Djed Mraz, čikica kojem se raduju sva djeca na svijetu, i ove godine je izgleda nepoželjan u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Nema ga ni na jednoj ulici Sarajeva. Nema ga ni u vrtićima.
Potvrđuje to i većina građana Sarajeva, koji su u potrazi za Djeda Mrazom:
„Čitav sam grad obišla, samo da ga bar slikam s Djeda Mrazom. Nema. Baš sam razočarana. Eto, to su dječije radosti, to treba da bude, ali – nema.“
„Mislim da bi trebao biti, ako ništa, ono zbog ove mlađe populacije. I mi smo, kad smo bili mlađi, voljeli to, slikati se i tako to. Mislim da bi trebao biti. A ne znam razlog što ga nema.“
„Nije kod nas tradicija, kao u Americi, kao u Britaniji – ono – kad hodaju dva Deda Mraza, pa sa zvonima. Kod nas to nije izraženo.“
Ilustrativna fotografija
„Možda se gubi osjećaj tradicionalnog proslavljanja, zato što su djeca možda previše rano saznala da ga uopšte nema.“
Stanje uma Sarajlija, u kojem je sijedi djedica, sa dugom, bijelom bradom i crvenom haljom, nepoželjan datira od kraja rata. Sarajlije su uplašile djedicu, tvrdi novinarka sedmičnog magazine “Start”, Rubina Čengić.
„Prvo je bilo pismo rahmetli Alije Izetbegovića, pa je rekao da Bošnjaci ne treba da slave Novu godinu, da to nije u njihovoj tradiciji, u duhu islama i ostalo. Potom je Djeda Mraz na ulici bio ganjan kamenjem. Mislim najprije da se tužan Djeda Mraz uplašio“, kazala je Čengić.
Fetva
Neposredno pred novogodišnje praznike Islamska zajednica BiH izdala je fetvu u kojoj stoji – citiramo:
”Djeda Mraz nije poznat i priznat u islamskoj tradiciji Bošnjaka, te se, naročito bošnjačkoj djeci, taj kršćanski simbol pokušava poturiti kao neutralan lik”.
Za jedinog profesionalnog Djeda Mraza u BiH, Mladena Jeličića Troku, koji već 40 godina donosi djeci iluziju u koju ponekad i sam povjeruje, ova fetva znači direktan udarac na egzistenciju.
„Ja se osjećam apsolutno ugroženom jedinkom fetvom koja zadire u moju privatnost, zadire u moj život, zadire u moju egzistenciju, zadire u egzistenciju moje djece. Ako će neko izdati fetvu da se ja trebam linčovati javno zato što se bavim tim poslom, onda nek služi njemu na obraz i na čast“, kazao je on.
S druge strane, smatra Troko, nevjerovatno je to da neko može čikicu koji godinama uveseljava djecu svrstati u bilo koju religiju.
„Samo nepismen čovjek može Djeda Mraza prozvati religijskim likom, čovjek koji ništa ne zna i koji ne misli dalje od nosa. U krajnjoj liniji, Djed Mraz ne odgovara ni katoličkoj Crkvi. Djed Mraz je ortopedsko sredstvo za vaspitavanje djece. Međutim, danas roditelji uopšte ne odgajaju svoju djecu, već odgajaju kojekakve kvazi-pametnjakoviće koji lupaju takve budalaštine i takve gluposti“, rekao je Troko.
Protiv Djeda Mraza nije se okrenuo niti jedan drugi grad u BiH. Pretpraznično raspoloženje uveličali su motoristi iz Zenice, koji su ovim gradom, u odijelima Djeda Mraza, defilovali na motorima. Djed je bio i u Bugojnu, Mostaru, Bihaću.
Međutim, glavni grad BiH ne dozvoljava Djedu da izmami osmjehe na dječijim licima. Profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Besim Spahić smatra kako će, u sjeni dnevnopolitičkih prepirki, sarajevski mališani najviše izgubiti.
„U svakoj evropskoj zemlji, pa i u mnogim zemljama i u doba socijalizma i komunizma, bio je Djeda Mraz. Eto, bilo je ovdje ideja da se zove Hidžri Dedo, da se ne zove Djed Mraz – dakle, da i tu djecu odvoje. Djeda Mraz je upravo onaj koji ne dijeli djecu, ali, u ovoj tendenciji da ništa ne bude zajedničko – tako i naš Deda Mraz boju promijeni“, rekao je Spahić.
