Aktualiziranje pitanja vjeronauke u sarajevskim osnovnim školama podgrijala je odluka novoizabranog ministra obrazovanja Emira Suljagića.
Naime, on je krajem aprila svim osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo uputio instrukciju da ubuduće ocjena iz predmeta vjeronauka ne ulazi u opći prosjek ocjena učenika. Ovakva odluka izazvala je buru reakcija, u kojoj su najdalje otišli vjerski službenici prijeteći islamskom revolucijom.
Odlukom ministra obrazovanja i nauke KS Emira Suljagića vjeronauka nije ukinuta. Ona će se i dalje pohađati u skladu sa željama roditelja i učenika, ali više neće davati "dodatne bonitete" učenicima koji pohađaju nastavu iz ovog predmeta.
Očekivano, ova odluka nije se svidjela vjerskim autoritetima. Najoštriji u osudi ministra Suljagića je poglavar Islamske zajednice BiH Mustafa ef. Cerić.
Reis Cerić je na jednom od vjerskih skupova u Blagaju iskoristio prisustvo velikog broja muslimana da u jednom političkom govoru uputi niz prijetnji i uvreda na račun Suljagića.
„Ne damo svoju djecu da ih vi učite bezbožništvu. Te državne škole su naše škole. Mi plaćamo porez. Nije to tvoja, ministre, privatna babovina, nisi to donio niotkud nego je to naše - i ima da se uči vjeronauka u tim školama. Ako budete dirali u vjeronauku, imaćete sarajevsko ljeto na ulicama Sarajeva“, kazao je on.
S druge strane, ministar Suljagić odustao je od prepiski sa vjerskim poglavarima u bh. medijima. Nakon nekoliko dana šutnje, za RSE kaže kako je spreman razgovarati, ali da neće pristati na ultimatume.
„Spreman sam da razgovaramo i o toj odluci. Ništa nije u kamen uklesano. Jedino na šta ne pristajem je da se u ovoj debati vrijeđa, da se napada moja ličnost. Mislim da je neprihvatljivo da se i u bilo kakvoj debati o obrazovanju, odnosno o vjeronauci priziva genocid. Mislim da je neprihvatljivo da se spominju moji roditelji. I mislim da je neprihvatljivo da se mene koji sam preživio Srebrenicu optužuje da ovdje spremam novu Srebrenicu“, kazao je Suljagić.
Najdalje u polemici otišao je reisu-l-ulema Mustafa ef.Cerić. Napao je institucije za zaštitu ljudskih prava i nevladin sektor koji je podržao odluku ministra Suljagića.
Spahić: Religija nije isto što i nauka
Spomenuo je i Veru Jovanović, predsjednicu Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, spočitavajući joj ”da mrzi muslimane”, a sve zbog toga što je Helsinški komitet za ljudska prava među prvima podržao odluku kojom ocjena iz predmeta vjeronauka neće ulaziti u opći prosjek učenika:
„Nemojte se igrati sa nama. I poručujem posebno Veri Jovanović: nemoj ti da štitiš naša prava jer ti služiš onima koji mrze islam, koji mrze nas muslimane“, kazao je on.
Reis Mustafa ef. Cerić
Predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH Vera Jovanović odgovara:
„Ja niti mrzim muslimane, niti se zalažem da se izbaci vjeronauk. Ne bih željela i da takav njegov napad okarakterišem kao linč, ali pomalo mi liči na to. Je li ja sad treba da se selim iz Sarajeva, da idem u Banju Luku? Da li bi to možda efendiji Ceriću više odgovaralo?“ pita se ona.
Kao i efendija Cerić, i pročelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije monsinjor Petar Jukić smatra da je odluka uvredljiva, te da ministar Suljagić nije kompetentan da donese bilo kakvu odluku.
„Ministar nije ovlašten odonositi takvu odluku. On nije sposoban, nije kompetentan tumačiti zakone - zakoni su doneseni prije njega“, smatra on.
