Dostupni linkovi

U Poljskoj uhapšen čečenski lider Ahmed Zakajev


Poljska: Uhapšen čečenski lider Ahmed Zakajev
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:53 0:00


Dragan Štavljanin

Poljska policija uhapsila je jutros u Varšavi čečenskog lidera, predsednika vlade u egzilu Ahmeda Zakajeva, na osnovu međunarodne poternice koju je za njim raspisala Rusija, optužujući ga za terorizam.

No, to ne znači da će poljski sud automatski izručiti Zakajeva, koji od 2003. godine ima politički azil u Velikoj Britaniji.

Zakajev je uhapšen na ulici ispred hotela, a policija ga je odvezla u nadležno tužilaštvo u poljskoj prestonici.

Poljski premijer Donald Tusk kazao je da su vlasti morale da reaguju na osnovu međunarodne poternice Interpola i uhapse Zakajeva, ali da to ne znači da će on zaista biti izručen.

"Poljska tu vodi dosledno autonomnu politiku. Odluku o Zakajevu donećemo vodeći računa o našem interesu i o tome šta je pristojno i pravedno", kazao je Tusk.

Premijer nepriznate nezavisne republike Ičkerije, kome je inače azil odobrila Velika Britanija, u Poljsku je stigao sa uredno odborenom poljskom vizom na 3. kongres čečenske dijaspore i danas je u Pultusku, kraj Varšave, trebalo da bude jedan od glavnih govornika.

Poljske vlasti su ga upozorile pre dolaska da će biti uhapšen, ukoliko se pojavi u ovoj zemlji.
Varšava, 17. septembar 2010


Zakajev je u četvrtak rekao za program Radija Slobodna Evropa, po dolasku u Varšavu, da je u Poljskoj “apsolutno legalno” i da se neće kriti, kao i da je preko advokata predočio poljskom tužilaštvu da je spreman da odgovori na eventualna pitanja.

“Ne mislim da je Rusija predočila poljskim vlastima bilo kakvu novu informaciju. Sve dokaze koje su do sada podneli protiv mene, već dva puta su razmatrali sudovi u Danskoj i Britaniji. Međutim, ako je nužno i poljske vlasti odluče da ta pitanja treba da razmotri ovdašnji sud, spreman sam na takav razvoj događaja”, rekao je on.

Zakajev je najavio da će ujutro sam poći u tužilaštvo da pita zašto u Poljskoj, u kojoj je bio već četiri puta ove godine, odjednom treba da se oseća kao progonjena divljač i kriminalac kome preti hapšenje.

No, policija ga je jutros preduhitrila i uhapsila na ulici ispred hotela, još pre nego što je stigao da uđe u kola i krene sam u tužilaštvo.

“Ahmed Zakajev nije želeo da se krije u Poljskoj, niti da pobegne. Za njega je Poljska do sada bila prijateljska država, a nadam se da će biti i ubuduće. To što se danas desilo je veliki skandal. Zašto nije poštovan dogovor između tužilaštva i odbrane”, upitao je počasni konzul nepriznate čečenske republike Ičkerije u Varšavi Adam Borovski.

Zaštićeni glumci

Marina Gridneva, portparolka ruskog državnog tužilaštva rekla je da je glavni tužilac Jurij Čajka danas razgovarao telefonom sa glavnim poljskim
Evropska komisija pomno prati ovaj slučaj, izjavio je njen portparol Mišel Serkon
tužiocem Andžejom Seremetom.

"Jurij Čajka je obavestio poljskog tužioca da je material u slučaju Zakajev već preveden na poljski i poslat u Varšavu. Čajka je takođe garantovao da u slučaju izručenja Zakajeva Rusiji, biće poštovana sva njegova prava predviđena međunarodnim pravom i da će imati pravično suđenje.”


I proruski predsednik Čečenije Ahmed Kadirov zatražio je izručenje Zakajeva.

"Ovaj glumac (Zakajev je nekada bio glumac) je napokon uhapšen. Ima još glumaca kao što je Umarov - (nekadašnji čečenski predsednik i komandant pokreta otpora Doku Umarov, koga optužuju da je povezan sa Al Kaidom, što on negira – proglasio je 2007. nezavisni Severnokavkaski emirat, ili islamsku državu zasnovanu na džihadu, na čijem je on čelu i zavetovao se da će proterati Rusiju iz tog regiona, prim. aut.) – koji je sada u Turskoj, živi zaštićen u elitnom mestu. Zašto ih tako tretiraju? Zašto se ovim ljudima, koji su ubijali nevine građane, omogućava skrovište u drugim zemljama”, upitao je Kadirov.

Evropska komisija pomno prati ovaj slučaj, izjavio je njen portparol Mišel Serkon (Michele Cercone).

"U principu, kada državljanin trećih zemalja dobije azil i međunarodnu zaštitu u članici Evropske Unije – njegov status je u osnovi isti kao i državljana Unije.”
Ahmed Zakajev je bio bliski saradnik trojice predsednika separatističke Čečenije - Džohara Dudajeva, Zelimhana Jandarbijeva i Aslana Mashadova – koji su u međuvremenu ubijeni.

Ruske vlasti upozorile su već sredinom nedelje da će zahtevati od poljskih vlasti da uhapse Zakajeva i izruče ga Rusiji ukoliko se pojavi na kongresu, jer ga sumnjiče da je umešan u terorističke napade u Čečeniji i Rusiji, između ostalog i u napad na moskovsko pozorište Dubrovka 2004. godine.

Takođe, Kremlj je kritikovao održavanje konferencije čečenske dijaspore, tvrdeći da će to dodatno podstaći tenzije na ionako nestabilnom severnom Kavkazu.

Ahmed Zakajev je bio bliski saradnik trojice predsednika separatističke Čečenije - Džohara Dudajeva, Zelimhana Jandarbijeva i Aslana Mashadova – koji su u međuvremenu ubijeni.

Zakajev je napustio Čečeniju 2000. godine da bi se lečio od zadobijenih povreda. Uhapšen je 2002. godine u Danskoj, po međunarodnoj poternici Rusije, ali je sud u Kopenhagenu odbacio zahtev za njegovim izručenjem Moskvi.

Potom je uhapšen u Britaniji, ali je sudija Timoti Vorkmen (Timothy Workman) takođe odbacio zahtev Rusije ističući da je politički motivisan i da postoji rizik da Zakajev bude izložen torturi. Ruske vlasti su kritikovale britanski sud zbog, kako su isticale, “duplih standarda”.

Iste, 2003. godine, Zakajev je dobio politički azil u Britaniji, koji ne važi automatski i u ostalim članicama Evropske Unije, ali poljski sud će svakako imati u vidu njegov status azilanta. Zakajev ističe da su mu predstavnici Interpola potvrdili da ne mogu više da ga gone, pošto ga kao azilanta štiti Ženevska konvencija.

Prošle godine u Oslu su razgovarali predstavnici proruskih vlasti u Čečeniji i separatističke frakcije u izbeglištvu, u cilju nacionalnog pomirenja, što je bio nagoveštaj da ruski predsednik Dmitrij Medvedev namerava da delimično promeni strategiju prema nemirnom severnom Kavkazu, tako što bi osim angažmana snaga bezbednosti u sukobu sa islamističkim pobunjenicima, pokušao i političkim i ekonomskim merama suzi podršku ekstremistima među tamošnjim većinskim muslimanskim stanovništvom.
XS
SM
MD
LG