Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele izvijestio je u petak kako je Hrvatska završila svoje šestogodišnje pregovore o članstvu u Europskoj uniji.
“Posebno mi je drago što mogu najaviti da je Europska komisije završila pregovore s Hrvatskom”, kazao je Fuele.
Sada je na zemljama članicama EU da odluče o službenom zaključenju pregovora, a Fuele je izrazio uvjerenje da će se to i dogoditi.
"Sigurni smo da će se to dogoditi, jer su pregovori bili temeljiti i sadržajni. Hrvatska je trebala ispuniti jasne kriterije za svako poglavlje. Komisija je bila u stalnom kontaktu sa svim razinama hrvatskih vlasti, savjetovala ih i financirala. Hrvatska nije trebala samo usvojiti nove zakone, nego ih i provesti i dokazati da je postigla napredak koji se ne može poništiti”, kazao je povjerenik.
On je najavio da će EU “nastaviti pažljivo nadgledati i izvještavati” sve dok Hrvatska ne postane članica Unije, što se očekuje 1. srpnja 2013. godine.
“U ovih šest godina pregovora Hrvatska se veoma promijenila i pretvorila u snažnu demokratsku državu”, kazao je povjerenik za proširenje.
"Ne mogu tvrditi da je to samo radi pregovora, ali pregovori su sigurno ubrzali proces i poslužili kao katalizator. Raduje me što ću vas moći pozdraviti kao 28 državu članicu Europske unije”, zaključio je svoj istup povjerenik za proširenje. .
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso nazvao je ovaj dan “povijesnim za Hrvatsku i za Europsku uniju.” Središnja je riječ u njegovoj poruci – vjerodostojnost.
“Kod proširenja EU-a riječ je o vjedostojnosti vjerodostojnosti kandidatske zemlje u poštivanju svih kriterija i provedbi traženih reformi i vjerodostojnosti na strani Europske unije u trenutku kada se dogovoreni uvjeti ispune”, kazao je Barroso.
Inspiracija za ostale
On je naglasio kako je “ovaj važan korak Hrvatske signal ostatku jugoistočne Europe.
Hrvatska premijerka Jadraka Kosor i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u Zagrebu, travanj 2011
”Današnja odluka Europske komisije pokazuje da proširenje funkcionira, da se Europska unija ozbiljno pridržava svojih obaveza i da se strukturalne reforme u zemlji isplate. Stoga se nadam da je hrvatski napredak inspiracija našim ostalim partnerima da pojačaju svoje reformske napore i da postignu rezultate na korist svojih naroda. To je također u interesu EU-a. Kao što sam vidio tijekom moja dva nedavna posjeta regiji, vjerodostojna politika proširenja ostaje naš najvažniji alat za jačanje uzajamne stabilnosti i prosperiteta u jugoistočnoj Europi", zaključio je Barroso.
Reakcije hrvatskog političkog vrha su i više nego pozitivne, iako i premijerka Jadranka Kosor koja i u petak lobira u Londonu i predsjednik Ivo Josipović naglašavaju kako posao još nije gotov.
“Današnji dan smatram važnim za hrvatsku povijest, ali isto tako ističem kako našim naporima ne smije biti kraj, i kako trebamo nastaviti sa odgovornim i upornim radom na reformama i na poboljšanju uvjeta života naših građana”, kazao je predsjednik Josipović.
.
Oporbena predsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje hrvatskih
pristupnih pregovora sa EU Vesna Pusić nazvala je današnji dan – krajem početka!
“Tek je sada pred nama pravo vrijeme europskog razvoja i funkcionaranja Hrvatske, ali sada zaista za to imamo prave preduvjete i okruženje i prelazimo iz razdoblja uvjetovanosti – gdje vam netko stoji s batinom nad glavom – u razdoblje okruženja, gdje ste zapravo dio i živite u jednom europskom okruženju i unutar njega ste sposobni napredovati i funkcionirati”, navodi Pusić.
Punopravno članstvo za dvije godine
Je li se ovaj napor isplatio, pitali smo povodom vijesti o zaključenju hrvatskih pristupnih pregovora profesora europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Damira Grubišu.
“Taj se napor svakako isplatio, jer je Europska unija bila najjači katalizator promjena i bez njih se te promjene ne bi mogle obaviti, taj potencijal za reforme u Hrvatskoj nije bio toliko jak da bi mogao – kako se kaže – ostvariti samoodrživost. Tako da je bila potrebna Europska unija kao katalizator svih tih promjena, i u tom smilsu je to bilo itekako korisno", ocjenjuje Grubiša.
U sljedećih dvadesetak dana treba potpisati deklaraciju o pristupanju, do kraja godine potpisati sporazum o pristupanju, a potom slijedi referendum u Hrvatskoj i ratifikacija hrvatskog članstva u parlamentima ostalih članica Unije.
Očekuje se i nadzor ispunjavanja preuzetih obaveza koji bi potrajao do punopravnog članstva, dakle do 1. srpnja 2013. godine.
Međutim, nitko ni u vlasti ni u oporbi ne dramatizira posebno tu činjenicu. Tako je primjerice predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pristupnih pregovora s EU Vesna Pusić nakon posjete Nizozemskoj, koju se drži najskeptičnijom, kazala kako je “obzirom na različite varijante koje su se pojavile u javnosti, ovo što Nizozemska smatra potrebnim - daleko od najradikalnije varijante".