Vjeronauka u osnovnim i srednjim školama organizovana je različito po kantonima u FBiH, a jedino zajedničko im je što nije obavezan predmet. U nekim kantonima ocjena iz ovog predmeta ulazi u opći prosjek ocjena, u nekima ne.
U Republici Srpskoj ocjena iz vjeronauke se isto vrijednuje kao i ocjena iz naprimjer matematike ili fizike. S obzirom na neusklađenost, ali i osjetljivost ovog pitanja, ni većina intelektualaca i sveštenih lica nije željela govoriti o ovoj temi.
Tek nekolicina njih smatra da je Suljagić donio važnu i hrabru odluku. Njome se društvo na području Kantona Sarajeva približava pojmu "sekularno", smatra profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Besim Spahić.
„Proces desekularizacije od devedesete godine do danas se itekako uspješno sprovodi i pretvaramo se u društvo bogomoljaca, a ne radnih ljudi. Religija nije isto što je nauka. Dakle, u vjerskim školama apsolutno prioritet je u vjerskoj izobrazbi, u sekularnim institucijama, od osnovne škole do fakulteta, je apsolutno nauka ta koja je važna“, ocjenjuje Spahić.
Koliko je bh. društvo sekularno
Zlatno doba vjeronaučne poduke bilo je onda kada se ona održavala u okviru vjerskih zajednica, na dobrovoljnoj bazi i kad se nije ocjenjivala. Umjesto vjeronauke, u školama bi trebalo djeci i mladima predavati religijsku kulturu, smatra fra Petar Jeleč. On u odluci ministra Suljagića ne vidi ništa sporno.
Škola u Sarajevu - ilustrativna fotografija: Midhat Poturović
„Osobno sam bio i ostao mišljenja da vjeronauku uopće nije mjesto u školama. Zaista je više nego zanimljivo vidjeti kako se naše vjerske elite, koje su inače tako malo napravile na pomirenju među ljudima i koje se oko malo čega mogu dogovoriti, spremno nađu na istom fonu kada treba braniti stečene povlastice moći“, rekao je on.
Država plaća vjeroučitelje. U Kantonu Sarajevo u te svrhe se izdvoji skoro 2,3 miliona maraka godišnje.Vjerske zajednice definišu nastavne planove, određuju sadržaj udžbenika i određuju potrebne kvalifikacije za vjeroučitelja/icu.
S druge strane, odavno je poznato da je vjeronauka bila jedan od predmeta sa najboljim prosjekom ocjena, te da su učenici koji su je pohađali mogli, sa malo truda, računati na čvrstu peticu.
„Sa pedagoškog aspekta nama je najbitnija ta statistička jednakost učenika u školi. Nema ništa sporno i ova odluka je ispravna i ne bi valjalo ako učenici na vjeronauku idu zbog ocjene“, smatra pedagog Esmir Salihović.
Žustre reakcije vjerskih poglavara pokazuju njihovu zabrinutost da će ostati bez novca iz državne kase, mišljenja je glasnogovornik Udruženja “Zašto ne” Darko Brkan.
„Na taj način religija gubi utjecaj nad državom. Mislim da u krajnjem slučaju konačno moramo reći da li je BiH sekularna država ili nije. A mislim da tu čak leže i drugi porivi, a to je da se na ovaj način može desiti da bude manje učenika koji će pohađati vjeronauk, pa bi to onda ugrozilo i novac koji se raspodjeljuje iz budžeta za te namjene“, kaže Brkan.
Upravo žustrina polemike i iznijeta stajališta otvorila su drugo, mnogo značajnije pitanje - koliko je bh društvo zaista sekularno? Pred vjerskim zajednicama stvoren je prostor za punu uključenost ne samo u društveni život, od obdaništa do domova za penzionere, već i za davanje tona političkom životu.
Sloboda izbora, kao važan element sekularnosti, potisnut je principom nametanja. Koliko teško će država iz faze imitacije ulaziti u fazu istinske sekularne države, možda je najbolje osjetio ministar Suljagić.
