Prema podacima Udruženja za zaštitu žiranata u BiH, samo tokom prošle godine oko 20.000 jemaca je vratilo kredite za druge.
Zbog manjkave zakonske regulative i dugogodišnjih problema s vraćanjem tuđih kredita, prevareni žiranti u Bosni i Hercegovini dovijaju se ne različite načine.
Udruženje za zaštitu žiranata predlaže prevarenima da pokreću krivične postupke protiv bankarskih službenika čiji je potpis na kreditnom ugovoru.
Bankarski službenici su, smatraju u Udruženju za zaštitu žiranata BiH, krivi jer su u momentu sklapanja ugovora znali kreditnu istoriju i prezaduženost dužnika o kojoj jemce nisu obavijestili, kaže predsjednik Udruženja Jovica Cvjetković.
„I opet mu daje kredit. Dovodi u zabludu druge učesnike u ugovoru, dovodi u zabludu jemce da potpišu taj ugovor“, navodi Cvjetković.
On objašnjava da tužbe protiv bankarskih službenika već daju prve rezultate - mnoge banke, uvjerava, zovu žirante i sklapaju dogovor s njima o uzajamnom povlačenju tužbi.
Cvjetković kaže da je problem prevarenih žiranata zainteresovao i Svjetsku banku čiji su predstavnici, prema njegovim riječima, bili zapanjeni cijelom situacijom.
Iz kancelarije Svjetske banke u Bosni i Hercegovini ipak stiže informacija da ova institucija neće rješavati taj problem, već će raditi na edukaciji korisnika kredita prilikom sklapanja ugovora s bankom.
Ekonomski ekspert Slaviša Raković kaže da je u javnosti stvoren pritisak da se preduzimaju mjere na planu rješavanja problema prevarenih žiranata.
To je rezultiralo sugestijom bankama da se krediti naplaćuju primarno od dužnika i donošenjem novih propisa o zaštiti potrošača - objašnjava Raković.
„Međutim, ja moram reći da će biti teško izliječiti prošlost, jer prošlost je bremenita, naročito postupanjima pojedinih, rekao bih, kriminalnih elemenata u mikrokreditnim organizacijama i djelomično u bankama. Tu će žiranti zaista morati da se obrate organima gonjenja da bi se te žirantske prevare gonile onako kako zakon zahtijeva“, smatra Raković.
Inovirani registar
Jasmina iz Sarajeva je bila žirant jednoj ženi koja je, kako se kasnije pročulo, ukupno imala 52 kreditna zaduženja. Dio kredita Jasmina joj je već platila, o čemu kaže:
„Bilo je to oko dvije hiljade maraka. Mi smo je tužili, s obzirom da smo sto posto ubijeđeni da je u pitanju kriminal, kriminalna radnja, želja za prevarom i ostalo. Dvadeset i sedam mjeseci je to čekalo u Tužilaštvu.“
Slaviša Raković kaže da je prilika za bolji položaj žiranata propuštena kada su predlagani amandmani na Zakon o obligacionim odnosima RS i Federacije BiH, gdje je iznesen prijedlog da se privatna jemstva drugačije tretiraju, odnosno, da se prvo naplaćuje od dužnika.
„Imam također utisak da se zbog velikog pritiska, medijskog i javnog, nekako pošlo za palijativnim rješenjema, za tzv. brzim rješenjima, koja sigurno neće doprinijeti nekom značajnom unapređenju prakse“, tvrdi Raković.
Koliko je problem ozbiljan, svjedoče i slučajevi nekoliko samoubistava u Bosni i Hercegovini koja su tokom proteklih godina počinili žiranti koji su smatrali da su došli u bezizlaznu situaciju.
Centralna banka BiH
Mediji su ranije objavili da su Božidar Radovanović iz Ugljevika i Ismeta Ćehić iz Bihaća digli ruku na sebe jer nisu mogli vraćati ogromne iznose tuđih kredita.
Dok bankari uporno podsjećaju da se u praksi zanemaruje činjenica da je ugovor o jemstvu dobrovoljan čin žiranta, jemci tvrde da i pored toga dio banaka i mikrokreditnih organizacija postupa nelegalno prilikom dodjele kredita.
Ipak, u korist žiranata ide uvođenje inoviranog registra kredita u kojem će se, umjesto na mjesečnoj osnovi, podaci o kreditnoj zaduženosti ažurirati dnevno. Time bi se izbjegle zloupotrebe da se tokom jednog mjeseca fizičko lice ili pravni subjekt zaduži kod više banaka.