"To je jedna umjerena varijanta koja zahtijeva u ovom razdoblju između završetka pregovora i punopravnog članstva redovno izvještavanje o ispunjavanju obveza. Po mom mišljenju je to nešto što bi mi sami trebali uvesti, u smislu vlastitog praćenja. Tu je i instrument ratifikacije. Te preuzete obaveze su naš apsolutni minimum, a ne maksimum”, kazala je predsjednica Nacionalnog odbora.
“Posebno mi je drago što mogu najaviti da je Europska komisije završila pregovore s Hrvatskom”, kazao je Fuele.
Sada je na zemljama članicama EU da odluče o službenom zaključenju pregovora, a Fuele je izrazio uvjerenje da će se to i dogoditi.
"Sigurni smo da će se to dogoditi, jer su pregovori bili temeljiti i sadržajni. Hrvatska je trebala ispuniti jasne kriterije za svako poglavlje. Komisija je bila u stalnom kontaktu sa svim razinama hrvatskih vlasti, savjetovala ih i financirala. Hrvatska nije trebala samo usvojiti nove zakone, nego ih i provesti i dokazati da je postigla napredak koji se ne može poništiti”, kazao je povjerenik.
On je najavio da će EU “nastaviti pažljivo nadgledati i izvještavati” sve dok Hrvatska ne postane članica Unije, što se očekuje 1. srpnja 2013. godine.
“U ovih šest godina pregovora Hrvatska se veoma promijenila i pretvorila u snažnu demokratsku državu”, kazao je povjerenik za proširenje.
"Ne mogu tvrditi da je to samo radi pregovora, ali pregovori su sigurno ubrzali proces i poslužili kao katalizator. Raduje me što ću vas moći pozdraviti kao 28 državu članicu Europske unije”, zaključio je svoj istup povjerenik za proširenje. .
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso nazvao je ovaj dan “povijesnim za Hrvatsku i za Europsku uniju.” Središnja je riječ u njegovoj poruci – vjerodostojnost.
“Kod proširenja EU-a riječ je o vjedostojnosti vjerodostojnosti kandidatske zemlje u poštivanju svih kriterija i provedbi traženih reformi i vjerodostojnosti na strani Europske unije u trenutku kada se dogovoreni uvjeti ispune”, kazao je Barroso.
Inspiracija za ostale
On je naglasio kako je “ovaj važan korak Hrvatske signal ostatku jugoistočne Europe.
Reakcije hrvatskog političkog vrha su i više nego pozitivne, iako i premijerka Jadranka Kosor koja i u petak lobira u Londonu i predsjednik Ivo Josipović naglašavaju kako posao još nije gotov.
“Današnji dan smatram važnim za hrvatsku povijest, ali isto tako ističem kako našim naporima ne smije biti kraj, i kako trebamo nastaviti sa odgovornim i upornim radom na reformama i na poboljšanju uvjeta života naših građana”, kazao je predsjednik Josipović.
.
Oporbena predsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje hrvatskih
“Tek je sada pred nama pravo vrijeme europskog razvoja i funkcionaranja Hrvatske", ocijenila je predsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje hrvatskih pregovora s EU Vesna Pusić.
pristupnih pregovora sa EU Vesna Pusić nazvala je današnji dan – krajem početka!
“Tek je sada pred nama pravo vrijeme europskog razvoja i funkcionaranja Hrvatske, ali sada zaista za to imamo prave preduvjete i okruženje i prelazimo iz razdoblja uvjetovanosti – gdje vam netko stoji s batinom nad glavom – u razdoblje okruženja, gdje ste zapravo dio i živite u jednom europskom okruženju i unutar njega ste sposobni napredovati i funkcionirati”, navodi Pusić.
Punopravno članstvo za dvije godine
Je li se ovaj napor isplatio, pitali smo povodom vijesti o zaključenju hrvatskih pristupnih pregovora profesora europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Damira Grubišu.
“Taj se napor svakako isplatio, jer je Europska unija bila najjači katalizator promjena i bez njih se te promjene ne bi mogle obaviti, taj potencijal za reforme u Hrvatskoj nije bio toliko jak da bi mogao – kako se kaže – ostvariti samoodrživost. Tako da je bila potrebna Europska unija kao katalizator svih tih promjena, i u tom smilsu je to bilo itekako korisno", ocjenjuje Grubiša.
U sljedećih dvadesetak dana treba potpisati deklaraciju o pristupanju, do kraja godine potpisati sporazum o pristupanju, a potom slijedi referendum u Hrvatskoj i ratifikacija hrvatskog članstva u parlamentima ostalih članica Unije.
Očekuje se i nadzor ispunjavanja preuzetih obaveza koji bi potrajao do punopravnog članstva, dakle do 1. srpnja 2013. godine.
Međutim, nitko ni u vlasti ni u oporbi ne dramatizira posebno tu činjenicu. Tako je primjerice predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pristupnih pregovora s EU Vesna Pusić nakon posjete Nizozemskoj, koju se drži najskeptičnijom, kazala kako je “obzirom na različite varijante koje su se pojavile u javnosti, ovo što Nizozemska smatra potrebnim - daleko od najradikalnije varijante".
"To je jedna umjerena varijanta koja zahtijeva u ovom razdoblju između završetka pregovora i punopravnog članstva redovno izvještavanje o ispunjavanju obveza. Po mom mišljenju je to nešto što bi mi sami trebali uvesti, u smislu vlastitog praćenja. Tu je i instrument ratifikacije. Te preuzete obaveze su naš apsolutni minimum, a ne maksimum”, kazala je predsjednica Nacionalnog odbora.
