Piše: Daisy Sindelar(Priredila: Mirjana Rakela)
Mađarska je preuzela šestomjesečno predsjedavanje EU. Veliki izazov za državu bivšeg Istočnog bloka koja se Uniji pridružila 2004. No, mnogi upozoravaju da bi novi zakon o medijima koji je toliko restriktivan mogao zemlju vratiti u sovjetsko doba i poništiti demokratske stečevine osvojene u posljednjih dvadest godina.
Prije pola stoljeća Mađarska se suprotstavila krvavoj sovjetskoj invaziji. Prije 20 godina ubrzala je pad Berlinskog zida dajući istočnim Njemcima vize za Zapadnu Njemačku.
Prvi januar još je jedno veliko dostignuće u preobrazbi Mađarske od sovjetskog satelita do demokratske republike. Među zadaće koje je u idućih pola godine predsjedavanja Unijom izabrala Budimpešta je završetak pristupnih pregovora Hrvatske i Bruxellesa, te donošenje zakonskih mjera kako bi se ubuduće izbjegle financijske krize poput one koje su pogodile Grčku i Irsku.
Predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy upozorio je Mađarsku da će njeno predsjedavanje biti teško, prvenstveno zbog ekonomske situacije, ali da biti uspješno u mjeri u kojoj bude štitila zajedničke evropske interese, dodajući toj politici tipični mađarski okus po čemu su se Mađari uvijek isticali u Evropi.
No, mnogi se u Evropi i plaše tog „specijalnog okusa“ koji donosi Mađarska u predsjedavanje „dvadesetsedmoricom“.
Mađarski zakon o medijima
Mađarski parlament usvojio je restriktivni zakon o medijima koji omogućuje kontrolu nad svim medijima, od elektronskih, tiskanih do interneta. Medije „nadgleda“ posebno medijsko vijeće koje se isključivo sastoji od članova vladajuće stranke Fidesz, premijera Viktora Orbana.
Vijeće može kazniti neki medij s desecima tisuća dolara kazne ukoliko procjeni da je pisanjem povrijeđeno ljudsko dostojanstvo, ili je, prekršeno pravilo po kojem u programu ne smije biti više od 40 posto vijesti iz takozvane „crne kronike“.
Zakon je uveo složen postupak za registraciju medija što također ostavlja prostor za pritisak države.
Novi medijski zakon oštro je dočekan među novinarima u Mađarskoj, a mnoge novine osvanule su s praznom naslovnicom. Međunarodna zajednica je također reagirala.
Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE) je ocjenila da zakon krši standarde slobodnih medija i da ima moć „ušutkivanja medija i zaustavljanja bilo kakve kritike vlasti“.
Freedom House je upozorio da je zakon korak natrag u medijskim slobodama osvojenih od pada komunizma.
Mađarski studenti pokrivaju usta jedni drugima tokom demonstracija protiv novog medijskog zakona u centru Budimpešte
Miklos Haraszti, pisac i novinar koji je u dva mandata bio predstavnik za slobodu medija u OSCE i koji od nedavno predaje novinarstvo na Sveučilištu Columbia u New Yorku novi mađarski zakon naziva „velikom sramotom“ koja Mađarsku vraća u restrikcije kakve su postojale u komunizmu.
Vlada Viktora Orbana donjela je zakon koji „uči medije što je pravilno izvještavanje o političkoj realnosti, ističe Haratszi.
Potez Orbanove vlade iznenadio je mnoge, jer je bio antikomunist i popularna alternativa Socijalistima koje je pobijedio na izborima u martu prošle godine.
Promijenjen čak i Ustav
Stranka desnog centra Fidesz u parlamentu ima dvotrećinsku većinu, pa je čak i Ustav promijenjen kako bi se olakšalo donošenja Zakona o medijima. Orban je dominaciju svoje stranke iskoristio da ograniči dotacije javnim medijskim servisima, kao i ovlasti Vrhovnog suda.
Sve to prilično je uzburkalo duhove u „staroj“ Evropi, jer je očito da se radi o kršenju demokratskih vrijednosti.
„EU mora mora učiniti više“ smatra Harastzi. „Činjenica da je neko član EU ne znači da ima pravo biti izuzet od poštovanja osnovnih demokratskih prava i vrijednosti“, ističe mađarski novinar.
Viktor Orban odbacio je osude koje dolaze iz međunarodne zajednice tvrdeći da je mađarski zakon sličan onima u Evropi i da ga kritike ne plaše.
Njegov glasnogovornik Peter Syijjarto nešto je bio oprezniji i kazao da je vlada ipak spremna raspraviti moguća sporna pitanja o novom medijskom zakonu.
