Priredio Rinko Golubović
U Argentini su otkriveni fosili prve biljke na Zemlji. To otkriće dokaz je kako su se prve biljne vrste razvile prije 472 miliona godina. Ove su biljke jako jednostavne i bez korijena, objavili su naučnici u časopisu ''New Phytologist''.
Ovo je jedna od najvažnijih pojava u ljudskoj istoriji i označava početak života na Zemlji. Ove biljke su promijenile klimatske uslove, te omogućile nastajanje novih, razvijenijih oblika života, prenosi BBC.
Ova biljka je iz obitelji cryptospora, a otkrio ju je tim stručnjaka koji predvodi Claudia Rubinstein sa Odsjeka za paleontologiju Instituta za snijeg, led i istraživanje životne sredine u Mendozi, u Argentini.
Provjera ušiju kao novi način identifikacije putnika na aerodromu
Oblik ušiju osobe bi mogao predstavljati novi način identifikacije putnika na aerodromu, navodi se u novom britanskom istraživanju.
Pored otisaka prstiju i boje očiju, osiguranje aerodroma bi uskoro moglo provjeravati i oblik ušiju putnika prilikom identifikacije.
Istraživači su otkrili da svaka osoba ima unikatan oblik ušiju, te su dizajnirali poseban uređaj koji ih skenira. Skenirani oblik ušiju se potom upoređuje sa onim u bazi podataka kako bi se osoba identificirala.
Istraživači se nadaju da će sistem prepoznavati oblik putnika dok prolaze kontrolu pasoša.
"Postoji nekoliko mjerenja koje je moguće izvršiti na uhu, a koja su unikatna za svaku osobu. Problem sa biometrijskim pasošima je to što ljudi stare pa sistemi za prepoznavanje lica često pogriješe. Međutim, oblik ušiju je od rođenja isti. One rastu proporcionalno", rekao je profesor Mark Nixon, vođa istraživačkog tima sa Univerziteta u Southamptonu.
Drugi biometrijski pristupi za identifikaciju ljudi su nepouzdani i komplikovani za upotrebu.
Sistemi za raspoznavanje lica imaju problem pri promjeni facijalne ekspresije, a ponekad i šminka može predstavljati smetnju.
Skeniranje mrežnjače zahtijeva da osobe gledaju direktno u skener iz blizine.
Za skeniranje uha se koristi tehnologija koja prati sve cjevaste strukture uha i mjeri ih.
Profesor Nixon vjeruje da bi se skeniranje ušiju moglo obavljati dok putnici prolaze kroz detektore metala. Njegov tim je testirao sistem na 252 slike ušiju. Tačnost sistema je 99%, piše "Telegraph".
"Otisci prstiju su jedan od najboljih načina identifikacije osoba. Ova metoda se na nekim ljudima se ne može primjenjivati. Pekari i građevinski radnici nemaju izražene otiske prstiju. Što se tiče metode skeniranja ušiju, problem bi mogla biti kosa kod nekih osoba koja ih prekriva. Ne očekujem da će ova metoda u budućnosti biti jedina za identifikaciju. Mislim da će se koristiti u kombinaciji sa drugim metodama identifikacije" rekao je profesor Nixon.
U Argentini su otkriveni fosili prve biljke na Zemlji. To otkriće dokaz je kako su se prve biljne vrste razvile prije 472 miliona godina. Ove su biljke jako jednostavne i bez korijena, objavili su naučnici u časopisu ''New Phytologist''.
Ovo je jedna od najvažnijih pojava u ljudskoj istoriji i označava početak života na Zemlji. Ove biljke su promijenile klimatske uslove, te omogućile nastajanje novih, razvijenijih oblika života, prenosi BBC.
Ova biljka je iz obitelji cryptospora, a otkrio ju je tim stručnjaka koji predvodi Claudia Rubinstein sa Odsjeka za paleontologiju Instituta za snijeg, led i istraživanje životne sredine u Mendozi, u Argentini.
Provjera ušiju kao novi način identifikacije putnika na aerodromu
Oblik ušiju osobe bi mogao predstavljati novi način identifikacije putnika na aerodromu, navodi se u novom britanskom istraživanju.
Pored otisaka prstiju i boje očiju, osiguranje aerodroma bi uskoro moglo provjeravati i oblik ušiju putnika prilikom identifikacije.
Pored otisaka prstiju i boje očiju, osiguranje aerodroma bi uskoro moglo provjeravati i oblik ušiju putnika prilikom identifikacije
Istraživači su otkrili da svaka osoba ima unikatan oblik ušiju, te su dizajnirali poseban uređaj koji ih skenira. Skenirani oblik ušiju se potom upoređuje sa onim u bazi podataka kako bi se osoba identificirala.
Istraživači se nadaju da će sistem prepoznavati oblik putnika dok prolaze kontrolu pasoša.
"Postoji nekoliko mjerenja koje je moguće izvršiti na uhu, a koja su unikatna za svaku osobu. Problem sa biometrijskim pasošima je to što ljudi stare pa sistemi za prepoznavanje lica često pogriješe. Međutim, oblik ušiju je od rođenja isti. One rastu proporcionalno", rekao je profesor Mark Nixon, vođa istraživačkog tima sa Univerziteta u Southamptonu.
Drugi biometrijski pristupi za identifikaciju ljudi su nepouzdani i komplikovani za upotrebu.
Sistemi za raspoznavanje lica imaju problem pri promjeni facijalne ekspresije, a ponekad i šminka može predstavljati smetnju.
Skeniranje mrežnjače zahtijeva da osobe gledaju direktno u skener iz blizine.
Za skeniranje uha se koristi tehnologija koja prati sve cjevaste strukture uha i mjeri ih.
Profesor Nixon vjeruje da bi se skeniranje ušiju moglo obavljati dok putnici prolaze kroz detektore metala. Njegov tim je testirao sistem na 252 slike ušiju. Tačnost sistema je 99%, piše "Telegraph".
"Otisci prstiju su jedan od najboljih načina identifikacije osoba. Ova metoda se na nekim ljudima se ne može primjenjivati. Pekari i građevinski radnici nemaju izražene otiske prstiju. Što se tiče metode skeniranja ušiju, problem bi mogla biti kosa kod nekih osoba koja ih prekriva. Ne očekujem da će ova metoda u budućnosti biti jedina za identifikaciju. Mislim da će se koristiti u kombinaciji sa drugim metodama identifikacije" rekao je profesor Nixon.