Dostupni linkovi

Loše ocjene za Balkan na medijskoj mapi


Mapa slobode medija u svijetu, Reporteri bez granica
Mapa slobode medija u svijetu, Reporteri bez granica
Reporteri bez granica u svom godišnjem izvještaju konstatuju da balkanske zemlje i dalje zabrinjavaju i bilježe velike padove kada je sloboda medija u pitanju. Iako države nisu analizirane ponaosob, u izvještaju se navodi da su zakonske reforme neohodne za pristup Evropskoj uniji, usvojene na Balkanu, ali da je njihova primjena još u početnoj, ako ne i u nepostojećoj fazi.

Od zemalja bivše Jugoslavije najbolje plasirana u ovogodišnjem izvještaju je Slovenija koja se nalazi na 46. mjestu, jednom ispred Bosne i Hercegovine. Makedonija je 68., Srbija 85., Kosovo 92., a Crna Gora na neslavnom, 104. mjestu na popisu zemalja prema indeksu slobode medija.

Balkan je u ovogodišnjem izvještaju Reportera bez granica označen kao jedna od crnih tačaka na svjetskoj medijskoj mapi. U izvještaju se, između ostalog, konstatuje se da se novinari na Balkanu nalaze u nepovoljnoj i neizvjesnoj situaciji, zarobljeni između nasilja ulatranacionalističkih grupa i vlasti koje su još nisu oslobodile starih refleksa iz komunističke ere.

Kao poseban problem ističu se “mafijaške aktivnosti koje svake godine jačaju svoj finansijski stisak na medijski sektor”.

Bosna i Hercegovina


Bosna i Hercegovina je sa prošlogodišnjeg 39. mjesta došla na 47., no i dalje je bolje ocijenjena nego druge zemlje regiona, izuzimajući Sloveniju koja se nalazi samo jedno mjesto prije BiH.

Bez obzira na istraživanja brojni svjetskih organizacija koje je svrstavaju u dobro rangirane kada je riječ o slobodi medija, novinari u BiH najbolje zanju kakva je stvarna situacija u zemlji, kaže direktor sarajevskog Medija centra Boro Kontić.

„Ljudi koji ovdje žive i ljudi koji se bave medijima znaju da je naša situacija medijska jako loša. Ono što je karakteriše jeste s jedne strane i neprofesionalnost medija, ali ono što je mnogo bitnije - da ne napadamo medije, njih je najlakše napasti - to je da su ti mediji uglavnom pod velikim pritiskom. S jedne strane ekonomski pritisak je veliki - teško je preživjeti ako vodite medij, ako radite u njemu - a s druge strane i politički pritisak je veliki, on je pogotovo bio izražen ove, izborne godine“
, navodi Kontić.

Crna Gora

Najlošije plasirana od svih balkanskih zemalja ove godine je Crna Gora koja se od 178 analiziranih zemalja nalazi na 104. mjestu, što je u odnosu na prošlogodišnji izvještaj pad za 27 mjesta. Crnogorski zvaničnici se, međutim, ne slažu sa tezom da je u ovoj državi sloboda medija ugrožena, no novinari će reći posve drugačije.

Petar Komnenić, novinar Monitora i Radija Slobodna Evropa, jedan je od novinara koji se našao na udaru vlasti u Crnoj Gori
Jedan od urednika u podgoričkom dnevniku Vijesti Nedjeljko Rudović kaže da ga pozicija Crne Gore uopšte ne iznenađuje.

„Vi ako pogledate kako se vlast i kako su se moćni ljudi iz biznisa odnosili prema medijima, onda vam je stvarno sve jasno. Kada pogledate osobne zahtjeve, stalne pritiske, perema medijima kako bi pokušali da nas disciplinuju, kada pogledate i prije toga pokušaj vlade da pojedine nezavisne medije ugasi, kada pogledate šta se sve dešavalo u Crnoj Gori, onda je svaki komentar suvišan. I čudi me da nismo još niže pali na listi Reportera bez granica“, navodi Rudović.

Srbija


Srbija je ove godine u izvještaju pala za 23 mjesta i 85. je na listi Reportera bez granica. U prošlogodišnjem izvještaju ova država bilježila je mali pomak kada je riječ o slobodi medija.

Više je razloga zbog kojih je Srbija ove godine loše plasirana, smatra profesor sa beogradskog Fakulteta političkih nauka Miroljub Radojković. Jedan od najvažnijih svakako je ekonomska kriza koja je uticala na to da novinari žrtvuju nezavisnost ili političarima ili tajkunima.

„Na jednoj strani sa svakim od njih pojedinačno tajkuni su ušli u vlasništvo medija, a sa druge strane u sprezi tih ekonomskih moćnika i stranaka, država se nije izvukla iz medijskog područja, privatizacija je propala, a politički moćnici su, radi nekih svojih užih interesa, čak narušili ozbiljno prilično liberalno i evropskim standardima upodobljeno zakonodavstvo“
, kaže Radojković.

Kosovo


Kosovo je ove godine na 92. mjestu, što je pad za 17 mjesta u odnosu na prošlogodišnji izvještaj. Navodi se da je “prisutup informacijama i javnim podacima” na Kosovu “ i dalje je težak, i to da još uvijek nije garantovano zakonom”.

Prema ocjeni Reportera bez granica, Radiotelevizija Kosova nastavlja da radi pod uticajem vlade, dok su nekoliko od osam dnevnih privatnih novina povezane za političkim partijama ili finansijskim grupama, koje onda razvijaju svoje sfere uticaja.

Generalni direktor Asocijacije profesionalnih novinara na Kosovu Imer Muškoljaj kaže da nije iznenađen ovakvom pozicijom Kosova, te da se Asocijacija više puta bavila problemima sa kojima se suočavaju tamošnji mediji.

“Asocijacija profesionalnih novinara smatra da pored ucjena i političkih pritisaka i ostalih interesnih grupa još jedan problem na Kosovu predstavljaju veze vlasnika više medija sa politikom, tako da oni postaju plijen politike iz političkih interesa”
, smatra Muškoljaj.

Hrvatska


Značajan pomak ove godine napravila je Hrvatska koja je sa prošlogodišnjeg 81. stigla na 62. mjesto na listi Reportera bez granica. Podsjećamo: prošlogodišnji izvještaj tretirao je ubistvo vlasnika Nacionala Ive Pukanića i zbog toga je Hrvatska bila lošije ocijenjena.

„Ubojstvo Pukanića i Franića i još neke prijetnje koje su novinari doživljavali prošle godine su razlog lošem stanju i lošim ocjenama koje smo prije imali. Sada toga nije bilo, pa ti negativni bodovi daju lažno bolju sliku. Međutim, stvarno čini mi se da je slika lošija. Mislim da je stanje u medijima slabije, da je utjecaj nakladnika negativnih gori nego što je bio prije i da je novinarima sve teže i teže“, kaže Stjepan Malović, medijski ekspert iz Zagreba.

Reporteri bez granica dok pripremaju izvještaj postavljaju pitanja o ubistvima novinara, drastičnim atacima na život i integritet novinara i novinarske profesije, te o medijskim zakonima, odnosno institucionalnim okvirima za unapređenje medijskih sloboda u svakoj od zemalja.
XS
SM
MD
LG