Mađarsko predsjedavanje počelo je u znaku otvorenih pitanja o medijskim slobodama što i te kako baca sjenu na demokratski karakter vlasti u Budimpešti.
Mađarska je preuzela šestomjesečno predsjedavanje EU. Veliki izazov za državu bivšeg Istočnog bloka koja se Uniji pridružila 2004. No, mnogi upozoravaju da bi novi zakon o medijima koji je toliko restriktivan mogao zemlju vratiti u sovjetsko doba i poništiti demokratske stečevine osvojene u posljednjih dvadest godina.
Prije pola stoljeća Mađarska se suprotstavila krvavoj sovjetskoj invaziji. Prije 20 godina ubrzala je pad Berlinskog zida dajući istočnim Njemcima vize za Zapadnu Njemačku.
Prvi januar još je jedno veliko dostignuće u preobrazbi Mađarske od sovjetskog satelita do demokratske republike. Među zadaće koje je u idućih pola godine predsjedavanja Unijom izabrala Budimpešta je završetak pristupnih pregovora Hrvatske i Bruxellesa, te donošenje zakonskih mjera kako bi se ubuduće izbjegle financijske krize poput one koje su pogodile Grčku i Irsku.
Predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy upozorio je Mađarsku da će njeno predsjedavanje biti teško, prvenstveno zbog ekonomske situacije, ali da biti uspješno u mjeri u kojoj bude štitila zajedničke evropske interese, dodajući toj politici tipični mađarski okus po čemu su se Mađari uvijek isticali u Evropi.
No, mnogi se u Evropi i plaše tog „specijalnog okusa“ koji donosi Mađarska u predsjedavanje „dvadesetsedmoricom“.
Mađarski zakon o medijima
Mađarski parlament usvojio je restriktivni zakon o medijima koji omogućuje kontrolu nad svim medijima, od elektronskih, tiskanih do interneta. Medije „nadgleda“ posebno medijsko vijeće koje se isključivo sastoji od članova vladajuće stranke Fidesz, premijera Viktora Orbana.
Vijeće može kazniti neki medij s desecima tisuća dolara kazne ukoliko procjeni da je pisanjem povrijeđeno ljudsko dostojanstvo, ili je, prekršeno pravilo po kojem u programu ne smije biti više od 40 posto vijesti iz takozvane „crne kronike“.
Zakon je uveo složen postupak za registraciju medija što također ostavlja prostor za pritisak države.
Novi medijski zakon oštro je dočekan među novinarima u Mađarskoj, a mnoge novine osvanule su s praznom naslovnicom. Međunarodna zajednica je također reagirala.
Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE) je ocjenila da zakon krši standarde slobodnih medija i da ima moć „ušutkivanja medija i zaustavljanja bilo kakve kritike vlasti“.
Freedom House je upozorio da je zakon korak natrag u medijskim slobodama osvojenih od pada komunizma.
Miklos Haraszti, pisac i novinar koji je u dva mandata bio predstavnik za slobodu medija u OSCE i koji od nedavno predaje novinarstvo na Sveučilištu Columbia u New Yorku novi mađarski zakon naziva „velikom sramotom“ koja Mađarsku vraća u restrikcije kakve su postojale u komunizmu.
Vlada Viktora Orbana donjela je zakon koji „uči medije što je pravilno izvještavanje o političkoj realnosti, ističe Haratszi.
Potez Orbanove vlade iznenadio je mnoge, jer je bio antikomunist i popularna alternativa Socijalistima koje je pobijedio na izborima u martu prošle godine.
Promijenjen čak i Ustav
Stranka desnog centra Fidesz u parlamentu ima dvotrećinsku većinu, pa je čak i Ustav promijenjen kako bi se olakšalo donošenja Zakona o medijima. Orban je dominaciju svoje stranke iskoristio da ograniči dotacije javnim medijskim servisima, kao i ovlasti Vrhovnog suda.
Sve to prilično je uzburkalo duhove u „staroj“ Evropi, jer je očito da se radi o kršenju demokratskih vrijednosti.
„EU mora mora učiniti više“ smatra Harastzi. „Činjenica da je neko član EU ne znači da ima pravo biti izuzet od poštovanja osnovnih demokratskih prava i vrijednosti“, ističe mađarski novinar.
Viktor Orban odbacio je osude koje dolaze iz međunarodne zajednice tvrdeći da je mađarski zakon sličan onima u Evropi i da ga kritike ne plaše.
Njegov glasnogovornik Peter Syijjarto nešto je bio oprezniji i kazao da je vlada ipak spremna raspraviti moguća sporna pitanja o novom medijskom zakonu.
Mađarsko predsjedavanje počelo je u znaku otvorenih pitanja o medijskim slobodama što i te kako baca sjenu na demokratski karakter vlasti u Budimpešti.