Naime, on je krajem aprila svim osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo uputio instrukciju da ubuduće ocjena iz predmeta vjeronauka ne ulazi u opći prosjek ocjena učenika. Ovakva odluka izazvala je buru reakcija, u kojoj su najdalje otišli vjerski službenici prijeteći islamskom revolucijom.
Odlukom ministra obrazovanja i nauke KS Emira Suljagića vjeronauka nije ukinuta. Ona će se i dalje pohađati u skladu sa željama roditelja i učenika, ali više neće davati "dodatne bonitete" učenicima koji pohađaju nastavu iz ovog predmeta.
Očekivano, ova odluka nije se svidjela vjerskim autoritetima. Najoštriji u osudi ministra Suljagića je poglavar Islamske zajednice BiH Mustafa ef. Cerić.
Reis Cerić je na jednom od vjerskih skupova u Blagaju iskoristio prisustvo velikog broja muslimana da u jednom političkom govoru uputi niz prijetnji i uvreda na račun Suljagića.
Suljagić: Spreman sam da razgovaramo i o toj odluci. Ništa nije u kamen uklesano. Jedino na šta ne pristajem je da se u ovoj debati vrijeđa.
„Ne damo svoju djecu da ih vi učite bezbožništvu. Te državne škole su naše škole. Mi plaćamo porez. Nije to tvoja, ministre, privatna babovina, nisi to donio niotkud nego je to naše - i ima da se uči vjeronauka u tim školama. Ako budete dirali u vjeronauku, imaćete sarajevsko ljeto na ulicama Sarajeva“, kazao je on.
S druge strane, ministar Suljagić odustao je od prepiski sa vjerskim poglavarima u bh. medijima. Nakon nekoliko dana šutnje, za RSE kaže kako je spreman razgovarati, ali da neće pristati na ultimatume.
„Spreman sam da razgovaramo i o toj odluci. Ništa nije u kamen uklesano. Jedino na šta ne pristajem je da se u ovoj debati vrijeđa, da se napada moja ličnost. Mislim da je neprihvatljivo da se i u bilo kakvoj debati o obrazovanju, odnosno o vjeronauci priziva genocid. Mislim da je neprihvatljivo da se spominju moji roditelji. I mislim da je neprihvatljivo da se mene koji sam preživio Srebrenicu optužuje da ovdje spremam novu Srebrenicu“, kazao je Suljagić.
Najdalje u polemici otišao je reisu-l-ulema Mustafa ef.Cerić. Napao je institucije za zaštitu ljudskih prava i nevladin sektor koji je podržao odluku ministra Suljagića.
Spahić: Religija nije isto što i nauka
Spomenuo je i Veru Jovanović, predsjednicu Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, spočitavajući joj ”da mrzi muslimane”, a sve zbog toga što je Helsinški komitet za ljudska prava među prvima podržao odluku kojom ocjena iz predmeta vjeronauka neće ulaziti u opći prosjek učenika:
„Nemojte se igrati sa nama. I poručujem posebno Veri Jovanović: nemoj ti da štitiš naša prava jer ti služiš onima koji mrze islam, koji mrze nas muslimane“, kazao je on.
Predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH Vera Jovanović odgovara:
„Ja niti mrzim muslimane, niti se zalažem da se izbaci vjeronauk. Ne bih željela i da takav njegov napad okarakterišem kao linč, ali pomalo mi liči na to. Je li ja sad treba da se selim iz Sarajeva, da idem u Banju Luku? Da li bi to možda efendiji Ceriću više odgovaralo?“ pita se ona.
Kao i efendija Cerić, i pročelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije monsinjor Petar Jukić smatra da je odluka uvredljiva, te da ministar Suljagić nije kompetentan da donese bilo kakvu odluku.
„Ministar nije ovlašten odonositi takvu odluku. On nije sposoban, nije kompetentan tumačiti zakone - zakoni su doneseni prije njega“, smatra on.
