Uprkos prethodnoj odluci da se državna pomoć smanji, crnogorski poreski obveznici su prošle godine izdvojili značajno više novca nego 2009.
Osim samog iznosa, problematičan je i način raspodjele.
Poslanici negoduju zbog novca koji se daje privatnim kompanijama, a uskraćuje nerazvijenim područjima.
Od skoro 72 miliona eura državne pomoći za prošlu godinu, čak 43 miliona je otišlo na podgorički Kombinat aluminijuma, koji posluje u sistemu ruskog oligarha Olega Deripaske, a koji je 2009. godine već dobio više od 50 miliona eura.
Taj novac je raspodijeljen na 19 miliona za dotiranje računa za struju, skoro 10 miliona oproštenog poreza i 14 i po miliona eura za državne kreditne garancije.
KAP je tako zadržao prvo mjesto na listi najvećih korisnika državne pomoći. Nikšićka Željezara, koja je do nedavnog stečaja bila u većinskom vlasništvu strane offshore kompanije je, prema zvaničnim podacima, dobila je skoro pet miliona eura.
Poslanik opozicione Nove srpske demokratije Radojica Živković, za RSE kaže da program državne pomoći, vlast koristi da popravi štetu učinjenu lošim privatizacijama.
"Vlada Crne Gore odlučuje o državnoj pomoći. Državnu pomoć uglavnom usmjerava državnim preduzećima koja su loše privatizovana da bi peglala loše ugovore koji čak nijesu dostupni ni javnosti. To su uglavnom ugovori o privatizaciji KAP-a i Željezare. Kompletna pomoć ili njen ogromni dio ide za sanaciju loše potpisanih ugovora KAP-a i Željezare. To nije dobro i to im se iz godine u godinu ponavlja", kazao je Živković.
Tokom sjednice skupštinskog Odbora za ekonomiju i finansije u ponedjeljak, koji je razmatrao Godišnji izvještaj o dodijeljenoj državnoj pomoći za prošlu godinu, rečeno je da ukupna suma iznosi skoro 72 miliona, što u odnosu na prošlogodišnjih 50 i po miliona predstavlja povećanje od 42 posto. Povećanje, do kog je došlo uprkos prethodnoj odluci da se državna pomoć smanji, objašnjeno je svjetskom ekonomskom krizom.
Pored državnog novca koji je dat privatnim preduzećima, među kojima su najvažnija Kombinat aluminijuma i Željezara, na meti kritike poslanika bila je činjenica da za regionalnu državnu pomoć, prošle godine novac uopšte nije izdvajan.
"Mislim da je krajnje vrijeme da se državna pomoć okrene ka sjeveru kako bi se spriječilo dalje iseljavanje tog područja", smatra i Radojica Živković.
"Sve ostalo u Podgoricu, Nikšić i Cetinje, znači centralni dio republike. Primorju vjerovatno nije potrebno jer oni žive od turizma. Nama gore ništa. Potpuno bi bilo normalno da se okrenu malo prema sjeveru. Na žalost, strategija državne politike nije razvoj sjevera nego iskorišćavanje materijalnih dobara sa sjevera, prirodnih i privrednih bogatsava sjevera da bi se razvijala Podgorica".
Rak rana zakona o kontroli pomoći
Zanimljivu paralelu između vladine velikodušnosti prema KAP-u i škrtosti prema sjevernom dijelu Crne Gore, napravio je poslanik vladajuće Socijaldemokratske partije Damir Šehović, čije je izlaganje više ličilo na opozicionu kritiku.
Poslanici u Parlamentu Crne Gore
"Ne rješava se problem regionalnog razvoja dodjeljivanje državne pomoći nego se rješava stvaranjem institucionalnih pretpostavki za stimulisanje razvoja. To su poreske olakšice i druge fiskalne olakšice za sjever koji je nerazvijen. Kada to tražimo od Ministarstva ekonomije oni nam kažu da to ugrožava slobodno tržište. A kada KAP treba da dobije za jednu godinu onoliko sredstava za koliko je kupljen onda to ne predstavlja ugrožavanje neoliberalnog koncepta", rekao je Šehović.
Dok je na pomoć poljoprivredi i ribarstvu, kroz razne subvencije, otišlo nešto manje od 3 miliona eura, za kulturu i informisanje je potrošeno skoro sedam i po miliona: za kultumo-umjetničko stvaralaštvo dva, sport i omladinu tri, RTV Crne Gore milion i 300 hiljada eura. Za, nekada državni, dnevni list Pobjeda, izdvojeno je oko 2 miliona, a Cetinje, kom je dodijeljen status grada kulture, dobilo je svega 470 hiljada eura.
Tokom rasprave o godišnjem izvještaju o državnoj pomoći za 2010., predsjednik
Komisije za kontrolu državne pomoci Mitar Bajčeta je ukazao i na određene probleme u vezi naknadne kontrole utroška dodijeljenog novca.
"Smatram da je to rak rana Zakona o kontroli državne pomoći", rekao je Bajčeta.
"Naknadna kontrola komisije se svodi na to da mi pošaljemo dopis davaocu da nam on kaže da li su namjenski utrošena sredstva. Mi nemamo ni prekršajnih ni kaznenih odredbi, niti je to praksa EU. Mi smo poslali jedan cirkularni dopis svim davaocima koji su se javili i oni su nam onako elegantno odgovorili da se sve odvija u skladu sa programima".
