Dostupni linkovi

Male šanse za popis u 2011. godini


Zgrada Parlamenta BiH, arhiv
Zgrada Parlamenta BiH, arhiv
S obzirom da je Dom naroda Parlamenta BiH ponovo odbio usvajati zakon o popisu stanovništva, veoma je izvjesno da bi BiH mogla ostati jedina u EU i regionu u kojoj popisa neće biti naredne godine. Razlog su ponovo stranačke i političke kalkulacije, čija bi kulminacija mogla BiH koštati podataka od kojih ovisi pomoć EU, kao i pristup fondovima.

Čeka se odluka Narodne Skupštine RS koja će biti poznata 7. septembra, a koja će, po svemu sudeći, označiti i konačno ne zakonu u ovom sazivu Parlamenta BiH.

Kako je Dom naroda Parlamenta BiH sjednicu prekinuo i tako ponovo odbio usvojiti prijedlog zakona o popisu stanovništva već je izvjesno kako od popisa na proljeće, kad će ga imati i sve ostale zemlje EU i regiona, nema ništa. U pitanje je došao i rezervni plan - popis najesen naredne godine, kaže direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.
"Ako želimo popis iduće godine, bilo bi poželjno da Parlamentarna skupština BiH u ovom sazivu donese zakon, jer ako budemo čekali novi saziv to je već iduća godina i donošenje zakona je upitno, čak i jesen 2011", upozorava direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.


„Sačekaćemo i sedmi da vidimo kakav će zaključak donijeti Skupštine RS o ovom pitanju. Ako želimo popis iduće godine, bilo bi poželjno da Parlamentarna skupština BiH u ovom sazivu donese zakon, jer ako budemo čekali novi saziv to je već iduća godina i donošenje zakona je upitno, čak i jesen 2011“
, kaže Milinović.

Zajednički stav o pitanju zakona o popisu koji narodna Skupštiina RS usvoji biće obavezujući za delegate iz reda srpskog naroda u ovom domu. Mišljenje Narodne skupštine RS već se može pretpostaviti, kaže predsjedavajuća Doma naroda Dušanka Majkić, i navodi da sada postoje samo dvije mogućnosti.

„Narodna skupština će, pretpostavljam, donijeti stav koji će biti u smjeru da član 48 nije prihvatljiv RS. Dvije su mogućnosti: da se zakaže sjednica Doma i da se zakon sruši, to znači uz podršku gospodina Ivanića koji je obećao dati svoj glas ako zaključak Narodne skupštine bude takav, ili druga stvar - da se odgodi izjašnjavanje u ovom sazivu s obzirom na predstojeće izbore i da su svi već u kampanji, da se sačeka novi mandat i da u novom mandatu ostane samo da Dom naroda završi posao“
, kaže Majkić.

Kriv je SNSD


Delegat Doma naroda iz reda Bošnjaka Hazim Rančić razočaran je Ivanićevom promjenom stava koja najavljuje i pad zakona. Za sve, ipak, krivi SNSD:

„Mislim da se radi o odugovlačenju. Samo se sjetite da je prije mjesec dana također delegacija SNSD-a namjernim napuštanjem sjednice spriječila postojanje kvoruma i održavanje sjednice Doma naroda, a imali su dvije sjednice Narodne skupštine u tom vremenu, dakle u zadnjih mjesec dana, i mogli su, ako im je to zaista suštinski razlog, zauzeti stav o tom zakonu i mogli smoga jučer razmatrati i usvojiti. Mislim da se radi o jednoj vrsti maltertiranja i, naravno, kršenju Dejtonskog sporazuma“
, navodi Rančić.
"Ovakva situacija ne šteti jedino SNSD-u koji je predložio da se obavi popis u RS, koji u suštini ne treba da se desi, jer popis koji se desi u RS neće prikazati pravo stanje. Ja sam za popis u BiH jer on odgovara i Srbima i Bošnjacima i Hrvatima", kaže delegat u Domu naroda Slobodan Šaraba.


SNSD je krivac i za Slobodana Šarabu, jedinog srpskog delegata koji podržava zakon onakav kakav jeste, i za kojeg, kaže, ne važi naređenje ove stranke.

„Stav Milorada Dodika mene ne obavezuje. Ja sam zato protiv njegovog političkog stava. Popis treba da se desi. To je nešto što će svrstati BiH u red evropskih zemalja u kojima se popis obavio, a ovakva situacija šteti svima u BiH. Ovakva situacija ne šteti jedino SNSD-u koji je predložio da se obavi popis u RS, koji u suštini ne treba da se desi, jer popis koji se desi u RS neće prikazati pravo stanje. Ja sam za popis u BiH jer on odgovara i Srbima i Bošnjacima i Hrvatima“
, tvrdi Šaraba.

Mogućnost postoji ukoliko se u septembru zakon i usvoji, smatra delegat Doma naroda Branko Zrno. No, šanse su male.

„Ovo je popisna talačka kriza. Slijede izbori, slijedi kampanja, slijedi formiranje nove vlasti. Čekati nam 11. mjesec, tada će uistinu biti kasno odraditi taj posao“
, kaže Zrno.

Sporni član 48 odnosi se na primjenu podataka o etničkoj strukturi, po kojem bi popis iz 1991. godine važio kao mjerilo za formiranje vlasti u BiH sve dok se potpuno ne implementira Aneks 7 Dejtonskog sporazuma. Iako se u BiH sve vrti oko vlasti, popis bi za zemlju u biti trebao značiti puno više, pojašnjava Milinović.

„Za BiH popis ne znači samo da saznamo koliko nas ima, niti je nacionalno prebrojavanje jedan od bitnih uvjeta ako gledamo sa europske perspektive za BiH. Popis nam daje veoma širok set podataka o stanovništvu BiH - i demografskih i ekonomskih i svih ostalih karakteristika stanovništva koje mi sada u ovom momentu nemamo. Bez popisa nema ni realnog planiranja ni vođenja dobrih niti socijalnih i niti ekonomskih politika“
, navodi Milutinović.

U najgorem scenariju ništa se neće promijeniti. Opet će siromašni živjeti bijedno, ekonomija će stagnirati, a pomoć iz EU fondova propadati ili otići drugdje.

*****
Možda bi vas mogli zanimati i tekstovi:
SNSD spriječio usvajanje zakona o popisu stanovništva u BiH

Popis stanovništva, povratak i etničko čišćenje
Bez podataka o stanovništvu na 131. godišnjicu prvog popisa
XS
SM
MD
LG