Potraga za Snješkom
Iako neće biti na otvorenom, Gradska uprava Grada Sarajeva organizovaće dodjelu paketića uz Djeda Mraza za najmlađe stanovnike glavnog grada BiH.
Ilustrativna fotografija
„Grad Sarajevo je za mališane priredio bajkovitog lika - Djeda Mraza. Novogodišnji program za najmlađe će se održati u multimedijalnoj sali Općine Novi Grad, uz jednu autorsku predstavu pod nazivom „Kako je Dudu ukrao Djeda Mraz“, za djecu posebnih potreba. Ta predstava je zatvorenog tipa, to je 30. decembra. Organizovali smo i prevoz, da i oni vide i Djeda Mraza i budu dio ove priče i dobiju paketić“, naveo je dogradonačelnik Sarajeva, Igor Kamočaji.
Sarajevo, olimpijski grad, bori se da sačuva zimski, olimpijski i praznični duh. Ne traži se samo Djeda Mraz. U Sarajevu se traži i Snješko Bijelić. Radeći na reportaži o zimskom duhu Sarajeva, novinar internet portala Sarajevo-x.com, Almir Panjeta, shvatio je da nova generacija mališana ne pravi Snješka. Tako je krenula potraga za Snješkom na ovom portalu.
„Jednostavno je iz svega toga proizašla akcija da građane malo potaknemo, da vratimo onaj zimski duh, i da se ljudi kroz sve to i malo zabave. Što se barem tog dijela tiče, zimski duh se vraća u grad i u BiH“, kazao je Panjeta.
Koliko je svijet bio zgrožen ukidanjem Djeda Mraza u sarajevskim vrtićima prije tri godine, svjedoči i to da su svi svjetski mediji prenijeli tu vijest. Neki su je čak svrstavali u rubriku "vjerovali ili ne". Zabrana Djeda Mraza u Sarajevu zabrinjavala je i Sjedinjene Američke Države.
Doznalo se to nakon objavljivanja povjerljivih dokumenata američkih diplomata iz 2009.godine, koje je objavio WikiLeaks. Očito je u interesu političara i vjerskih službenika da manje rade svoj posao, a da se više angažuju na izmišljanju različitih načina podjele djece, a kasnije i društva općenito.
Potvrđuje to i većina građana Sarajeva, koji su u potrazi za Djeda Mrazom:
„Čitav sam grad obišla, samo da ga bar slikam s Djeda Mrazom. Nema. Baš sam razočarana. Eto, to su dječije radosti, to treba da bude, ali – nema.“
„Mislim da bi trebao biti, ako ništa, ono zbog ove mlađe populacije. I mi smo, kad smo bili mlađi, voljeli to, slikati se i tako to. Mislim da bi trebao biti. A ne znam razlog što ga nema.“
„Nije kod nas tradicija, kao u Americi, kao u Britaniji – ono – kad hodaju dva Deda Mraza, pa sa zvonima. Kod nas to nije izraženo.“
„Možda se gubi osjećaj tradicionalnog proslavljanja, zato što su djeca možda previše rano saznala da ga uopšte nema.“
Stanje uma Sarajlija, u kojem je sijedi djedica, sa dugom, bijelom bradom i crvenom haljom, nepoželjan datira od kraja rata. Sarajlije su uplašile djedicu, tvrdi novinarka sedmičnog magazine “Start”, Rubina Čengić.
„Prvo je bilo pismo rahmetli Alije Izetbegovića, pa je rekao da Bošnjaci ne treba da slave Novu godinu, da to nije u njihovoj tradiciji, u duhu islama i ostalo. Potom je Djeda Mraz na ulici bio ganjan kamenjem. Mislim najprije da se tužan Djeda Mraz uplašio“, kazala je Čengić.
Fetva
Neposredno pred novogodišnje praznike Islamska zajednica BiH izdala je fetvu u kojoj stoji – citiramo:
”Djeda Mraz nije poznat i priznat u islamskoj tradiciji Bošnjaka, te se, naročito bošnjačkoj djeci, taj kršćanski simbol pokušava poturiti kao neutralan lik”.
Za jedinog profesionalnog Djeda Mraza u BiH, Mladena Jeličića Troku, koji već 40 godina donosi djeci iluziju u koju ponekad i sam povjeruje, ova fetva znači direktan udarac na egzistenciju.
