aktualni ni prethodni predsjednik Sabora IZ to ne vide u ovim svojim reagiranjima - da bi to bilo strašno retrogradno i da bi to vraćalo cijelu organizaciju Islamske zajednice skroz unazad. Islamska zajednica nije crkva, odgovorne ličnosti u IZ nisu posvećenici, njihov autoritet nije osobnog karaktera nego institucionalnog karaktera, oni samim tim podliježu provjeri i odgovornosti i ograničenom trajanju vršenja dužnosti“, izjavio je Neimarlija.
Profesor Hilmo Neimarlija dodaje:
„Moguće je da se i raznorazni interesi uz to vežu. Međutim, generalno, ovo je jedna vrlo neozbiljna priča koja objektivno narušava integritet Islamske zajednice i njezinih organa.“
Drugi mandat reisa Cerića ističe sa 2012. godinom.
Predsjednik Patriotske lige Kantona Sarajevo Kadrija Škrijelj kaže kako je dr. Mustafa ef. Cerić svojim djelovanjem u ratnim i poratnim godinama zaslužio doživotni mandat na poziciji reisa.
Osim povlaštenih penzija koje za mirnodopsko djelovanje trebaju dobiti i reis i kardinal vrhbosanski Vinko Puljić, ova boračka organizacija zatražiće i formiranje jedinstvene Islamske zajednice Evrope sa sjedištem u Sarajevu, a koju bi trebao predstavljati upravo reis Cerić.
„Mi kažemo zato što čovjek nikada nije prećutao, sve ono što je trebalo da se oglase naši političari, sve ono što su trebali vjerski poglavari, sve što je trebao neko drugi - to je on uradio. U tom smislu smatramo da je započeo, pa neka i završi svoje.“
Ključni autoriteti u Bosni i Hercegovini po pitanju tumačenja šerijata i organizacije Islamske zajednice odbili su još 2008. godine prijedlog za uvođenje doživotnog mandata reisu Ceriću, podsjeća kolumnista Oslobođenja Esad Hećimović. Tada je prijedlog stigao iz NVO AKOS, bliske islamskim vjerskim krugovima. Novom inicijativom Hećimović nije iznenađen.
„Sada se javlja Patriotska liga kao jedna od organizacija koja pripada tzv. ratnim kategorijama stanovništva, i to, također, nije iznenađenje jer u ovom drugom mandatu reisa Cerića on upravo nastoji, kako je on sam to opisao, da nacionalizira, odnosno 'bošnjakizira' Bošnjake. Riječ je o jednom stavu da je za muslimane važnije pitanje ličnosti nego pitanje institucija. U ozbiljnim krugovima akademika islamskih nauka je već godinama jasno da takva ideja nema nikakvog uporišta, osim u onim starim, boljševičko-orijentalnim načinima razmišljanja“, smatra Hećimović.
Neimarlija: IZ nije crkva
Da unutar IZ BiH već postoje određene rasprave o poziciji i dužini mandata reisu-l-uleme, potvrdio je za RSE Safet Softić, predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH. Nije isključio mogućnost da bi već u septembru, nakon mjeseca Ramazana, mogla biti otvorena rasprava o Ustavu IZ. Njegov stav od ranije je poznat: to bi bio korak unazad.
Softić: Dužina mandata reisa ne treba da bude doživotna. Mislim da to treba ograničiti mandatom, ali svrsishodnije bi bilo da to bude jedan mandat koji bi možda bio malo duži od postojećeg.
„Dužina mandata reisa ne treba da bude doživotna. Mislim da to treba ograničiti mandatom, ali svrsishodnije bi bilo da to bude jedan mandat koji bi možda bio malo duži od postojećeg. To je možda neko rješenje koje ja smatram prikladnim. Po postojećem stanju stvari, uvaženi reis Musafa ef. Cerić ne može biti ponovo kandidat za reisu-l-ulemu zato što je obnašao dva mandata po sedam godina. Po Ustavu je da jedna osoba ima mogućnost da ima dva mandata“, navodi Softić.
Za Edhema Bičakčića, potpredsjednika Sabora Islamske zajednice, riječ je o pitanju koje ipak treba raspraviti budući da doživotni mandat ima utemeljenje, kako kaže, u šerijatu.
„Nema tu nikakvih zapreka. Čak je šerijatska praksa bila da su prva četvorica halifa, koji su birani na demokratski način u tadašnjim skupštinama, bili doživotno. Ima onih koji to podržavaju, ima i onih koji to ne podržavaju. Vidjećemo u jednoj normalnoj raspravi, gdje će u konačnosti o tome Sabor odlučivati, ako takve ideje uđu u proceduru, kako će se stvari odvijati“, kazao je Bičakčić.
U osmanskoj državi, na čiju se organizaciju islamskih institucija naslanjaju bosanski muslimani, mandati ključnih funkcionera - kadija, muftija i samog šejhul-islama kao vjerskog poglavara - bili su vremenski ograničeni, ili su trajali do premještaja nositelja takvih funkcija voljom državne vlasti.
Hilmo Neimarlija, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, upozorava da se IZ tek '90-ih izborila za princip izbornosti, zbog čega bi uvođenje doživotnog mandata značilo destrukciju osnovnog načela uređenosti Islamske zajednice.
„Meni je žao što ni aktualni ni prethodni predsjednik Sabora IZ to ne vide u ovim svojim reagiranjima - da bi to bilo strašno retrogradno i da bi to vraćalo cijelu organizaciju Islamske zajednice skroz unazad. Islamska zajednica nije crkva, odgovorne ličnosti u IZ nisu posvećenici, njihov autoritet nije osobnog karaktera nego institucionalnog karaktera, oni samim tim podliježu provjeri i odgovornosti i ograničenom trajanju vršenja dužnosti“, izjavio je Neimarlija.
Profesor Hilmo Neimarlija dodaje:
„Moguće je da se i raznorazni interesi uz to vežu. Međutim, generalno, ovo je jedna vrlo neozbiljna priča koja objektivno narušava integritet Islamske zajednice i njezinih organa.“
Drugi mandat reisa Cerića ističe sa 2012. godinom.
