Četiri petine od gotovo 15 i pol milijuna izbjeglica nalazi se u zemljama u razvoju, ističe se u izvještaju UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR) objavljenom na Svjetski dan izbjeglica.
Šanse izbjeglica da dobiju državljanstvo zemalja koje su ih udomile prilično su neizvjesne, kao što su im je ograničena ekonomska perspektiva, ističe se u izvještaju UNHCR-a objav.
Više od četvrtine izbjeglica boravi u Pakistanu, Siriji i Iranu.
Sirijske izbjeglice u kampu Boynuyogunu u Turskoj, 13. juni 2011. godine
U najnovijem izvještaju UNHCR-a nije uključen posljednji izbjeglički val iz sjeverne Afrike. Većina ih je našla utočište u susjednim državama, jer ih Evropljani nastoje spriječiti u pokušaju da stignu do obala EU.
"Strah od poplave izbjeglica u industrijski razvijenim zemljama namjerno ili ne se povezuje s pitanjem migracija,“ upozorava povjerenik za izbjeglice Antonio Guterres.
U nedjelju je Guterres posjetio italijanski otok Lampedusu, gdje je zajedno s ambasadoricom dobre volje Angelinom Jolie razgovarao s izbjeglicama koji su posljednjih mjeseci pobjegli iz Tunisa i Libije.
UNHCR naglašava da su se prilike drastično promijenile od trenutka kada je agencija osnovana 1951., i kada se bavila s oko 2,1 milijuna raseljenih tokom Drugog svjetskog rata.
Državljanstvo
Pored 15,4 miljuna izbjeglica, što je povećanje za oko 153 tisuća ljudi u odnosu na 2009. godinu, UNHCR naglašava da ima 27,5 miljuna interno raseljenih osoba i oko 850 tisuća onih koji su tražili azil tokom prošle godine.
Izbjeglice iz Tunisa na talijanskom otoku Lampedusa, mart 2011. godine
Palestinci i dalje čine trećinu svjetskih izbjeglica. Gotovo pet milijuna njih živi u susjednim državama, a neki su se i rodili u izbjeglištvu.
Petina izbjeglica su Afganistanci koji su izbjegli tokom sovjetske invazije 1979. godine, i tokom talibanske vlasti. Većina ih živi u strašnim uvjetima u Pakistanu i Iranu.
Irak je napustilo oko 1.7 milijuna ljudi, Somaliju 770 tisuća, a Kongo oko 477 tisuća osoba.
UN-ova agencija za izbjeglice upozorava da su mnogi od onih koji su napustili svoje domove u opasnosti da cijeli život provedu u neljudskim uvjetima, ukoliko ne budu integrirani u društvo zemalja koje su im pružile privremni dom, ili ukoliko ih neke druge zemlje ne prime.
„Često se dogodi da susjedne zemlje ne žele dati azil izbjeglicama iz političkih razloga,“ ističe glasnogovornik UNHCR-a Adrian Edwards.
Najviše imigracijskih viza prošle godine dale su Sjedinjene Američke države, više od 71 tisuću. Slijede potom Kanada i Australija s oko 12 i 8,5 tiusuća viza.
Japan je prva od azijskih država koja je odobrila davanje državljanstva izbjeglicama.
U septembru je 90 etničkih Karena iz Burme stiglo u Tokio. Neki od njih cijeli su život boravili u izbjegličkom kampu u Tajlandu.
Šanse izbjeglica da dobiju državljanstvo zemalja koje su ih udomile prilično su neizvjesne, kao što su im je ograničena ekonomska perspektiva, ističe se u izvještaju UNHCR-a objav.
Više od četvrtine izbjeglica boravi u Pakistanu, Siriji i Iranu.
U najnovijem izvještaju UNHCR-a nije uključen posljednji izbjeglički val iz sjeverne Afrike. Većina ih je našla utočište u susjednim državama, jer ih Evropljani nastoje spriječiti u pokušaju da stignu do obala EU.
"Strah od poplave izbjeglica u industrijski razvijenim zemljama namjerno ili ne se povezuje s pitanjem migracija,“ upozorava povjerenik za izbjeglice Antonio Guterres.
U nedjelju je Guterres posjetio italijanski otok Lampedusu, gdje je zajedno s ambasadoricom dobre volje Angelinom Jolie razgovarao s izbjeglicama koji su posljednjih mjeseci pobjegli iz Tunisa i Libije.
UNHCR naglašava da su se prilike drastično promijenile od trenutka kada je agencija osnovana 1951., i kada se bavila s oko 2,1 milijuna raseljenih tokom Drugog svjetskog rata.
Državljanstvo
Pored 15,4 miljuna izbjeglica, što je povećanje za oko 153 tisuća ljudi u odnosu na 2009. godinu, UNHCR naglašava da ima 27,5 miljuna interno raseljenih osoba i oko 850 tisuća onih koji su tražili azil tokom prošle godine.
Palestinci i dalje čine trećinu svjetskih izbjeglica. Gotovo pet milijuna njih živi u susjednim državama, a neki su se i rodili u izbjeglištvu.
Petina izbjeglica su Afganistanci koji su izbjegli tokom sovjetske invazije 1979. godine, i tokom talibanske vlasti. Većina ih živi u strašnim uvjetima u Pakistanu i Iranu.
Irak je napustilo oko 1.7 milijuna ljudi, Somaliju 770 tisuća, a Kongo oko 477 tisuća osoba.
UN-ova agencija za izbjeglice upozorava da su mnogi od onih koji su napustili svoje domove u opasnosti da cijeli život provedu u neljudskim uvjetima, ukoliko ne budu integrirani u društvo zemalja koje su im pružile privremni dom, ili ukoliko ih neke druge zemlje ne prime.
„Često se dogodi da susjedne zemlje ne žele dati azil izbjeglicama iz političkih razloga,“ ističe glasnogovornik UNHCR-a Adrian Edwards.
Najviše imigracijskih viza prošle godine dale su Sjedinjene Američke države, više od 71 tisuću. Slijede potom Kanada i Australija s oko 12 i 8,5 tiusuća viza.
Japan je prva od azijskih država koja je odobrila davanje državljanstva izbjeglicama.
U septembru je 90 etničkih Karena iz Burme stiglo u Tokio. Neki od njih cijeli su život boravili u izbjegličkom kampu u Tajlandu.