Profesionalni Djed Mraz u BiH: Djed Mraz je ortopedsko sredstvo za vaspitavanje djece.
„Ja se osjećam apsolutno ugroženom jedinkom fetvom koja zadire u moju privatnost, zadire u moj život, zadire u moju egzistenciju, zadire u egzistenciju moje djece. Ako će neko izdati fetvu da se ja trebam linčovati javno zato što se bavim tim poslom, onda nek služi njemu na obraz i na čast“, kazao je on.
S druge strane, smatra Troko, nevjerovatno je to da neko može čikicu koji godinama uveseljava djecu svrstati u bilo koju religiju.
„Samo nepismen čovjek može Djeda Mraza prozvati religijskim likom, čovjek koji ništa ne zna i koji ne misli dalje od nosa. U krajnjoj liniji, Djed Mraz ne odgovara ni katoličkoj Crkvi. Djed Mraz je ortopedsko sredstvo za vaspitavanje djece. Međutim, danas roditelji uopšte ne odgajaju svoju djecu, već odgajaju kojekakve kvazi-pametnjakoviće koji lupaju takve budalaštine i takve gluposti“, rekao je Troko.
Protiv Djeda Mraza nije se okrenuo niti jedan drugi grad u BiH. Pretpraznično raspoloženje uveličali su motoristi iz Zenice, koji su ovim gradom, u odijelima Djeda Mraza, defilovali na motorima. Djed je bio i u Bugojnu, Mostaru, Bihaću.
Međutim, glavni grad BiH ne dozvoljava Djedu da izmami osmjehe na dječijim licima. Profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Besim Spahić smatra kako će, u sjeni dnevnopolitičkih prepirki, sarajevski mališani najviše izgubiti.
„U svakoj evropskoj zemlji, pa i u mnogim zemljama i u doba socijalizma i komunizma, bio je Djeda Mraz. Eto, bilo je ovdje ideja da se zove Hidžri Dedo, da se ne zove Djed Mraz – dakle, da i tu djecu odvoje. Djeda Mraz je upravo onaj koji ne dijeli djecu, ali, u ovoj tendenciji da ništa ne bude zajedničko – tako i naš Deda Mraz boju promijeni“, rekao je Spahić.
Potraga za Snješkom
Iako neće biti na otvorenom, Gradska uprava Grada Sarajeva organizovaće dodjelu paketića uz Djeda Mraza za najmlađe stanovnike glavnog grada BiH.
„Grad Sarajevo je za mališane priredio bajkovitog lika - Djeda Mraza. Novogodišnji program za najmlađe će se održati u multimedijalnoj sali Općine Novi Grad, uz jednu autorsku predstavu pod nazivom „Kako je Dudu ukrao Djeda Mraz“, za djecu posebnih potreba. Ta predstava je zatvorenog tipa, to je 30. decembra. Organizovali smo i prevoz, da i oni vide i Djeda Mraza i budu dio ove priče i dobiju paketić“, naveo je dogradonačelnik Sarajeva, Igor Kamočaji.
Sarajevo, olimpijski grad, bori se da sačuva zimski, olimpijski i praznični duh. Ne traži se samo Djeda Mraz. U Sarajevu se traži i Snješko Bijelić. Radeći na reportaži o zimskom duhu Sarajeva, novinar internet portala Sarajevo-x.com, Almir Panjeta, shvatio je da nova generacija mališana ne pravi Snješka. Tako je krenula potraga za Snješkom na ovom portalu.
„Jednostavno je iz svega toga proizašla akcija da građane malo potaknemo, da vratimo onaj zimski duh, i da se ljudi kroz sve to i malo zabave. Što se barem tog dijela tiče, zimski duh se vraća u grad i u BiH“, kazao je Panjeta.
Koliko je svijet bio zgrožen ukidanjem Djeda Mraza u sarajevskim vrtićima prije tri godine, svjedoči i to da su svi svjetski mediji prenijeli tu vijest. Neki su je čak svrstavali u rubriku "vjerovali ili ne". Zabrana Djeda Mraza u Sarajevu zabrinjavala je i Sjedinjene Američke Države.
Doznalo se to nakon objavljivanja povjerljivih dokumenata američkih diplomata iz 2009.godine, koje je objavio WikiLeaks. Očito je u interesu političara i vjerskih službenika da manje rade svoj posao, a da se više angažuju na izmišljanju različitih načina podjele djece, a kasnije i društva općenito.