Osim samog iznosa, problematičan je i način raspodjele.
Poslanici negoduju zbog novca koji se daje privatnim kompanijama, a uskraćuje nerazvijenim područjima.
Od skoro 72 miliona eura državne pomoći za prošlu godinu, čak 43 miliona je otišlo na podgorički Kombinat aluminijuma, koji posluje u sistemu ruskog oligarha Olega Deripaske, a koji je 2009. godine već dobio više od 50 miliona eura.
Taj novac je raspodijeljen na 19 miliona za dotiranje računa za struju, skoro 10 miliona oproštenog poreza i 14 i po miliona eura za državne kreditne garancije.
KAP je tako zadržao prvo mjesto na listi najvećih korisnika državne pomoći. Nikšićka Željezara, koja je do nedavnog stečaja bila u većinskom vlasništvu strane offshore kompanije je, prema zvaničnim podacima, dobila je skoro pet miliona eura.
Poslanik opozicione Nove srpske demokratije Radojica Živković, za RSE kaže da program državne pomoći, vlast koristi da popravi štetu učinjenu lošim privatizacijama.
Živković: Državnu pomoć Vlada uglavnom usmjerava državnim preduzećima koja su loše privatizovana da bi peglala loše ugovore koji čak nijesu dostupni ni javnosti.
"Vlada Crne Gore odlučuje o državnoj pomoći. Državnu pomoć uglavnom usmjerava državnim preduzećima koja su loše privatizovana da bi peglala loše ugovore koji čak nijesu dostupni ni javnosti. To su uglavnom ugovori o privatizaciji KAP-a i Željezare. Kompletna pomoć ili njen ogromni dio ide za sanaciju loše potpisanih ugovora KAP-a i Željezare. To nije dobro i to im se iz godine u godinu ponavlja", kazao je Živković.
Tokom sjednice skupštinskog Odbora za ekonomiju i finansije u ponedjeljak, koji je razmatrao Godišnji izvještaj o dodijeljenoj državnoj pomoći za prošlu godinu, rečeno je da ukupna suma iznosi skoro 72 miliona, što u odnosu na prošlogodišnjih 50 i po miliona predstavlja povećanje od 42 posto. Povećanje, do kog je došlo uprkos prethodnoj odluci da se državna pomoć smanji, objašnjeno je svjetskom ekonomskom krizom.
Pored državnog novca koji je dat privatnim preduzećima, među kojima su najvažnija Kombinat aluminijuma i Željezara, na meti kritike poslanika bila je činjenica da za regionalnu državnu pomoć, prošle godine novac uopšte nije izdvajan.
"Mislim da je krajnje vrijeme da se državna pomoć okrene ka sjeveru kako bi se spriječilo dalje iseljavanje tog područja", smatra i Radojica Živković.
"Sve ostalo u Podgoricu, Nikšić i Cetinje, znači centralni dio republike. Primorju vjerovatno nije potrebno jer oni žive od turizma. Nama gore ništa. Potpuno bi bilo normalno da se okrenu malo prema sjeveru. Na žalost, strategija državne politike nije razvoj sjevera nego iskorišćavanje materijalnih dobara sa sjevera, prirodnih i privrednih bogatsava sjevera da bi se razvijala Podgorica".
Rak rana zakona o kontroli pomoći
Zanimljivu paralelu između vladine velikodušnosti prema KAP-u i škrtosti prema sjevernom dijelu Crne Gore, napravio je poslanik vladajuće Socijaldemokratske partije Damir Šehović, čije je izlaganje više ličilo na opozicionu kritiku.
"Ne rješava se problem regionalnog razvoja dodjeljivanje državne pomoći nego se rješava stvaranjem institucionalnih pretpostavki za stimulisanje razvoja. To su poreske olakšice i druge fiskalne olakšice za sjever koji je nerazvijen. Kada to tražimo od Ministarstva ekonomije oni nam kažu da to ugrožava slobodno tržište. A kada KAP treba da dobije za jednu godinu onoliko sredstava za koliko je kupljen onda to ne predstavlja ugrožavanje neoliberalnog koncepta", rekao je Šehović.
Dok je na pomoć poljoprivredi i ribarstvu, kroz razne subvencije, otišlo nešto manje od 3 miliona eura, za kulturu i informisanje je potrošeno skoro sedam i po miliona: za kultumo-umjetničko stvaralaštvo dva, sport i omladinu tri, RTV Crne Gore milion i 300 hiljada eura. Za, nekada državni, dnevni list Pobjeda, izdvojeno je oko 2 miliona, a Cetinje, kom je dodijeljen status grada kulture, dobilo je svega 470 hiljada eura.
Tokom rasprave o godišnjem izvještaju o državnoj pomoći za 2010., predsjednik
Komisije za kontrolu državne pomoci Mitar Bajčeta je ukazao i na određene probleme u vezi naknadne kontrole utroška dodijeljenog novca.
"Smatram da je to rak rana Zakona o kontroli državne pomoći", rekao je Bajčeta.
"Naknadna kontrola komisije se svodi na to da mi pošaljemo dopis davaocu da nam on kaže da li su namjenski utrošena sredstva. Mi nemamo ni prekršajnih ni kaznenih odredbi, niti je to praksa EU. Mi smo poslali jedan cirkularni dopis svim davaocima koji su se javili i oni su nam onako elegantno odgovorili da se sve odvija u skladu sa programima".
