Crnogorska Agencija za nacionalnu bezbjednost je izmjenama i dopunama zakona značajno proširila opseg djelovanja i proširila nadležnosti, od kojih neke zadiru i u oblast ljudskih prava.
Izmjenama zakona je između ostalog predviđeno da će tajna služba, osim prisluškivanja i praćenje sumnjivih osoba, imati pravo da nadzire i unutrašnjost objekata, a predviđa se da službenicima ANB-a na usluzi budu i poštanski operatori i službenici u državnim institucijama.
Izmjene i dopune zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost između ostalog predviđaju - Operateri elektronskih komunikacija i poštanski operateri obavezuju se da omoguće službenicima ANB pristup povjerljivim podacima, Agenciji se odobrava da nadziru objekte uz odobrenje predsjednika Vrhovnog suda ili sudije koji ga mijenja postavljanjem skrivenih kamera, definiše se u kojoj situaciji službenici ANB-a mogu koristiti oružje, a predviđene su i kazne za službenike koji rade mimo Agencije, ali i onima čije ponašanje šteti ugledu ANB-a. Ovim su proširene nadležnosti tajne policije o čemu je direktor Agencije Vladan Joković rekao da su izmjene u skladu sa izazovima i ciljevima.
Vladan Joković
"Neophodnost usvajanja ovih izmjena i dopuna je je više nego očigledna, jer u suprotnom dolazimo u ozbiljan rizik da budemo i vremenski prevaziđeni. Ovo iz razloga što govorimo o vrlo dinamičnoj materiji koja se dnevno mijenja i koja je podložna zaokretima", kazao je Joković.
Opozicione stranke su iznijele niz dilema vezanih za nove nadležnosti, konstatujući da je dio tih nadležnosti podložan zloupotrebi i manipulaciji od strane tajne policije. Članovi odbora iz opozicionih stranaka ne vjeruju da nema zloupotreba kada je riječ o prisluškivanju.
"Te se radnje odvijaju uoči nekih značajnih stvari. Uoči izbora, partijskih kongresa, uoči popisa i tako dalje. Tu nas nikada nećete ubijediti da ne postoje zloupotrebe, jer mi znamo da tih zloupotreba aspolutno ima", ocjenjuje Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije.
Dileme
Raško Konjević iz Socijaldemokratske partije je ocjenio dobrom odredbu da pripadnik agencije može da radi drugi posao samo uz dozvolu direktora agencije. On je ocjenio da se moraju spriječiti pojave u kojima pojedini predstavnici bezbjednosnog sektora imaju vidljivo veliku imovinu.
"Rekao bih da je vrlo ne primjereno kada u medijima možemo da pogledamo imovinu pojedinih čak i nižih policijskih službenika koja u najmanju ruku može da bude upitna sa aspekta elementarne logike. Sa aspekta primanja koja ti službenici imaju, nijesu dovoljna ali su tolika dok sa druge strane imate imovinu koja je disproporcionalna toj činjenici", kazao je Konjević.
Nebojša Medojević iz Pokreta za promjene je posebnu pažnju posvetio djelovima zakona koji se odnose na nadzor objekata, spoljnje saradnike agencije i pripadnike tih službi koji imaju veliko materijalno bogatstvo.
"Kako odbor može da izvrši kontrolu ko su saradnici, po kom osnovu se angažuju da li se plaćaju, koliko i iz kojih fondova i šta oni rade? Tražite ovlašćenja za nadzor unutrašnjih objekata, zatvorenih prostora, predmeta uz korištenje tehničkih sredstava. To je jedno novo ovlašćenje. Smatram da je ono jako podložno zloupotrebama, manipulacijama", rekao je Medojević.
Savjetnica direktor Agencije Vesna Dumović je odgovrajući na dileme i pitanja članova odbora saopštila da je ključni zadatak agencije borba protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i zaštita države od obavještajnog aktivnosti drugih država koji mogu da nanesu štetu Crnoj Gori. Dumović je odbacila mogućnost da saradnici agencije u Crnoj Gori i inostranstvu budu otkriveni.
"Što se tiče interesovanja za spisak saradnika i uopšte stavri vezanih za identitet saradnika njihov identitet se štiti po svim zakonima. Znači, prema Zakonu o Agenciji i Zakonu o tajnim podacima kao i u našoj dosadašnjoj praksi tako i praksi drugih službi – identitet saradnika se štiti i tu ne bi mogli da izađemo u susret sa tim imenima jer bi onda izgubili ono što je dragocjeno od tih saradnika", kazala je Dumović.
Dumović je priznala da se nove mjere tajnog nadzora predstavljaju ugrožavanje ljudskih prava, ali objasnila da je ta mjera predviđena u cilju zaštite nacionalne bezbjednosti.
"Zaista se radi o osjetljivom segmentu i zasita se radi o segmentu kojim se ograničavaju ljudska prava. Mi smo ovo predložili u interesu zaštite interesa nacionalne bezbjednosti. Po svim parametrima iz Evropske konvencije o ljudskim pravima da ona mogu biti ograničena samo zakonom, samo to ograničenje može biti odobreno od strane sudske vlasti, samo može da traje određeno vrijeme i mora biti podvrgnuto svim mehanizmima kontrole", rekla je ona.