Vjeronauka u osnovnim i srednjim školama organizovana je različito po kantonima u FBiH, a jedino zajedničko im je što nije obavezan predmet. U nekim kantonima ocjena iz ovog predmeta ulazi u opći prosjek ocjena, u nekima ne.
U Republici Srpskoj ocjena iz vjeronauke se isto vrijednuje kao i ocjena iz naprimjer matematike ili fizike. S obzirom na neusklađenost, ali i osjetljivost ovog pitanja, ni većina intelektualaca i sveštenih lica nije željela govoriti o ovoj temi.
Tek nekolicina njih smatra da je Suljagić donio važnu i hrabru odluku. Njome se društvo na području Kantona Sarajeva približava pojmu "sekularno", smatra profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Besim Spahić.
„Proces desekularizacije od devedesete godine do danas se itekako uspješno sprovodi i pretvaramo se u društvo bogomoljaca, a ne radnih ljudi. Religija nije isto što je nauka. Dakle, u vjerskim školama apsolutno prioritet je u vjerskoj izobrazbi, u sekularnim institucijama, od osnovne škole do fakulteta, je apsolutno nauka ta koja je važna“, ocjenjuje Spahić.
Koliko je bh. društvo sekularno
Zlatno doba vjeronaučne poduke bilo je onda kada se ona održavala u okviru vjerskih zajednica, na dobrovoljnoj bazi i kad se nije ocjenjivala. Umjesto vjeronauke, u školama bi trebalo djeci i mladima predavati religijsku kulturu, smatra fra Petar Jeleč. On u odluci ministra Suljagića ne vidi ništa sporno.
„Osobno sam bio i ostao mišljenja da vjeronauku uopće nije mjesto u školama. Zaista je više nego zanimljivo vidjeti kako se naše vjerske elite, koje su inače tako malo napravile na pomirenju među ljudima i koje se oko malo čega mogu dogovoriti, spremno nađu na istom fonu kada treba braniti stečene povlastice moći“, rekao je on.
Država plaća vjeroučitelje. U Kantonu Sarajevo u te svrhe se izdvoji skoro 2,3 miliona maraka godišnje.Vjerske zajednice definišu nastavne planove, određuju sadržaj udžbenika i određuju potrebne kvalifikacije za vjeroučitelja/icu.
S druge strane, odavno je poznato da je vjeronauka bila jedan od predmeta sa najboljim prosjekom ocjena, te da su učenici koji su je pohađali mogli, sa malo truda, računati na čvrstu peticu.
„Sa pedagoškog aspekta nama je najbitnija ta statistička jednakost učenika u školi. Nema ništa sporno i ova odluka je ispravna i ne bi valjalo ako učenici na vjeronauku idu zbog ocjene“, smatra pedagog Esmir Salihović.
Žustre reakcije vjerskih poglavara pokazuju njihovu zabrinutost da će ostati bez novca iz državne kase, mišljenja je glasnogovornik Udruženja “Zašto ne” Darko Brkan.
„Na taj način religija gubi utjecaj nad državom. Mislim da u krajnjem slučaju konačno moramo reći da li je BiH sekularna država ili nije. A mislim da tu čak leže i drugi porivi, a to je da se na ovaj način može desiti da bude manje učenika koji će pohađati vjeronauk, pa bi to onda ugrozilo i novac koji se raspodjeljuje iz budžeta za te namjene“, kaže Brkan.
Upravo žustrina polemike i iznijeta stajališta otvorila su drugo, mnogo značajnije pitanje - koliko je bh društvo zaista sekularno? Pred vjerskim zajednicama stvoren je prostor za punu uključenost ne samo u društveni život, od obdaništa do domova za penzionere, već i za davanje tona političkom životu.
Sloboda izbora, kao važan element sekularnosti, potisnut je principom nametanja. Koliko teško će država iz faze imitacije ulaziti u fazu istinske sekularne države, možda je najbolje osjetio ministar Suljagić.