Dogradnja registra, kako je najavljeno iz Centralne banke BiH, treba da bude završena do kraja godine.
Zbog manjkave zakonske regulative i dugogodišnjih problema s vraćanjem tuđih kredita, prevareni žiranti u Bosni i Hercegovini dovijaju se ne različite načine.
Udruženje za zaštitu žiranata predlaže prevarenima da pokreću krivične postupke protiv bankarskih službenika čiji je potpis na kreditnom ugovoru.
Tužbe protiv bankarskih službenika već daju prve rezultate - mnoge banke, kaže Jovica Cvjetković, zovu žirante i sklapaju dogovor o uzajamnom povlačenju tužbi.
Bankarski službenici su, smatraju u Udruženju za zaštitu žiranata BiH, krivi jer su u momentu sklapanja ugovora znali kreditnu istoriju i prezaduženost dužnika o kojoj jemce nisu obavijestili, kaže predsjednik Udruženja Jovica Cvjetković.
„I opet mu daje kredit. Dovodi u zabludu druge učesnike u ugovoru, dovodi u zabludu jemce da potpišu taj ugovor“, navodi Cvjetković.
On objašnjava da tužbe protiv bankarskih službenika već daju prve rezultate - mnoge banke, uvjerava, zovu žirante i sklapaju dogovor s njima o uzajamnom povlačenju tužbi.
Cvjetković kaže da je problem prevarenih žiranata zainteresovao i Svjetsku banku čiji su predstavnici, prema njegovim riječima, bili zapanjeni cijelom situacijom.
Ekonomski ekspert Slaviša Raković kaže da je u javnosti stvoren pritisak da se preduzimaju mjere na planu rješavanja problema prevarenih žiranata.
To je rezultiralo sugestijom bankama da se krediti naplaćuju primarno od dužnika i donošenjem novih propisa o zaštiti potrošača - objašnjava Raković.
„Međutim, ja moram reći da će biti teško izliječiti prošlost, jer prošlost je bremenita, naročito postupanjima pojedinih, rekao bih, kriminalnih elemenata u mikrokreditnim organizacijama i djelomično u bankama. Tu će žiranti zaista morati da se obrate organima gonjenja da bi se te žirantske prevare gonile onako kako zakon zahtijeva“, smatra Raković.
Inovirani registar
Jasmina iz Sarajeva je bila žirant jednoj ženi koja je, kako se kasnije pročulo, ukupno imala 52 kreditna zaduženja. Dio kredita Jasmina joj je već platila, o čemu kaže:
„Bilo je to oko dvije hiljade maraka. Mi smo je tužili, s obzirom da smo sto posto ubijeđeni da je u pitanju kriminal, kriminalna radnja, želja za prevarom i ostalo. Dvadeset i sedam mjeseci je to čekalo u Tužilaštvu.“
U korist žiranata ide uvođenje inoviranog registra kredita u kojem će se, umjesto na mjesečnoj osnovi, podaci o kreditnoj zaduženosti ažurirati dnevno.
Slaviša Raković kaže da je prilika za bolji položaj žiranata propuštena kada su predlagani amandmani na Zakon o obligacionim odnosima RS i Federacije BiH, gdje je iznesen prijedlog da se privatna jemstva drugačije tretiraju, odnosno, da se prvo naplaćuje od dužnika.
„Imam također utisak da se zbog velikog pritiska, medijskog i javnog, nekako pošlo za palijativnim rješenjema, za tzv. brzim rješenjima, koja sigurno neće doprinijeti nekom značajnom unapređenju prakse“, tvrdi Raković.
Koliko je problem ozbiljan, svjedoče i slučajevi nekoliko samoubistava u Bosni i Hercegovini koja su tokom proteklih godina počinili žiranti koji su smatrali da su došli u bezizlaznu situaciju.
Dok bankari uporno podsjećaju da se u praksi zanemaruje činjenica da je ugovor o jemstvu dobrovoljan čin žiranta, jemci tvrde da i pored toga dio banaka i mikrokreditnih organizacija postupa nelegalno prilikom dodjele kredita.
Ipak, u korist žiranata ide uvođenje inoviranog registra kredita u kojem će se, umjesto na mjesečnoj osnovi, podaci o kreditnoj zaduženosti ažurirati dnevno. Time bi se izbjegle zloupotrebe da se tokom jednog mjeseca fizičko lice ili pravni subjekt zaduži kod više banaka.
Dogradnja registra, kako je najavljeno iz Centralne banke BiH, treba da bude završena do kraja godine.