Izmjenama zakona je između ostalog predviđeno da će tajna služba, osim prisluškivanja i praćenje sumnjivih osoba, imati pravo da nadzire i unutrašnjost objekata, a predviđa se da službenicima ANB-a na usluzi budu i poštanski operatori i službenici u državnim institucijama.
Izmjene i dopune zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost između ostalog predviđaju - Operateri elektronskih komunikacija i poštanski operateri obavezuju se da omoguće službenicima ANB pristup povjerljivim podacima, Agenciji se odobrava da nadziru objekte uz odobrenje predsjednika Vrhovnog suda ili sudije koji ga mijenja postavljanjem skrivenih kamera, definiše se u kojoj situaciji službenici ANB-a mogu koristiti oružje, a predviđene su i kazne za službenike koji rade mimo Agencije, ali i onima čije ponašanje šteti ugledu ANB-a. Ovim su proširene nadležnosti tajne policije o čemu je direktor Agencije Vladan Joković rekao da su izmjene u skladu sa izazovima i ciljevima.
"Neophodnost usvajanja ovih izmjena i dopuna je je više nego očigledna, jer u suprotnom dolazimo u ozbiljan rizik da budemo i vremenski prevaziđeni. Ovo iz razloga što govorimo o vrlo dinamičnoj materiji koja se dnevno mijenja i koja je podložna zaokretima", kazao je Joković.
Opozicione stranke su iznijele niz dilema vezanih za nove nadležnosti, konstatujući da je dio tih nadležnosti podložan zloupotrebi i manipulaciji od strane tajne policije. Članovi odbora iz opozicionih stranaka ne vjeruju da nema zloupotreba kada je riječ o prisluškivanju.
"Te se radnje odvijaju uoči nekih značajnih stvari. Uoči izbora, partijskih kongresa, uoči popisa i tako dalje. Tu nas nikada nećete ubijediti da ne postoje zloupotrebe, jer mi znamo da tih zloupotreba aspolutno ima", ocjenjuje Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije.
Dileme
Raško Konjević iz Socijaldemokratske partije je ocjenio dobrom odredbu da pripadnik agencije može da radi drugi posao samo uz dozvolu direktora agencije. On je ocjenio da se moraju spriječiti pojave u kojima pojedini predstavnici bezbjednosnog sektora imaju vidljivo veliku imovinu.
"Rekao bih da je vrlo ne primjereno kada u medijima možemo da pogledamo imovinu pojedinih čak i nižih policijskih službenika koja u najmanju ruku može da bude upitna sa aspekta elementarne logike. Sa aspekta primanja koja ti službenici imaju, nijesu dovoljna ali su tolika dok sa druge strane imate imovinu koja je disproporcionalna toj činjenici", kazao je Konjević.
Nebojša Medojević iz Pokreta za promjene je posebnu pažnju posvetio djelovima zakona koji se odnose na nadzor objekata, spoljnje saradnike agencije i pripadnike tih službi koji imaju veliko materijalno bogatstvo.
Medojević: Kako odbor može da izvrši kontrolu ko su saradnici, po kom osnovu se angažuju da li se plaćaju, koliko i iz kojih fondova i šta oni rade.
"Kako odbor može da izvrši kontrolu ko su saradnici, po kom osnovu se angažuju da li se plaćaju, koliko i iz kojih fondova i šta oni rade? Tražite ovlašćenja za nadzor unutrašnjih objekata, zatvorenih prostora, predmeta uz korištenje tehničkih sredstava. To je jedno novo ovlašćenje. Smatram da je ono jako podložno zloupotrebama, manipulacijama", rekao je Medojević.
Savjetnica direktor Agencije Vesna Dumović je odgovrajući na dileme i pitanja članova odbora saopštila da je ključni zadatak agencije borba protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i zaštita države od obavještajnog aktivnosti drugih država koji mogu da nanesu štetu Crnoj Gori. Dumović je odbacila mogućnost da saradnici agencije u Crnoj Gori i inostranstvu budu otkriveni.
"Što se tiče interesovanja za spisak saradnika i uopšte stavri vezanih za identitet saradnika njihov identitet se štiti po svim zakonima. Znači, prema Zakonu o Agenciji i Zakonu o tajnim podacima kao i u našoj dosadašnjoj praksi tako i praksi drugih službi – identitet saradnika se štiti i tu ne bi mogli da izađemo u susret sa tim imenima jer bi onda izgubili ono što je dragocjeno od tih saradnika", kazala je Dumović.
Dumović je priznala da se nove mjere tajnog nadzora predstavljaju ugrožavanje ljudskih prava, ali objasnila da je ta mjera predviđena u cilju zaštite nacionalne bezbjednosti.
"Zaista se radi o osjetljivom segmentu i zasita se radi o segmentu kojim se ograničavaju ljudska prava. Mi smo ovo predložili u interesu zaštite interesa nacionalne bezbjednosti. Po svim parametrima iz Evropske konvencije o ljudskim pravima da ona mogu biti ograničena samo zakonom, samo to ograničenje može biti odobreno od strane sudske vlasti, samo može da traje određeno vrijeme i mora biti podvrgnuto svim mehanizmima kontrole", rekla je ona.
